# #144 Zašto Geni Nisu Krivi? Epigenetika, Zdravlje i Dugovječnost: Prof. Vlatka Zoldoš

An episode of [LOOD](https://invisiblenetwork.ai/podcast/1542588239), 8 Apr 2025, 1 h 33 min.

Audio: https://anchor.fm/s/334cb70/podcast/play/101019433/https%3A%2F%2Fd3ctxlq1ktw2nl.cloudfront.net%2Fstaging%2F2025-3-8%2F398051977-44100-2-5cf24854c070d.mp3

Istražili smo kako funkcioniraju genetika i epigenetika, kako naš životni stil i navike utječu na pojavu bolesti i što je najbitnije za dugovječnost.Prijavi se na LOOD newsletter: https://lood.myflodesk.com/mastermindVlatka Zoldoš je profesorica genetike i epigenetike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ako uživaš u našem sadržaju, podrži nas i postani član LOOD YouTube kanala. Članovi dobivaju pristup livestreamu epizoda kao i ekskluzivnom sadržaju. Postani član LOOD kanala mjesečnom pretplatom https://www.youtube.com/channel/UCWSfCCG1ai1Jenlo95WfWgw/join Napravi jednokratnu donaciju:paypal.me/loodpodcast

## Transcript

[0:00] Mi ne liječimo ljude kad su bolesni, mi njima uklanjamo
[0:03] simptome i krpamo ih da što duže dalje požive još ideš vodom dok
[0:10] ne pukne beana i onda ti se nije baš te simptome daješ lijekove
[0:14] koji lijek je uvijek JAV da će daješ lijek koji će nešto
[0:19] sanirati, a naravno da će na nešto dugo loše ovaj djelovati
[0:25] nemati primjer moj tata ima multipli mijelom tipa i gym nije
[0:29] uma od njega. Nego umre od posljedica 15
[0:32] godina uzimanja koja te ko ste i da koji su najbolji mogući
[0:36] lijekovi na svijetu je ti totalno unište imuni sustav i
[0:40] sve. Zašto starimo vlatka?
[0:45] Zašto stajemo? Zašto moramo ostvariti?
[0:48] To nitko nije otkrio zašto stajemo.
[0:51] Mi samo otkrivamo kako znanost je zanimljivo da.
[0:57] Dosta toga smo naučili o nama OO sebi.
[1:01] Mi smo zapravo unikatna bića zato što nema nijedno drugo biće
[1:07] na ovoj planeti koje proučava samog sebe.
[1:12] Znači mi smo puno toga otkrili i kad ja pričam studentima da.
[1:19] Da ja kažem uvijek je zanimljiv mi je sve mi je jako je
[1:23] zanimljiv ali puno mi je zanimljivije sve mi o nama to je
[1:27] 1 takav sve mi je kad sam rekla to je 1 mladoj fizi čak i koja
[1:33] je evo završila iz Zagreba je otišla u ameriku u nas in centar
[1:41] gdje a znači ove letjelice i ona njena velika želja je da odleti
[1:49] u svemir. Onda sam rekla, mene zanima
[1:51] svemir u nama, to je bilo 1 hotel klubu gdje nema predavanja
[1:56] i one slušala to 5 dana nakon sat vremena mog predavanja
[1:59] rekla. Ali me sada mi je jasno što ste
[2:01] mi rekli, to je zaista 1 yoga ma sve mi a taj mi znamo da nas
[2:07] samo ono vrh ledenjaka kako mi volimo u epigenetici riječi tip
[2:13] tip DA iz bg i ono što znamo da se vratim na ono što sam počela
[2:17] mi uvijek znamo mehanizme kako se nešto dešava, a kamen i
[2:22] studenti pitaju, a zašto na koji način sata molekula prepozna?
[2:27] Kažem ne znam, ja ne znam odgovor na to pitanje.
[2:31] Ali ne daj ja ne znam ne zna nitko, a najteže je zapravo i
[2:36] najmanje znamo o tome što je inicijalni signal.
[2:40] Što nekoj molekuli kaže kako je to napravi znači 1 kako da kažem
[2:47] 1:02 osječani, čovjek koji nije educiran biološki ne može znati
[2:54] sve te nekakve finese biokemijskih putove kad ti uđeš
[2:59] u to. Tebi je neminovno pitanje isuse
[3:03] bože kako taj znim zna kako 5 poznat kako tu je aditya ne tu
[3:08] je adit to je nevjerojatno ali kažem nema odgovora na pitanje
[3:14] tog inicijalnog signala za neke stvari znamo, ali za većinu toga
[3:19] ne znam starimo. M postoje u ono u puno teo ja
[3:25] neki ljudi misle da imamo programirani načina da imamo
[3:30] program koliko dugo živimo i da ne možemo van tog progama.
[3:35] Neki misle da možemo hakirati program, a naći spekulira se
[3:41] svašta. Svatko znanstveni su volim
[3:44] ovakva ovaj filozofija ti isto od ja.
[3:54] Mislim da je naj naj lakše zapravo odgovor uvijek Bog i da
[3:58] je to. Sad sam to htjela zapravo
[4:00] dotaknuti. Na čim da se razumijemo, ja
[4:05] poštujem sve ja osobno. Možda nisam ateista, ja sam onaj
[4:12] kak se kaže ni bitni mimo, odnosno agnostik.
[4:17] Hitni mimo nisi. U.
[4:20] A. Agnostik da kad polijećemo u
[4:24] avionu, onda mi je manta se 3 puta prekrižiti noči tada
[4:27] postajem vjernika i uglavnom putem sa svojim mužem nosi
[4:32] mislim emmerich ako moji sinovi ostanu bez nas oboje, znači to
[4:36] mi je nek amantea ali ovaj previše sam skeptična prema
[4:42] svemu. Ja sam on bili bez tebe, mi ne
[4:45] znam kakvi dokazi da u nešto vjerujemo naći.
[4:48] Voljela bih vjerovati zato što. Osobno se ne mogu pomiriti sa
[4:53] prolaznošću. Osobno ne prihvaćam smet i
[4:57] užasno volim život. Nu i zato valjda ne prihvaćam
[5:02] smet i voljela biti biti vjernik ali.
[5:06] Da. N imam još put do toga dugačak
[5:09] izgleda. Pokucaj i vrata će ti se
[5:13] otvoriti pitanja biti odgovoreno.
[5:16] Bilo tako lagano, onda bi ja pokucala odmah i vrata bi mi se
[5:20] odmah tvoja, ali nije se to dogodilo još 2 dana današnjeg,
[5:25] ali da baš sam ovaj sada jako. On je na u 1 knjigu za koju sam
[5:31] ti rekla, a to je auto iv desa je centar teflon javiti a 1 jako
[5:38] pametan liječnik amerikanac pitati ja ju je napisao i
[5:43] zapravo kad čitam tu knjigu dosta on.
[5:47] Dosta on tu isto filozofskih pristupa medicini načina na koji
[5:54] medicina zapravo pristupa liječenju ljudi, što on potpuno
[5:58] smatra da je pogrešno. Nu i.
[6:03] Čitajući sve to, naravno, razmišljaš o svemu tome i onda
[6:07] se smisla nije ni čudno da su se mnogi fizičari okrenu bogu, pa
[6:13] tako i biolozi kad shvate da ne mogu razumjeti neke stvari, da
[6:18] je to toliko komplicirano i da mi.
[6:22] Ništa ne razumijemo, a strašno smo bahati kao bestway homo
[6:26] sapiens. Mi smo strašno bahata bestway
[6:30] nacisto je 1 egocentrična okrenuti prema sebi.
[6:34] Sve je važno samo što je u odnosu na nas AI umišljamo si da
[6:40] možemo shvatiti, umišljamo si da je naš mozak toliko superioran,
[6:44] može se razumjeti. Međutim ja smatram da smo mi
[6:49] daleko od toga da možemo razumjeti. 50 posto toga a
[6:54] kamoli sve. Da pitanje na koliko smo posta
[6:57] uopće razumijevanja sebe i. Bez da ovdje da kažem neki
[7:02] postotak, ali definitivno koliko je impresivno koliko toga smo.
[7:08] Otkrili koliko mehanizama šta sve znamo toliko i stoga što
[7:13] više kopa što manje znaš. Da joj nama reci ovaj put, pošto
[7:19] možda neko netko iz publike ne zna tko si čim se baviš, kako si
[7:24] došla do epigenetike. No daj nam malo, to je nekakvo
[7:29] bozanskog. Na pmfu biologiju ali ekologiju
[7:35] i sašo sam ovaj htjela ekologiju.
[7:38] Međutim, kada sam počela studirati, to shvatila da ono
[7:41] što ja smatram ekologijom da to nema veze sa o tome ekologijom.
[7:46] Bubanj je latinskih imena, životinja, biljaka itd.
[7:51] Znači dosad sam se, odmah sam se razočarala, htjela sam
[7:53] promijeniti fakultet, ali su me mama i tadašnji moj dečko
[7:57] nagovorili da to ne napravim što je, drago mi je, a onda sam
[8:02] nakon što sam završila. Studiji počela sam naravno kako
[8:07] to uvijek biva. Meni je ostat na fakultetu bilo
[8:11] ono uopće, to nije dolazilo u obzir.
[8:15] Naravno da se dogodilo upravo to.
[8:17] Počeo sam diplomski kod moje tadašnje mentorice.
[8:21] Ostao sam na faksu i nekih dobrih 10 godina sam koketirala
[8:27] sa idejom da odem negdje drugdje raditi.
[8:30] Tek kad sam otišla raditi doktorat UPIZNA č i doktorirala
[8:35] sam up Parizu ovaj doktora dvojnim mentorstvom, a
[8:41] doktorirala sam i napisala sam doktorat na francuskom i
[8:43] objavila da francuski mogu reći da mi je najveća ove postignuće
[8:48] nije doktorat nego to što sam naučila francuski kao svoju i 2
[8:53] materinji jezik. I onda sam došla u Hrvatsku,
[8:57] postala sam docentica i ne znam, evo, ne mogu se uopće.
[9:01] Ne mogu se sjetiti na koji način sam otkrila epigenetiku,
[9:05] vjerojatno kroz nekakvo nekakvo znanstveno Istra živanje što sam
[9:09] čitala i uglavnom sam se zaljubila u to epigenetiku i
[9:12] uvela sam na studij molekularne biologije, kolegi epigenetika
[9:16] koji je stvarno jako dobra, a prihvaćen od strane studenata
[9:22] znači tj. Kolegi koji imamo na diplomskom.
[9:26] Studiju a diplomski studij studenti kao IU sami biraju ovaj
[9:30] svoje kolegije znači da se mogu pohvaliti da od 35 studenata
[9:35] ukupno na studiju meni 20 upišemo i kolege, dok neki na
[9:39] primjer kolege nemaju niti 1:01 studenta na godini, nego imaju
[9:45] svaku drugu godinu kolege. Tako studenti stvarno prepoznaju
[9:48] značaj tog kolegija. I onda sam znao, polako sam i
[9:53] osnovala svoju istraživačku skupinu u kojoj se bavimo baš
[9:57] ono kako ja kažem ha, tko je epi genetikom i evo n ne iskam no to
[10:04] kažem, ali stvarno mislim da se jedini u Hrvatskoj bavimo ono
[10:07] pavom epigenetike. Na koji način si uključena bila
[10:14] u svjetsku znanstvenu za zajednicu s obzirom na to polje
[10:18] kojim se baviš epigenetike genetikom?
[10:24] Mislim, ja uvijek kažem imali smo se i naravno, imali smo puno
[10:29] pameti i predanog rada, ali kad kažem imali smo sreću.
[10:35] To je zato što je to užasno kompetitivno područje i tu
[10:38] stvarno si se ono pošalje. Ima i lamborghinijima u utrci, a
[10:43] mi smo onak neki nabrijani audi gdje su u utrci stvarno ja ovaj
[10:51] imali smo sex ću da smo. Uspjeli smo 1 napraviti 1
[10:55] molekularni alat koji može promijeniti 1 epi genetičku
[11:00] oznaku. To je metilacija dana, a ona
[11:03] može promijeniti rad naših gena i zapravo ti alati su
[11:07] promijenili područje epigenetike zato što su ti u epigenetici su
[11:14] se bazirala na kojoj je laci jama imaš podatke, metilacije,
[11:18] podatke ekspresije gena ja gena i onda ko želi vaših stvaraju
[11:21] zaključke. Ako je ovome t ili rano onda
[11:24] gene adi. A sa tim alatom znači to je
[11:27] molekularni alat koje ubaciš u stanice.
[11:29] On promijeni točno određenu oznaku na točno određenom mjestu
[11:34] i točno vidiš efekte promjene znače.
[11:36] Mi smo uspjeli napraviti 1 takav alat 1 na svijetu i objaviti ga
[11:42] može naći najmanje 10 skupina istraživačkih je radila na tome,
[11:48] ali smo mi 1 uspjeli to ovaj objaviti i zato smo prepoznati u
[11:53] svjetskoj znanstvenoj zajednici. I ti naši na primjer alati su
[11:59] stavili smo ih u 1 neprofitabilne repozitorij i
[12:02] stvarno su diljem svijeta a ih ljudi uzimaju i koriste ih.
[12:06] Evo nedavno smo dobili opet nekakav zahtjev iz od ljudi sa
[12:11] hdd a da im pošaljemo nekakav naš plazmide tako da smo jako
[12:15] ponosni na to. Da, mislim da će uskoro govoriti
[12:18] od ljudi iz Zagreba. Ljudi se harvarda gestoza.
[12:24] Lost, nažalost, naše sveučilište je dosta nisko na ljestvici
[12:28] ovdje. Anga sveučilišta u Europi
[12:32] nažalost, ali da pojedinci jako dobre AD isto tako sam jako
[12:39] sretna što mnogi moji, bivši studenti i kolege bani naprave
[12:46] strašno dobre kaj je naći Hrvati kad dođu odu van onda jako vole
[12:52] adit i iznimno smo pametni kao nacija i zato imam objašnjenje
[12:57] da su tu svi prošli i ostavili svoje gene.
[13:00] Jako smo. Izmeša nikakve velim geniji, no
[13:03] ne znam i francuzi i nijemci i turci.
[13:08] Znači svi su tu ostavili imamo 1:01 veliku genetičku
[13:12] varijabilnost to jako bitno naći i za ljepotu i za inteligenciju
[13:16] zato što su to svojstva koja su određena za više gena
[13:21] multiorganske svojstva IA su ovo ljudi na cijelom balkanu kao što
[13:28] znaš kad evo 1 moj kolega. Njemac kažem, meni je dovoljno
[13:33] doći u Zagreb, sjesti na onaj vaš kako se zove sretni trg i
[13:37] samo ovako gledam ljude kako ste vi lijepi ljudi.
[13:43] To mi je ovako bilo. I da ću, hoćeš reći da ljudi na
[13:49] balkanu imaju jako veliko genetičko vorio bilo.
[13:53] Nekako kada razmišljamo etnički kao ispada da su svoj naci ovdje
[13:57] dosta etnički homogene al. U smislu da nemamo ljude izvana
[14:06] koji žive u Hrvatskoj su pariz i London, ali kad bi ja ću,
[14:14] postoje sada ovaj. Znači možeš sekvencirati genom
[14:21] da ti naprave kolko imaš koliko imaš posto gena aziskih ne znam.
[14:32] Napravili smo i mi. Ti možeš točno vidjeti koliko si
[14:36] Slaven, koliko imaš. Posto znači možeš vidjeti koji
[14:41] je tvoj jean paul tvoj genom. Koncentriranjem i onda.
[14:47] Tko to radi u Hrvatskoj recimo u Zagrebu?
[14:49] A mislim da nema u Hrvatskoj ako se ne varam ali skup, pa čak i
[14:54] naj to je dosad pojeftinila onaj centri jame se zove pa dante
[15:01] možeš poslati uzorak sline i se napravi ono možeš i taj kao.
[15:06] Misliš da je to precizan način, ovaj je.
[15:11] Više manje. Delo bi ponoviti kao IU svemu.
[15:16] Na primjer, ja imam svoj sekvencu svog genoma i mogu
[15:20] vidjeti, na primjer neke mutacije koje imam da ću sad ovu
[15:26] knjigu. Jako me zanimalo imam li neku
[15:29] mutaciju i prema svemu što piše ati AU toj knjizi, ja sam
[15:33] pretpostavila da ja imam 1. To je mutacija, znači neki geni,
[15:39] uglavnom geni mutiraju promjenom 1 nukleotida i daju nove alex i
[15:45] to je normalna nači evolucijska strategija da se stvaraju novi
[15:50] aleli koji donose nove prednosti za novi okoliš i sad ja imam tu
[15:56] neku stariju inačicu alela koja je povezana s povišenim
[16:00] kolesterolom. Znači kolesterol je uglavnom
[16:03] povišen genetički, ne zbog peha, ne naći neko ko mene vidio je
[16:07] kombi ti nemaš povišeni kao okolnosti, ali ja imam.
[16:10] Genetičku jer im zbog toga lela povišen u maloj razinu
[16:15] kolesterola. Naći i taj inačice ima na farmi
[16:19] je nekakve važne za neke 5 dispozicije za neke bolesti.
[16:25] Mogu pratiti da malo razbijem ovaj definicijama čovjeku, a što
[16:30] je to genetika pa ćemo onda i što je to epigenetika što je
[16:34] nešto jedinka što ide na al da pokušamo.
[16:37] To. Na općoj populaciji sa rječnikom
[16:41] ovaj. Da mene malo smeta ali to je
[16:46] normalno je sam biolog. Kad ljudi govore da NKI to
[16:50] glavnom novina i siluju danka nije banka nego da je nas zato
[16:55] što se skraćenice. Ne. 5 ne prevode na hrvatski.
[17:03] Svi koji ste genetske zapravo je genetički ili genski, od kojih
[17:08] je najveći genetika genetički ili genetski.
[17:12] A genetski zid samo 5 f posvojeni al dobro ja tu kriv po
[17:18] svojem genetski genetski nape. Ne ne genetski ali je genetska
[17:27] mutacija genetički modificiranog nema veze nema veze, to je ova
[17:35] moja hit hitler helga's. Suci plina.
[17:40] Da dobra genetika što je genetika?
[17:43] Načini. Krenula od krenula sa genetikom
[17:46] kao. Naime, evo ovako ću
[17:50] najjednostavnije približiti to da ti kažem da evo ti ja
[17:56] snimatelj. Znači svi ljudi imaju isti genom
[18:02] što znači da mi imamo sve iste gene.
[18:04] Imamo kod vas 2000 gena. Znači geni kodiraju za proteine,
[18:12] a proteini su male mašine koje rade u našem tijelu.
[18:15] Sve funkcije. Što?
[18:18] Sad ćete objaviti na čiji genom je skup svih gena tih 22,000
[18:22] gena koji nas određuje da će svi mi imamo te iste gene što nas
[18:27] čini istom bestom, a to je homo sapiens.
[18:31] Vinska mušica ima neke druge gene koji određuje kako ona
[18:35] izgleda. A kako ona izgleda određuje tip
[18:40] stanice i funkcija tih stanica. Razumiješ mi svi imamo isti
[18:45] genom, genom čovjeka, ali ono što se razlikuje između tebe i
[18:49] mene i bilo koga osim jednojajčanih blizanaca i
[18:53] genotip. A šta je genotip?
[18:56] To je ono što smo dobili od mame i tate kada spermij oplodi jaje.
[19:01] Dobijemo 20:03 kamo samo tate com spremi 20 i kamo samo od
[19:06] mame kazala je. I to je sad nova jedinka.
[19:11] I ona je unikatna. Mi smo svi unikatni zašto je
[19:15] nosimo inačice geena, to se zovu aleli od mame i tate imamo
[19:21] kombinaciju 22,000 gena, ali kombinaciju ono što su nam mama
[19:27] i tata dali i svaka jedinka ima unikatnu kombinaciju.
[19:33] Pola. Pa dvadesetih kama s omotate 20
[19:37] ekujemo samo od mame s tim da se razlikuje iks ipsilon kama sam
[19:42] naći žene imaju 2 vijka m 8 a muškarci imaju 1 i kamo sam ja
[19:47] ni p sony ips oni vrlo siromašan genima da će mi imamo duplu dozu
[19:52] gena koji se nalaze na irska masom ali neću o tome to je sad
[19:55] 1 posebna pića. Išao si na dnu je zapravo kako
[19:59] je sve u prirodi izgleda slično, ali i različito zovu.
[20:04] Malo se bliže, zagledaš je meni čak i jednojajčani.
[20:09] Blizanci je objesite genetiku. A da jednojajčani blizanci.
[20:15] Ma sad sam htio iskomentirati, zapravo da mi je fascinantno,
[20:17] pogotovo kada putujem po svijetu gdje ima puno ljudi, ono gdje ih
[20:20] možeš na 1. Mjestu vidi puno, a kako je
[20:23] nevjerojatno da svi imamo lice, ali da je toliko varijacija
[20:26] postoji za 8 milijardi ljudi na planeti imaju.
[20:29] Imaš nos imaš 2 oka, imaš usa, imaš obraze, čelo, kosu itd.
[20:35] Koliko mogu će. Se 2000 gena koji su
[20:39] predstavljeni u 2 kopije 1 je na majčinom kosom a druga na
[20:44] očevom. I srce s 22,000 gena zamisli
[20:50] kombinacije tih različitih alela, razumiješ s time da se
[20:55] neki geni većina gena u populaciji ne u čovjeku nego u
[21:00] populaciji nalazi u više alela. Znači imamo po 20 AULA.
[21:09] Leo, imali smo genom. Koji se sastoji od 2000 gena.
[21:14] Svi imamo isti genom l tako 2:02 1000 gena i zato smo homo
[21:19] sapiensi. Sljedeće si rekla da ono što nas
[21:21] individualizira su i genotip. Od mame na euro si dobio kroz
[21:28] jajnu stanicu kojem samo tata. Gospe mi ali to ne znači da gen
[21:35] a. Taj kamo sam nosi gen a veliko g
[21:40] veliko i kod mame i kod tate može biti, ali najčešće nosi gen
[21:46] veliko tatin, a malo mamin ili obrnuto znači.
[21:51] Većinom su ti geni, kažemo heterozigoti nose različite
[21:56] alele od mame i od tate, a ne identične razumiješ ne a veliko,
[22:01] a veliko nego a veliko amal i tako za svaki gen do ž.
[22:08] Kombinacija ž veliko je malo ali u različitim kombinacijama i sad
[22:13] kad kombiniraš to sve onda dobiješ 1 unikatnu kombinaciju
[22:17] 22,000 različitih kombinacija. Velikih i malih slova o tate i
[22:24] mame za svaki g. Čak i ono malo sad narodski da
[22:27] pričamo mi je zanimljivo. Recimo imam dvoje male djece i
[22:30] sad ono kad vidiš prijatelje, rodbinu itd.
[22:34] Pa sam je zanimljivo ono opservacije ljudi kao na koga
[22:38] djeca lice onome što najčešće što radimo pa je shvatio koliko
[22:44] je to subjektivno zapravo reč više po 2 crno i stoci i sve
[22:48] isto jer imaju plave oči kao, a vidi se da su tvoja, to je ista
[22:52] ti. Onda 2 će osoba reći, ma isti su
[22:55] mama 1 i drugo uopće ne liči na tebe, nimalo se fokusiramo na
[23:01] izgled. Ne znam ulicu možeš vidjeti
[23:07] ekspresiju maminu. A nekakvu ne znam e oblik nosa
[23:12] tvoj i onda je to 1:01 takva mješavina, ali ne samo za
[23:17] izgled. Onda možda misliti da je tako.
[23:20] I znači mi joj kažemo fenotip, to je nešto što vidimo, ali
[23:24] zapravo najveći dio fenotipa je ovo iznutra što ne vidimo, a to
[23:30] su biokemijski procesi. Što onda dovodi do zdravlja ili
[23:35] bolesti? Biokemijski procesi gdje smo
[23:39] došli te genetike. I da će imali.
[23:42] Smo genom dvoje iz više gena homo sapiens genotip alela.
[23:48] Fenotip. Izgled.
[23:50] Izgledali, rekla si da se odnosi.
[23:52] Su im studentima nemojte zaboraviti fenotip je i
[23:57] biokemijski fenotip oblike i to cita na primjer školski primjer
[24:02] koji ja studentima dogovorim se pa stanem i ja to je 1 bolest
[24:08] gdje imamo 1 mutaciju koja daje oblik i načelnici tisu
[24:12] elipsoidnog oblika i oni na taj način.
[24:16] Ovaj doba prenose kisik kada imamo 1 mutaciju.
[24:22] Nama se promijeni oblik eritrocita u se pasti, zato
[24:25] zovemo svetost anemija ne može dobro prenositi kisik to bio
[24:29] kemijskih fenotipova da prime vidiš oblike i tacita.
[24:34] Jel bi mogla da na ovom primjeru kojeg si maloprije spomenula tko
[24:38] je to radio? Taj istraživanja tim spektor,
[24:41] čini mi se na blizancima ali. On ima najviše najveću kolekciju
[24:46] jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca iz biobanke.
[24:51] A da mislim, istraživanje se ne mogu raditi na ljudima.
[24:56] Ali su nam blizanci idealan model zašto?
[25:02] Jesu li genetički identični? Sad sam ti objasnio zašto smo
[25:06] unikatni, imamo različite kombinacije alela.
[25:09] Znači svaki čovjek je unikatna kombinacija s njima.
[25:12] I. Jednojajčani su identični su
[25:16] klonovi genetički. Oni imaju apsolutno sve isto.
[25:20] Zašto? Zato što su nastali nakon
[25:23] oplodnje se slučajno prepolovila oplođena jajna stanica na 2.
[25:27] Meni imaju. Identični genotip jednojajčani i
[25:32] dvojajčani ne 1 jače. Međutim, zašto 1 a činio znaš
[25:36] jednojajčane blizance kao. I da.
[25:40] Kad ih pogledaš očeš ih zamijeniti.
[25:42] Ne. Ih nećeš zamijeniti.
[25:46] Ne samo zato što se drugačije zlatni.
[25:49] Fizički već izgleda društva. Koje izgledaju fizički
[25:52] drugačije, zašto izgledaju fizički drugačije?
[25:55] Pa ja bi rekao da zbog njihovog stila života i odgovore na
[26:01] nekakve situacije i iskustva. Ali.
[26:05] To je točno, ali kako to se ta shvatila kako se to prevodi na
[26:10] izgled? Genetičke mehanizme.
[26:16] Znači tu je ta epigenetika i zato na jednojajčanim
[26:19] blizancima, a oni su nam fenomenalni model za
[26:23] istraživanja epigenetička. Vidimo kako okoliš i životni
[26:29] stil utječe na rad naših gena. Imaš 2 genetički jednake.
[26:35] Jedinke imaš čak može biti sličan, ne može biti identičan i
[26:42] vidiš kako se tope vodi kroz epigenetički mehanizme do
[26:47] izgleda na koji način? Zato što okoliša jako brzo
[26:53] mijenja epigenetičke modifikacije, doći ću.
[26:57] Znači te oznake na molekuli dena to je ta metilacija ili oznake
[27:03] na tim histrionskim proteinima oko koje dena se omotava u
[27:07] stanicama i onaj te oznake kao postiti u knjizi nam govore kako
[27:13] se čitaju naši geni. To je kao da staviš postiti na
[27:16] neku stranicu i da želiš pročitati tu stranicu.
[27:21] Tako epigenetičke oznake govore koji geni će se čitat biti
[27:26] aktivni. I one noći kad se 2 blizu 1 jača
[27:31] na blizanca, onda oni su gotovo identični epigenetičkih
[27:35] genetički što više staje. To je razlika i epigenetičke se
[27:42] astoji oni postoje različiti iznosi danas da na primjer istih
[27:46] izazivanje baš u tim spektora i njegovog istraživačkog tima da
[27:50] će zna se da većinom blizanci no bolja obolijevaju od istih
[27:56] kompleksnih bolesti ne dok 1 ima shizofreniju 2 nema dok je danim
[28:01] walsh druge nema a imaju i iste gene isti genotip naći tu
[28:08] dolazimo do onog što joj kažem. Nije, nije onako kako ljudi kažu
[28:13] kako ti je grah pao. Nismo mi determinirani našim
[28:17] genima. Naravno jesmo naravno, geni
[28:19] određuju kako izgledamo i ako imaš neku mutaciju imaš
[28:25] predispoziciju da naprimjer taj a pojačajte i alel kojeg ja imam
[28:31] ali u 1 kopiji hvala bogu još 2 kopije su opake, imaš
[28:35] predispoziciju da dobiješ alzheimerovu bolest, ali to nije
[28:40] sve. Tvoja interakcija sa okolišom,
[28:43] tvoj životni stil. Če tebe.
[28:47] Obraniti od toga šta ti imaš u genotipu.
[28:52] Znači ti možeš svojim ponašanjem doskočiti tu nekakvu mutaciju
[28:56] ako nije letalna ako te ne ubije.
[28:59] I ove spriječiti da oboliš. Svojim ponašanjem.
[29:06] Spomenuli su 1 trenutku epigenetičke mehanizme koji koji
[29:10] su to mehanizmi? Zato je opet sad ću opet biti
[29:14] jako su termini stekla sam. Rekla sam, to je metilacije da
[29:19] je na nači, to je kemijski dodatak metilne skupine na
[29:23] citozin, a to je 1:01 od nukleotida u molekuli.
[29:28] Danas je naša je. ATGCATGC to se ponavljanja tih
[29:36] slova da su nukleotidi i onda kad odeš na taj citozin metilnu
[29:40] skupinu to znači genu ugasi se kao da stavi žvakaću na sklopku.
[29:48] Vrlo jednostavnom. Da bi to mogli usporediti osim
[29:52] čuo negdje tu usporedbu sad ne znam da li si može služiti s
[29:55] njom da se zamisli kao božićno drvce i lampice na božićnom
[30:01] drvcu. Našeg.
[30:03] Kako se neke pale neke se. Gase.
[30:06] S tim da ta metilacije dosta stabilna ovaj ona kad se stavi
[30:12] dosta dugo i treba joj dioba stanice da se po pagea prenosi
[30:17] na druge stanice, ali postoje i druge oznake.
[30:20] Naime znaš kolko bi dena bila dugačka kada bi UA izvadio iz 1
[30:27] svoje stanice. Znači glede si kožu ne vidiš
[30:30] stanice golemog tkivo. Ali da vidiš stranicu, trebao bi
[30:35] mi kasko, p. Znači mikroskopski mala stanica,
[30:41] znaš koliko ima dugačku dana kad bi se izvadio iz jaske 2 met a.
[30:48] 2 mete. Kako ti sabi još tu molekulu
[30:52] dana od 2 met AU to mikroskopski malo jeska.
[30:57] Tako da je ufino na mataš oko tih nekih proteina histona da se
[31:02] tako fino namata. Ne ono kao da si uzeo odjeću
[31:07] iste pauk u kofer bez veze nego moraš sve lijepo složiti da bi
[31:11] onda našao, a tu mi to su mi ove gaće su mi ove čaja.
[31:17] Ako ti je tako ti je isto da je na kojoj se fino omotava oko tih
[31:21] batina, a onda te oznake na tim histo onima koja silna skupina
[31:27] metilna skupina, fosfatna skupina ima ih brdo.
[31:32] Onaj kažu. A sad se ugasi genu, sad su pali
[31:36] kao ove lampice na boru i te oznake se užasno su brzo
[31:41] odgovaraju na stres okoliša. Jako bez odgovaranja ste u oku
[31:47] 15 minuta i ono što je bitno između genetike, epigenetike
[31:52] kada imaš mutaciju imaš promjenu gena a odeš s njom nema
[31:56] popravka. S tobom je do kraja života.
[32:01] Osim genske terapije koje nikad nije zaživjela epigenetička
[32:05] promjena epi mutacija. Ebes bil na promijeni da pijem
[32:11] je pušenje. Poznati epigenetički kažemo
[32:14] modula to mijenja epigenetička oznake.
[32:18] Pušenje. Tu sam.
[32:22] Ime. Kao znat ću sad sam ćeš sam, to
[32:27] je hadis, neću te opet naći ako pušiš tim. 0 je kažu još boje.
[32:38] Ali ne pušim svaki dan. Daj mi.
[32:41] Koristili smo jučer o tome. Da cigarete je zapravo ono što
[32:45] se nalazi u filterima. Od cigareta su najveći
[32:48] kancerogeni, ima jako puno mehanizama kojima pušenje
[32:51] povezano s jakom IS bolestima ostalim, ali ja sad pričam o
[32:55] epigenetici. Znači pušenje pokazali su na
[32:58] kohorti od više od 20,000 ljudi znače ono što je danas jako
[33:04] velika snaga u znanstvenim istraživanjima, što su nam i
[33:07] tehnike omogućila je i to što smo se povezali znanstvenici.
[33:12] Da imamo velike kohorta ljudi što je veći broj ljudi što nam
[33:16] je rezultat pouzdan i naći sve male studija koje su napravljene
[33:21] na 10:20 ljudi. To su bila pogrešni rezultati i
[33:26] danas opovrgavamo mnoge rezultate koji su se pokazali
[33:30] pogrešnima nači, a pokazao je 20:30 1000 ljudi da pušenje
[33:37] mijenja enormni broj a medijacijskih mjesta u.
[33:43] Oko 6000 gena ali ono što je dobra vijest ako ti prestaneš
[33:47] pušiti samo 5:57 mjeseci će se većina tih gena vratiti u
[33:52] prvobitno stanje i počet će normalno raditi ga uz promjenu
[33:57] te metilacije kao spam minute generičke oznake ipak 1% gena se
[34:04] nikad ne atina staja zašto pojma nemamo?
[34:10] Evo to ti je to u znanosti pojma nemam neki zacementirana ostanu
[34:16] zauvijek i sad ako je to neki ključni gen koji je uključen u
[34:20] tome g nizu onda naravno da razumiješ zašto je pušenje
[34:24] povezano sa ovaj. Boleštinama.
[34:29] Je opet ono pitanje o čemu smo jučer nas dvoje pričali 1 je.
[34:37] Znati imati informaciju, a drugo je imati kapacitet ili
[34:43] sposobnost tu informaciju primijeniti.
[34:46] Ja sam. Od desetak svojih gostiju jasno
[34:50] mi je da je pušenje štetan za mene.
[34:52] Pričali smo jučer IU emotivnim štakama, svatko od nas ima
[34:56] nekako drugačije motrišta što ako netko kad je pod stresom,
[35:01] kad ima teži period, postiže za slatkim ili zhengfu dom neko za
[35:05] cigaretom. Neko nažalost, poseže za nekim
[35:12] još težim stvarima što su droge i lakše ili teže droge.
[35:18] Čim ima svega i svačega sad. Pitanje je koliko je problem
[35:25] upravo u tome da treba proširiti tu informaciju u odnosu na ono
[35:31] kako. Kako pomoći ljudima da.
[35:35] Primjene tu informaciju. Da li mi tko može pomoći u tome
[35:39] da. Primimo se ja pokušavam sjetiti
[35:43] te informacije, međutim, iz mojeg iskustva ljudi, a koji su
[35:48] vrlo educirani, ne čuješ, pametnije bi.
[35:55] Ovaj to je širok pojam jel? Ljudi koji su obrazovane, koji
[36:00] znaju. Oni kažu baš me briga, ja moram
[36:04] od nečeg se mora umrijeti. To je najčešća rečenica koju ja
[36:07] čujem. A znači to svakome na izbor e
[36:13] moj muž, ja ja sam užasno ljuta. Ja mislim da je to sebično.
[36:17] On mi kaže da ću ja doživjeti a 5 godina manje nego se odveć
[36:23] kolačića. On naprosto ne može živjeti bez
[36:27] slatkog njemu to predstavlja enormni užitak.
[36:31] On ne pije alkohol, ne puši, nema nikakvih pomaka kad se kao
[36:37] osim šećera, ali bednju uz je šeće najgora JA uz cigareta.
[36:46] Šećer je 2. Osumnjičenik.
[36:50] Šeće je najveći ubojica u modernom društvu znači pjesmo
[36:55] dok su ljudi živjeli ono nekakvim životom.
[36:59] Da dam na mene kada nije bilo hrane, a onda je šećer bio
[37:05] glavni izvor energije i šeće se spremalo.
[37:09] Mislim, voće je bio glavni izvor energije.
[37:12] Danas živimo u 1 ogromnom izobilju hrane, znači hranu
[37:17] uopće nije teško. Nači pismo bili lovci,
[37:21] sakupljači, sad se muž i ja se zezamo ako je težak život tih
[37:26] lovaca, sakupljača, vraćamo se iz kauflanda.
[37:30] Smo umorni isuse kak je to iscrpljujuće vo, to je
[37:33] isključena svima da imamo izobilje hrane u frižideru koja
[37:38] pada kontinuirano pada i pena je da smo se.
[37:42] To je svima nama poznato i to nas ubija, a mi kao ljudska
[37:47] vesta nismo ni malo ni malo, ali vrlo minijaturno smo kako ja
[37:53] volim reći minijaturno smo evoluirali od onog vremena kada
[38:00] smo. Mora li ovaj gladovati i
[38:03] skupljati hranu? I jel mi možeš pomoći da zajedno
[38:08] opišemo kako izgleda moderni životni stil na recimo modernog
[38:12] čovjeka i kako izgleda društvo danas u nekom nekoj urbanoj
[38:15] sredini kao što je Zagreb? Izgleda.
[38:18] Sad ću ja mogu reći recimo uvijek mogu sebe ovaj pokudite 1
[38:25] cijeli dan sam zaljepljen za ekrane u laptopima se.
[38:31] Ok sad sam se malo pameti kad sam dao otkaz, pa češće češće
[38:35] ovaj stojim. Imam onaj stol za sjedenje ovaj
[38:40] nego što sjedim. Ali uglavnom veći dio svog
[38:44] života i karijere sam proveo sjedeći u zadnjih petnaestak
[38:47] godina. Šta još radimo?
[38:51] Stalno smo u nekoj žurbi i stalno su stalno negdje.
[38:54] Kasnije se već bojao ga se. Još danas neko moderno društvo
[39:05] nacije obilježeno sam prevelikom količinom hrane koju nam je lako
[39:10] dostupna i jeftina što nije loše.
[39:14] Ne želiš se vratiti u doba kad su ljudi gladovali, nisu mogle
[39:18] do hrane. Ali te dostupnosti jeftinoća ha
[39:22] ne mislim sad nećemo na ovo poskupljenje nego hrana je
[39:26] dostupna, nitko ne gladuje. Znači imamo puno hrane, neke
[39:32] ćemo se da dobro. Kažemo razvijenom svijetu, ljudi
[39:38] imaju previše ha, neka je ćemo se.
[39:42] Živimo 1 sedentarni način života.
[39:45] Svi smo za kompjuterima, ignoriramo cirkadijalni ritam
[39:50] naći više ne liježemo sa zalaskom sunca, ne budimo se
[39:54] izlaskom sunca što je iznimno bitno.
[39:57] Ljudi su totalno zaboravili ili nisu uopće svjesni da je to
[40:02] bitno, pogotovo mlade generacije kao što su generacije mojih
[40:05] sinova koji to isto rade, a? Što sam još sabaha i stalno smo
[40:13] kontinuirano postaje sam. Zašto smo pod stresom?
[40:19] Što će nam se dogoditi? A ako nešto ne napravimo, što će
[40:25] nam se dogoditi ako nam neko uleti na parkirno mjesto?
[40:29] To je ono nekakav time, ali bilo šta što će ti se dogoditi.
[40:34] Znači ja si 1 kažem kad osjetim da sam u sestom da kažem čekaj,
[40:38] čekaj, čekaj, smije se, šta ti se najgore može dogoditi?
[40:43] I onda si dam nekakvu što mi se ne može dogoditi i onda moj
[40:47] mozak procesuira da li je to stvarno vrijedno toga da se ja
[40:51] sa živcima nije? Ja se smijem time tu mislim,
[40:55] svako mora naći nekakav način kako sebe smijeniti.
[40:59] Bio si tako smiješan su mi se najgore dogodi za mene ne gleda
[41:03] u me. Kolika je vjerojatnost da ću u
[41:06] sljedećih pola sata umrijeti vrlo mala?
[41:10] Ništa mi se ne može ništa tako strašno dogodi da bi se ja sad
[41:15] ne vidjela. To je način na koji se nasmijem
[41:18] i isto tako nekako duboko dišem, smije im se, a nema sta je sa
[41:23] izvana ste si naša percepcija stvarnosti i nije to tako
[41:29] klišeje, to je stvarno tako kako sam rekla to naša percepcija
[41:33] stvarnosti ti može biti uz te su stalno ako to želiš i time ćeš
[41:39] uništiti svoj imuni sustav tiče stalno imati.
[41:42] Taj začarani krug lučenja koja ti zola koji je najgori najgori
[41:47] ovaj hormona u našem tijelu kojim se može koji se proizvodi
[41:51] on je dobre na ono do znaš onu priču firenca, flr da, a mislim
[41:58] antilop je to korisno ako želi pobjeći od lava koji će pojest
[42:02] ali zašto bi mi stalno bježali svakodnevno u svakoj minuti od
[42:06] tog glava od kojeg mila bježimo? No svoje mašte završnicu.
[42:11] Osvoje maštara. Baš smo neke scenarije koji se
[42:14] neće dogoditi većinom na. Ja imam u svojoj bliskoj
[42:22] poslovnoj sredini osobu koja je nevjerojatno inteligentna.
[42:28] Ja nisam mjerila i kinu, ali siguran sam da ima NATO a
[42:32] sljedeće natprosječne ekipu, ali on jednostavno an je
[42:39] kontinualnom. Stresu ne spava i to ti sad
[42:44] potiče 1. 1 krug gdje ti zbog nespavanja se luči više konzola
[42:51] kada imaš više kortizola više jedeš kad ne spavaš više jedeš i
[42:57] na duge staze to dovodi do metaboličkog sindroma je
[43:01] disfunkcije metaboličkog zdravlja, odnosno poremećaj
[43:07] metaboličkog zdravlja, dijabetesa, kardiovaskularnih
[43:10] bolesti, konačnici do smrti. Znači ljudi koji su u
[43:14] kontinentalnom ste i oni sigurno, ali sigurno neće
[43:19] doživjeti ovaj stotu. Oni neće biti dugovječni.
[43:23] To vidiš iz aviona. Snimke ovaj ne znam.
[43:29] Jer često se pomislim ovaj, možda me ljudi.
[43:34] Mrze radi toga, često se pomislim na osobe kao što su
[43:39] tramp, kao što su maske koju sad pod lupom javnosti, pa ono
[43:43] lagano i njih na nekakav način secirati.
[43:46] Ali Trump ima 78 godina kramp koliko se zna iz javnosti jede
[43:54] junk food redovno svaki dan izuzetno malo spava sad možda
[43:59] ima onaj gen kako bi svoje margaret thatcher genijalnog.
[44:04] Osobe koje koje mogu funkcionirati jako malo ste to
[44:08] mi je bio mi je ovaj dr koji se bavi snom pa oni rekli da
[44:13] posjete margaret thatcher gen hr koji stvarno mogu dobro
[44:17] funkcioniraju sa 4 5:00 sna dnevno ali to su neke anomalije
[44:22] sad. I osoba koja je toliko neuredno
[44:27] živi sa toliko puno stresa s tako 1 visokim intenzitetom tog
[44:33] životnog scenarija. No ne znam, mislim 78 godina
[44:36] kako funkcionira. To nisu stresovi kao kao moje.
[44:40] I već te stvari. 1. To ti vidiš ovako iz daleka mi
[44:50] ne možemo zapravo znati kako trebam živi.
[44:53] Znači ne treba zaključivati samo iz one onak peseka slike koju ti
[44:58] vidiš ja nikad ne želim pričati o tuđim životima jer nemam blage
[45:03] veze. I.
[45:08] Svi se šokiraju. Zapravo, s obzirom na to kako on
[45:10] živi, da je još uvijek živ i da je funkcionalno.
[45:15] Š NU znanosti kažemo da znači znanost nije 1:01, primjer je i
[45:23] iznimka. Znanost je ovo što sam rekla, pa
[45:26] vodimo na jako velikom broju ljudi onda ili imamo
[45:30] opservacijske ili intervencijske studije.
[45:33] Znači kad imamo kontrolnu skupinu, neku skupinu kojoj
[45:35] nešto dajemo ili. Stavljamo neke žima ili peha, ne
[45:42] ili ne znam čega, pa onda zaključujemo prema tome da će
[45:47] iznimke 1 čovjek i 1 je ono 1 lasta ne čini proljeće.
[45:52] Tako ne možeš sada izvodi zaključak samo zbog 1 čovjek na
[45:57] temelju promatranja života 1 čovjeka.
[46:00] To je isto kao kada pišem o štetnosti pušenja, onda meni
[46:04] neko kaže, ali ja znam, ovo je pušio od tad i tad i nikad nije
[46:10] dobio rak. Je li 5 ljudi?
[46:14] U sobi tvoje struke onda prihvaćaju da postoje genetske,
[46:17] tako da kažem anomalije koje mogu.
[46:20] Trpjeti. Psihički nekakvim faktori isto.
[46:25] Nismo dopao nisam još objasnila što je ono što je.
[46:31] Što nas čini, mi smo užasno kompleksnim bićem, kompleksni su
[46:35] i životinja, ali mi sad pričamo o čovjeku, a kompleksi smo zato
[46:40] što pravim od vas 2000 gena. Nijedan gen nije.
[46:45] I gađa sebe, to ti kao nogometu nema 1 igrača koji igra za sebe,
[46:52] nego svi igraju u timu da će većina gena.
[46:57] Je u interakciji sa 9:58 do 100 g na dug i znači to su
[47:03] interakcijom i to zove mreže kana znači geniji. 1 s drugim
[47:09] komuniciraju u 1 biokemijskom putu 1 gen je uključen u puno
[47:14] biokemijskih puteva. Znači to je 1.
[47:16] Kompleksna mreža, na primjer ovdje ovo je genotip.
[47:20] Ovaj fenotip znači izgled ili neka bolest između njih.
[47:24] To isto volim pokazivati svojim studentima slajd gdje ti vidiš
[47:28] tu mrežu. Povezanih ceta gdje se ova tu
[47:33] mreža gdje se najviše tih pravaca sjeca?
[47:37] Mi nemamo pojma ništa o tome. Tu mi sad neke raspetljava mo
[47:42] znanstvenici mi to želimo razumjeti.
[47:44] Ja epigenetiku, a Gordan žele razumjeti glikane pa imaš
[47:50] metabol om i ku znači metabolite pa proteomiku kako znači geni
[47:55] proizvode proteine, a proteini jahati sve u našim stranicama i
[47:58] daju neki fenotip. Znači tu imaš takvu 1 mrežu gena
[48:02] da ti ne možeš ekstrapolirati. 1 genij 1 ponašanje sa autoputom
[48:07] znači s fenotipom. To je toliko sve kompleksu.
[48:10] Zato sam tek na početku što više znam to manje znam o toj više
[48:15] novih pitanja otvaram. Su rusi epsona i.
[48:22] Lipton je 1 nekako popularizirao epigenetiku iako je malo otišao
[48:29] kakve volim vec na kvasinu. Znam da malo je otišao tog
[48:34] znanstvenog emal da u alternativu ja nisam protiv
[48:40] alternative kada je ona. Nu dobra alternativa i sad se
[48:45] znači dobra i loša alternativa. Ne znam ja što sam ove opće sat
[48:50] 5:00 ak mi pričamo o tome. Alternativa da ćemo se na
[48:58] alternativu, ali pitajte me, nešto si htio.
[49:02] Pitat ću ovdje bio lipton iii dispenze, zapravo epigenetičkih
[49:08] kad razmišljamo. Rekla si da kroz promjenu
[49:13] ponašanja mi zapravo. Kako bismo izrazio da mijenjamo
[49:20] što? Naših gena je pazi kad se beba
[49:25] od naći ono što je naj ključno za naše zdravlje.
[49:31] Osim što ćemo naslijediti od mame i tate, ali recimo da se 5
[49:35] posto ljudi na ovom svijetu, a ovdje se nekom nepopravljivo
[49:39] mutacijom to jako malo. To smo saznali kad smo
[49:42] sekvencirali genom to je bilo negdje taj projekt sekvenciranja
[49:47] humanog genoma je bilo. Pa i tko je ta od 10 godina?
[49:51] Ne znam koliko novaca se potrošilo da bi saznali gotovo
[49:55] ništa, gotovo ništa. Dobili smo hrpu tih ATGC slova,
[49:58] a ono što smo saznali da zapravo svega 5 posto populacije sa odi
[50:05] sa mutacijama koje ono si imaš neki sudbinu da ćeš oboljeti od
[50:11] neke bolesti ostatak, a pazi kak se okreneš oko sebe, već se od
[50:16] tridesete. Nadalje ćeš vidjeti da je puno
[50:19] više od 5 posto. Ljudi bolesno te bolesti od
[50:23] kojih ljudi obolijevaju se zovu multifaktorijalno ne bezveze
[50:27] zašto multifaktorijalni nisu samo geni u pitanju nego puno
[50:31] faktora a to su uglavnom okolišni faktori.
[50:33] To je što jedemo a pušimo li li neke lijekove AG.
[50:42] I tak mislim ja sam ja sam sa evo možemo doći na vježbanje
[50:48] zato što je to glavni element koji nas vodi ka dugovječnosti.
[50:52] Vježbanje 1 glavni i ponašanje i sve to.
[50:59] Vodi do multifaktorijalni bolesti.
[51:02] Prije nego što dođemo na trening, vježbanje ili fizičku
[51:06] aktivnost jer se krenulo zapravo s tim s tim 1 naši sat sam ja
[51:14] zaključio. Mislim i gledatelji i slušatelji
[51:17] da je kroz promjenu svog ponašanja mijenjamo kako naši
[51:20] geni funkcioniraju, kako rade, ali.
[51:25] Šta znaš o tome kako naše razmišljanje i kako naša
[51:28] uvjerenja, taj neopipljivi dio koji je često subjektivan?
[51:36] Ovaj ta naša percepcija na koji način ona utječe na naše gene.
[51:41] Ja smatram enormno. Znači ja smatram da jako ovaj
[51:46] naša razmišljanja, ponašanja on. Ne mislim na ponašanje, nego
[51:51] više mislim. Da naš sustav i ono što smo mi,
[51:57] što ljudi vole nazivati duša. Ili kajak te i ono za ono što
[52:03] nam je u glavi ono kad se spominjala mog kolegu da će
[52:06] njegov, a njegov ste si njegovo. To kako njegovo zdravlje ovisi
[52:13] isključivo o njegovim filmovima. Koje onda ti po glavi?
[52:18] A. Tu je znanost malo hendikepiran,
[52:22] ali jako je teško. Đava ti kako misli djeluju na
[52:28] epi genome, simo ili bilo što drugo kažem jako je teško.
[52:33] Inače sam mala digresija i jako je teško bilo što poučavati na
[52:37] ljudima. Znaš zašto?
[52:38] Zato što postoje tzv. Pogledati kad se vodikom funding
[52:45] efekt znači imamo. Compounding.
[52:49] Fung efekt one koji smeta ti ako na primjer još 1 istraživanje
[52:56] kako a lofer da je znači dijeta a sam malo masti kako ona utječe
[53:04] na zdravlje čovjeka imaš sad ne znam 10,000 ljudi.
[53:09] A ti nećeš moći ukloniti i ostale stvari koje neki čovjek
[53:15] adi uz to što ima takvu dijetu i da to neće utjecati na fenotip
[53:22] koji promatraš razumiješ tako i ne može ekstrapolirati samo
[53:26] svoje misli kako oni djeluju na tu bolest ili na e genom, a sve
[53:31] ostalo zanemariti, jer kao što sam rekla, svi smo mi unikatni.
[53:35] Svi smo mi drugačiji. Naš genotip je drugačiji, nači
[53:38] neki ljudi. Jako dobro kanaliziraju stres
[53:43] zbog svojeg genotipa zato što su oni koje akte no takvi nači nu
[53:50] gen. Ga može pomoći.
[53:54] O određuje koliko smo mi osjetljivi, kako ćemo mi
[53:59] reagirati, koliko smo mi koji se kaže sposobni sebe, pa i ja tipa
[54:06] koliko smo sposobni preživjeti. Neki od neki ljudi su strašno ne
[54:14] od čuo si masu puta, AU nju je ostavio dečko još kad je imala 1
[54:20] dečka s dvadesetom se više nikad nije udala.
[54:23] Sad ja sam bezobrazna ja sam to tako kikija ali to su ljudi koji
[54:28] su jako osjetljivi koji je 1 stan s za cijeli život uništi,
[54:32] ali to je zato što je on peva osjetljiv.
[54:34] Onda vratite filmove u glavi i on sam svoju sudbinu tako neki
[54:39] ljudi su užasno otporni, samo živi idu dalje na ometaju ot
[54:44] oprosti na engleskom. E da, ali zanimljivo je
[54:49] promatrati svoju su djecu ovaj još i doslovce čim su se rodili,
[54:54] vidio sam razliku između sina i kćeri u ponašanju, u
[54:58] razmišljanju, u nekakvim njihovim postupcima, odlukama
[55:02] itd. Već sad vidi njihov genotip je
[55:07] drukčiji ali tarcu njihov genotip je drugačiji i sad koji
[55:11] je to koji to postotak a? Cijele jednadžbe mislim da se da
[55:18] sam te čuo negdje da si da si govorila od 14:50.
[55:20] God je između 10:20 posto otpada na čina geneti na gene koji
[55:29] određuje koliko se naša šansa da obolimo od nekakve, a kao nične
[55:37] bolesti i šansa do. Znači da sta bolesti ubijena
[55:42] kraju te nekakve kao nične bolesti bi podjela na 4 skupine.
[55:49] Znači metaboličku disfunkciju koja onda vodi u dijabetes, a
[55:56] masne jetre analiza te metaboličke neuro degenerativne
[56:02] a. Kardiovaskularne to su 4 glavne
[56:07] skupine od kojih zapravo moderan čovjek.
[56:10] Danas da nisam rekao bih koji je bio 1 a mislim metabolička
[56:15] disfunkcija, metaboličke dijabetes, kardiovaskularne.
[56:20] Po postotku najviše ubijaju carroll, iako je sve to nabrojim
[56:28] sve će ti. Su povezane i isprepliću se
[56:32] molekularni mehanizmi i uzroci sad.
[56:36] To sam rekla 19:50 posto danas znamo da otpada na genetiku koja
[56:41] znači lošu genetiku koja uzrokuje, a ostatak znači više
[56:45] od 80 posto je zapravo naš životni stil.
[56:49] Što ti govori da ti možeš sa svojim životnim stilom hakirati
[56:53] svoje gene. Maka imaš nekakav al kao ja sam
[56:58] sad skužila da ima pojačati kojima ne znam.
[57:02] Genetički povišeni kolesterol ali ja se svojim životnim stilom
[57:07] ću sigurno prebroditi to što već radim sa svojih neću reći koliko
[57:12] god 50 plus a načine uzimam ni 1 lijek što je stvarno ovaj meni
[57:18] big dil. Ako čovjek dođe do nekih imam i
[57:22] 55. Mali plus znači ja ne uzimam ni
[57:27] 1 ni 1 lijek. A meni je to big dil i svakom bi
[57:33] trebalo biti. Pitanje, kako jedeš?
[57:37] Ja užasno puno vježbam i užasan sam malo sa opsesivna oko tog
[57:42] vježbanja, ali mislim da je to stvarno element koji vodi ka
[57:45] dugovječnosti. Pokazano je da je stisak ruke
[57:49] defektno. Koji je li en sa smrtnošću naći,
[57:54] što ti je slabiji stisak ruke da ćeš živjet što ti ja čito ćeš
[57:59] duže živjeti? To je toka značajnost da nije
[58:03] zanemariva, strašno je velika značajnost.
[58:07] Da će mišićna snaga. Imas snaga, uh.
[58:13] Ima smisla ja bih još malo vratio samo na taj dio.
[58:16] Je li tome baš se tome baš ovaj nekako pokušavam skužiti, kao da
[58:22] mi tu neka neka caka neka kvaka u tom našem odgovoru i reakciji
[58:29] na stvari koje nam se događaju u životu.
[58:31] Zašto netko? Ili ja pretpostavljam da taj naš
[58:34] odgovor reakcije i stav mogu se tako izraziti stav.
[58:38] Zapravo on utječe na to kako će naši geniji raditi koji će se
[58:44] upaliti, koji će se ugasiti, koja su nacija.
[58:48] Misli i na koji u kojem obimu utječu na naše.
[58:52] Ali zašto recimo moj sin kad se desi nešto, on reagira na ovaj
[58:57] način kćer reagira na 2. Ovo što kažeš da tvoj sin i
[59:04] stvar će drugačije reagiraju već sad vidiš razlike, to je ka akta
[59:08] i to su stvarno geni, genetika ono i puno je u genima.
[59:11] Ja sam ti se dogovorila o dugovječnosti bolestima, ali što
[59:14] se tiče ovih nekih karakteristika i kajak te AI
[59:17] fenotipa to je baš ono. Ja isto gledam svoja 2 sina ono
[59:21] i koliko koja je sličnost ne znam ja imam 2 sina iz 2 braka i
[59:26] 2 tate i ja vidim kako je jan. Na isti način otp okreće palac
[59:32] kao njegov tata. Kako lab tada neki neki detalji
[59:36] dodaj drugoj ja sam godinama. Pa dobro, jel to uvjetovano
[59:40] toliko genima? Ono način na koji ti palac da
[59:43] ćeš je jako puno je u genima što se tiče tok i kajak te AI kao da
[59:49] su i neki ljudi koji su jako fan odgoja.
[59:53] Ja mislim da ti odgojem može samo pokvari djete ne popraviti.
[59:58] Znači ti možeš represivnim odgoj iako su primjena dijete i
[1:00:02] uništiti mu život, a nekakvim zabranama autoritativnim tim
[1:00:08] odgojem da ćeš ti sad ništa popraviti.
[1:00:12] Ti ćeš dobiti točno maksimum koju oni imaju u sebi zadati.
[1:00:17] Naravno da ti njima daješ 1 milje kojim je bogat posljedica
[1:00:21] intelektualno, ali nemaš ti tu puno napraviti.
[1:00:25] Jednako kompleksan kao i. G.
[1:00:31] Ne možeš ti napraviti od. A ne znam, obično kamena
[1:00:36] dijamant. I obrnuto znači tu.
[1:00:42] Meni se čini kako se prevodi na hrvatski hrvatski film.
[1:00:46] Profesiji se full profesionalno ostvaruju ća.
[1:00:52] Prognoze recima o. Pokušat ću tako, možda je to,
[1:00:56] možda je to predložio sam ti htio reći.
[1:00:58] Meni se, čini se, zamisliti osobu koja je mlade skroz koje
[1:01:01] imaju takvu godinu 2:03 4:05 godina, ali i.
[1:01:06] Da uzmu u obzir neke 20 posto onog ishoda što će mi poslati
[1:01:10] kao odrasla osoba su geniji al. Ali, kad krećeš u život.
[1:01:18] Tih 20 posto je vrlo značajno i on tih 20 posto može se zapravo
[1:01:23] pretvoriti kasnije u 80 posto ili ti 1.
[1:01:26] Naši izbori 1. Naše reakcije će nas.
[1:01:30] Na nekakav način ubilježi, zato se pitam kolika je naša moć se
[1:01:34] da se bavim s ovim, vjerujem u razvoju čovjeka IU mogućnost
[1:01:40] transformacije i dalje sam sebe izazivam s tim pokušava shvatiti
[1:01:43] kolika je stvarno ovaj se zakuhamo već u ranim ura.
[1:01:49] Ranim godinama s obzirom na to što smo dobili genetski, zašto
[1:01:53] uopće reagira tako zašto si ne reagira tako i prođe par godina?
[1:01:57] Nu bod 1 dobijemo samo sliku koja je takva i takva pozitivna
[1:02:03] ili negativna za nas dobijemo nekakav početna uvjerenja i već
[1:02:07] se počne počnemo kao na neki način ona cementirati kako bi
[1:02:10] rekao ukorjenjivati u taj identitet i sve to jako je teško
[1:02:15] izbjeći. Stoga kasnije.
[1:02:17] Da sa mnom. Ne bih se uopće htjela voditi u
[1:02:24] neku diskusiju gdje nisam kompetentna.
[1:02:27] Ja sad mogu samo govoriti nekakva svoja, ono što ja mislim
[1:02:31] i što ja promatram na svojoj djeci.
[1:02:36] Ja ti kažem njima. Je genetika kaže od.
[1:02:40] M nema puno, mislim da ima puno studija o tome.
[1:02:45] To kažem ti bilo vrlo teško, oba je poučavati.
[1:02:49] To je vrlo teško proučavati. Nemam koliko ja znam, nema
[1:02:53] studio o tome. Da meni se nekako nameću na
[1:02:57] zaključak da ono u što vjerujemo je toliko moćno.
[1:03:02] Bome nije vjera sad da maknem vjeru kao termin religiozniji
[1:03:07] nego psihološki termin vjeru. Ja mislim da je 1 od
[1:03:11] najmučnijih. Alata u našem.
[1:03:17] Tu ti mogu odgovoriti na ovo koliko naše misli utječu na
[1:03:21] jadna naših gena. To sam rekla je, no to je i
[1:03:25] dokazano u smislu da načinim naš mozak nije odvojen od našeg
[1:03:30] tijela, a sve što mi razmišljamo proizvodi znači neuroni
[1:03:37] komuniciraju 1 s drugim i sve što mi razmišljamo, a?
[1:03:43] Proizvodi nekakvu vestu kemikalija molekula koje onda
[1:03:48] kolaju po našem tijelu. Jako često navodim primjer, a?
[1:03:55] Zamisli kada tražiš po jarunu lijepo vrijeme, ti si sretan te
[1:04:00] ćeš ideš ili planinariš a skineš majicu.
[1:04:04] Znojio si se. Međutim, ta majica nema nekakav
[1:04:07] previše neugodan mjesne smedi toliko ono kada ide to volimo
[1:04:12] incidentima i kad dolazite na ispit.
[1:04:16] I kad dođete doma, pomičite majicu tu.
[1:04:20] Nakon ispita i ovu kad se planina ili.
[1:04:24] Te 2 majice imaju potpuno drugačiji miris ova smedi
[1:04:29] neugodno ovo onako ništa previše ne smedi zašto?
[1:04:33] Jesmo druge molekule odlučili ondje l učiš, a endorfine naći
[1:04:40] serotonin dopamin i naći te je monese će zadovoljstva, a ovdje
[1:04:47] najviše odlučiš ne samo adrenalin koji nije tako loš
[1:04:51] nego kortizol ovaj hormon stresa.
[1:04:54] I odmah ti odgovaram na pitanje kako naše misli utječu na rad
[1:04:59] naših gena kroz lučenje drugačijih hormona i
[1:05:03] neurotransmitera koji nisu ne zovu se bez veze
[1:05:07] neurotransmitera. Oni nešto signaliziraju našem
[1:05:11] tijelu i ako si ti kontinuirano pod povećanom razinom kortizola,
[1:05:17] a većina ljudi u modernom društvu je ili zbog
[1:05:20] kontinuiranog doživljaja stresa ili zbog nespavanja da će zbog
[1:05:24] nespavanja razina koja stizala. Visoka a razina melatonina niska
[1:05:28] što je jako loše. To u konačnici kroz dugo vrijeme
[1:05:34] mijenja naših gena kao zmijanja i epigenetičkih oznaka, a 1 od
[1:05:39] najfascinantnijih otkrića koje se pije naći 2019.
[1:05:43] I 2000. Dvadesete otkrivene da su se
[1:05:46] antonini dopamin molekule koje se mogu staviti na one histone
[1:05:51] oko koje je na se omata i oni služe kao epigenetičke oznake,
[1:05:55] govore našim genima da li da budu upaljeni ili ugašeni ili
[1:06:00] trebam više dati poveznicu. Ono što razmišljamo kako se
[1:06:05] osjećamo koje hormone lučimo direktno utječe na rad naših
[1:06:10] gena naći u mozgu. Smatra se da.
[1:06:14] Oh lučenje dopamina i saturnina direktno mijenja oba gena u
[1:06:20] onima. Možda će stanicama mozga.
[1:06:25] I uključeni su također u ovisnosti o kokainu i smatrali
[1:06:28] ostalim drogama. Tako da velike, a puno toga još
[1:06:33] ne znamo što smo otkrili zamisliti.
[1:06:36] Prije par godina smo otkrili da dopamin i serotonin nisu samo
[1:06:41] neurotransmitera i nego i epigenetičke oznake da diktiraju
[1:06:47] genima kako da se pali i gas. Meni je to fascinantno.
[1:06:52] I sada ono što nismo spomenuli u ovom našem modernom životnom
[1:06:56] stilu i modernom društvu. Jesmo na neki način, ja sam
[1:07:00] spomenio laptop i to. Ali recimo to skrolanje na
[1:07:05] društvenim mrežama. To je nekakav način trebalo
[1:07:12] organizam praznici od o dopamin, a ne ga prazniti, nego zapravo
[1:07:16] previše ga lučici na način da taj naš kako se promjene.
[1:07:23] Ne znam da li da li znaš išta o tome?
[1:07:25] Ne znam puno o tome, ali da velika ono što.
[1:07:32] Znam da to ovoj dolaze u interakciju s našim
[1:07:37] neurotransmiterima, ali ono što sam htjela još istaknuti, a sad
[1:07:41] si me asocira s tim da naš život se zapravo promijenio da ne
[1:07:48] patimo cirkadijalni èitam nego živimo u mraku.
[1:07:52] Ima 1 studija koji se zove dark descent britain z, što znači da
[1:07:58] su naše noći postala jako svijetle 1 životu bel velikim
[1:08:02] gradovima gdje je jako puno osvjetljenja.
[1:08:04] A dugo mobiteli i svi ti gadgeti koji način evo moj sin koji ima
[1:08:10] 17 godina on se već godinama uspavljuje na taj način da gleda
[1:08:14] podcastove ili nekakvih filmove. Ak si stavimo bi to i uspavljuje
[1:08:20] se tako, a evo mi nismo takvi autoritativni roditelji, ja
[1:08:26] njemu ne mogu to uzeti i kad muza onda je onda je tu moja
[1:08:31] slabost. Možda sam te ali napaviti ne
[1:08:34] možda sigurno. Nisam to napravila, on to radi,
[1:08:38] a to se više ne da promijeniti. Oni su sad već imaju 17, a ovaj
[1:08:41] 2 ima 20 godina nači. Zamisli koliko djeca se tako
[1:08:48] uspavljuje koliko djece. Tim ovaj mobitel ima i njima to
[1:08:53] svjetlo. Navodno da je to svjetlo oba
[1:08:56] jako loše, zapravo za to da nam se melatonin poremeti lučenje,
[1:09:04] normalno lučenje melatonina koji normalnih hormon koji nam kaže
[1:09:08] našem tijelu da idemo spavati i izaziva pospanost i to je način.
[1:09:14] To je neka iskonska biologija u nama da pratimo odsjeka dial
[1:09:19] nije hitan znači da se melatonin.
[1:09:22] A veća je razina tijekom noći čak kažu da ako ti upališ na
[1:09:28] svega 15 sekundi svjetlo po noći da ti to prekine di padne razina
[1:09:34] koncentracija melatonina i da ti to poremeti san i da onda ne
[1:09:38] možeš više zaspati što svi svjedočimo.
[1:09:40] Ponekad ne možemo zaspati usred noći noći ne treba paliti
[1:09:44] svjetla i tab spavati u što više za macanom posto i ono što
[1:09:51] napiše se jako malo pića. Je to koliko je važno izlaziti
[1:09:55] na sunce. Mene su u zadnje vrijeme jako
[1:09:58] fascinirala studije AO tome koliko je sunce bitno za
[1:10:05] očuvanje zdravlja. Nudile su 1 veliku studiju u
[1:10:10] švedskoj gdje su imali 3 skupine žena.
[1:10:13] Žene koje nikad nisu izlaza na sunce, odnosno čuvale su se nisu
[1:10:16] izlazile van one koji su, a onak kaže umjereno izlazila je sunce
[1:10:23] i one koje su bile stalno van iz ili zbog posla ili zbog načina
[1:10:27] života i vidjeli su pazi. To su te longitudinalne studije,
[1:10:32] pratili su te žene 20 godina. Način žene su bile u skupinama
[1:10:37] su bile žene od 20:05 do 60 godina starosti.
[1:10:40] Patili su kroz 20 godina i vidjeli su stvarno značajni
[1:10:45] značajnu h zliku od oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti i
[1:10:49] hak AI smrtnosti od bilo kojeg uzroka ove koje su izlaze na
[1:10:55] sunce su imale su duže, živjele i niz manje obolijevali od raka
[1:10:59] kardiovaskularnih bolesti. I što više onda su imali 2
[1:11:04] skupine žene koje su pušila i izlazile na sunce i koje su
[1:11:09] pušile i nisu izlazile ove koje su pušile izlaze na sunce su
[1:11:13] jednako tolko malo obolijevalo. DAKAI duže su živjele kao i ove
[1:11:19] koje nisu pušile i. Zamisli koketa zapravo bend
[1:11:26] benefit sunca ali te benefit nije samo od nije od uvex uvex
[1:11:33] dijela spektra nego in feet dijela spektra koji potiče hard
[1:11:38] naš rad mitohondrija i da su ti mitohondriji ono organe ali ne
[1:11:43] znam da toliko znaš. Mitohondriji su naše najveće
[1:11:47] tvornice neki načini kad vježbamo nama se mitohondriji
[1:11:52] proizvode taja type to je naš. Cox ne znam autu benzin tako je
[1:11:57] nama a type i mitohondriji su našoj naši motor i koji nas
[1:12:02] pokreću. Znači mi smo evoluirali u
[1:12:06] nekakvom okolišu gdje je bilo puno sunce da ću kao našoj
[1:12:11] viđenje iz afrike, a onda smo se selili na sve ostale dijelove
[1:12:16] planete, ali definitivno i zbog proizvodnje vitamina b danas nas
[1:12:24] jako moderno da svi ovaj kupuju kao sa parlament vitamin b, ali
[1:12:31] pokazalo se da ovo unošenje vitamina b kaosa parlamenta.
[1:12:36] Nikakav benefit. Govoriš vitaminu DI vitaminu b.
[1:12:40] Suite. Ok, zapravo ono sljedeće što mi
[1:12:45] se nameće, ljudi me kritiziraju, stalno gledam kroz prozor, ne
[1:12:49] zna zašto baš moram gledati kroz prozor dok je u postavljam
[1:12:51] pitanje. Za farsu.
[1:12:54] Možda previše. Možda, možda ti imaš.
[1:12:59] Da nekako je. Ja i gledam u daljinu nekako ne
[1:13:03] znam zašto ovaj, a ovaj prozor me privlači ako.
[1:13:08] Je. Da je.
[1:13:11] I to je recimo nešto što se tiče okret daš.
[1:13:14] Naše oči su često ovako blizu nekih ekrana, imaš tu mogućnost
[1:13:19] pogledati u daljinu. To je sigurno isto na nekakav
[1:13:21] način relaksirajući cijeli naš organizam.
[1:13:26] Čak su i to pokazali zato što je naša cetina naj tu ima najviše
[1:13:33] mitohondrija i zapravo svjetlo treba našim očima.
[1:13:38] Ovo danje svjetlo, a ne o umjetno svjetlo.
[1:13:42] Zato ovaj huberman u kojoj smo malo pričali.
[1:13:44] Jučer je on iz stanforda, čini mi se stanforth znanstvenik tamo
[1:13:50] neuro neuro oholog tako nešto. Ovaj on propagira barem njega
[1:14:00] čujem da plagira to da ujutro kad se probudimo.
[1:14:02] Da. Bismo ismijavali ljude koji zure
[1:14:05] u sunce sad kao. Je ako nema sunca da si stavio
[1:14:14] ovaj. Čak nebitno da li je sunčan ili
[1:14:18] oblačan dan da. Je oblak je svjetlo sigurno više
[1:14:24] nego u mraku, odnosno po noći. Ono što mi se nameće kao nekakav
[1:14:30] zaključak sad opet dalje je zapravo da se.
[1:14:36] Nekako moderni život je postavljen na način.
[1:14:41] Da nam otežava održavanje zdravlja.
[1:14:46] Nekako ne ide nama u korist. Ne ide nam u korist i zapravo
[1:14:52] bilo bi idealno kad bi uspjeli. Spojiti te 2 krajnosti ono što
[1:14:58] smo imali prije ovaj izvan urbanih sredina s manje
[1:15:02] intenziteta i brzine životne itd.
[1:15:05] Možda ovaj sad ne znam, možemo ulaziti u dubioze, onoj
[1:15:09] filozofirati. Da li je društveno uređenje
[1:15:12] kapitalističko doprinijelo tome i promjene nekakvih vrijednosti
[1:15:19] materijalnih? Ova je materijale te neke
[1:15:23] vrijednosti trčanje za novcem i statusom što god.
[1:15:27] Da li su doprinijeli tome da da živimo danas kako živimo, ali
[1:15:30] ono vjerojatno bi bilo dobro da to nekako uravnotežimo i da je
[1:15:37] više vremena provodimo krećući se gdje smo aktivni, da smo više
[1:15:43] UU prirodi, da smo više na zraku, sa će sad neki dečko
[1:15:47] Nenad bakić, koji često proučava to da i zrak više nije ovaj
[1:15:52] kvalitetan, tako da. Ovisi gdje i sada je pitanje za
[1:15:58] šta mi je optimiziramo svoju život i gdje ćemo mi sami
[1:16:00] postaviti nekakve granice. Kako ćemo ravnoteže u ravnoteži
[1:16:03] to da li je cilj stvarno živi 120 godina?
[1:16:07] Pitanje, kao što ti voliš da. Sve dok si me se pričom je
[1:16:13] svašta padalo na pamet, a? Ono što sam htjela reć, ne želiš
[1:16:21] se vratiti u doba kada nije bilo antibiotika, a kada nije bilo
[1:16:28] cjepiva kada je od 10 djeca SIPL možda dvoje u ovo doba bila
[1:16:37] živjelo 10 dvoje ili troje, a ne želiš se vratiti u doba kada si
[1:16:43] išao o ulov za svoje. Ne znam ženu i desetoro djece i
[1:16:49] nisi uhvatio ništa ili je tebe poja la villi, ne znam šta.
[1:16:54] Znači, ne želimo se tu, trebali bi uzeti benefit onoga do čega
[1:16:59] smo došli jer smo fascinantna vrsta koja je, evo i kaj ativni
[1:17:04] smo. Sve što smo stvorili, ne možeš
[1:17:06] se ne diviti tome, ali opet, mi smo ljudi i taj naš mozak i ta
[1:17:12] naša kompleksnost dovodi u te neke nakaradnosti koje sami sebi
[1:17:17] smo napravili kao psa kaos prema nekom zdravom životu.
[1:17:22] Neke ljude to ne brine, neke ljude to jako.
[1:17:26] Tu smo se podijelili, neki ljudi žele sad odmah i nije ih briga
[1:17:30] koliko dugo neki ljudi žele živjeti kvalitetno dugo nači i
[1:17:36] tu je nekakva ono sukob između te 2 skupine.
[1:17:40] E sad, kako si pomoći, sigurno si primijetio da jako puno ljudi
[1:17:43] danas bježi iz gradova i da je jako in imati kuću negdje izvan
[1:17:50] grada. Tko si to može priuštiti i zbog
[1:17:53] posla i zbog organizacije života znači.
[1:17:56] Vani ljudi bježe iz velikih gradova u velikim gradovima žive
[1:18:01] baš o najsiromašniji, a svi ovi ljudi koji su dobrostojeći oni
[1:18:06] bježe iz londona, iz pariza svi imaju negdje kuće, velike upija
[1:18:12] i. Život posebno je to postalo
[1:18:20] evidentno nakon pandemije gdje su ljudi shvatili da žele
[1:18:24] kvalitetniji život. Pandemija jako puno promijenila
[1:18:27] u svemu i načinu života i pogledu na znanost.
[1:18:32] To to si dosta toga si svjestan i prestali smo vjerovati
[1:18:36] znanstvenicima ili prestali ste vjerovati, znaš.
[1:18:42] Ako je naći svašta nešto je pandemija promijenila i na bolje
[1:18:48] i na bolje, ne samo na lošije. Ljudi su osvijestili to da žele
[1:18:52] kvalitetniji život. Ali što se tiče tog boljeg za
[1:18:57] aka ja mislim da ljudi trebaju jako često odlaziti u barem
[1:19:03] preko vikenda u šumu. Evo sad sam baš razgovarala se
[1:19:06] kolegicom, a te ja živim u posljednjem s kozom zoni me imam
[1:19:11] psa meni užasno bitno da je barem 2 puta tjedno otiđem u
[1:19:16] šumu i. Ono šećem 3:00 navodno ne znam
[1:19:22] koje kemikalije, ali to sam nedavno pročitala dade već
[1:19:25] odluči nekakve kemikalije koje mi udišemo i koji su jako ovaj
[1:19:30] dobar za naše zdravlje i čak su nekakvu studiju u mislim u
[1:19:34] tenesiju Americi ove napravili da su posadili na nekakav veliki
[1:19:42] postavljene veče, a ti ljudi su živjeli dalje tim životom koji
[1:19:46] su živjeli kao da nisu ništa. Promijenili niti su više počeli
[1:19:51] vježbati, ni ništa nisu promijenili, samo sude veće
[1:19:54] posadili i vidjeli su. Njihovi su im bio majke za upalu
[1:20:00] djece te akutni i vidjeli su da im se smanjio jaz inace pa a
[1:20:07] nakon 3 godine života u ovom novom okolišu sa drvećem.
[1:20:13] Evo sad. Zašto se smiju zato što će
[1:20:17] ispada da znanost će prihvatiti one koji su ovaj prije grli
[1:20:21] drveće i zurili u sunce free su se sad ću na kraju ove.
[1:20:28] Sad si me. I da neka gordanu znači, rekao
[1:20:33] sam mu čitajući tu knjigu od pitanja ti je on ističe da je
[1:20:38] medicina na strašno loše razini današnja medicina u smislu.
[1:20:44] Premda imamo pametne lijekove, ali to je vrlo mali postotak tih
[1:20:49] pametnih lijekova koji nešto izliječe.
[1:20:52] Još uvijek nismo doskočili liječenju tumora zato što su
[1:20:56] tumori. Toliko je različit i svaki tumor
[1:20:58] je tip tumore, a značit od ovog ne možemo uopće donijeti nekakvu
[1:21:03] AN opću shemu kako liječiti. Tu je liječimo onako vrlo
[1:21:10] konzervativno mreži što možeš i onda upotrebi neku od
[1:21:14] kemoterapije koje su, a zapravo vrlo toksične, jesu
[1:21:19] nespecifičnom. Uništavaju i tumorske izjave
[1:21:21] stanice, a. Ima nekih pametnih bioloških te
[1:21:27] apel malih i sad on kaže, danas je medicina zapao nije dalje
[1:21:33] napredovala od doba kada smo izumili cjepivo antibiotike pa
[1:21:38] do sada malo je možda otišla naprijed i ono što on kaže, a ja
[1:21:44] se totalno slažem s time on propagira takozvanu medicinu te
[1:21:50] IA to je zapravo healthcare briga o zdravlju a ne liječenje.
[1:21:56] Mi ne liječimo ljude kad su bolesni, mi njima uklanjamo
[1:22:00] simptome i krpamo ih da što duže dalje požive mi njih nikada 1
[1:22:06] kad pukne beana kako ja kažem znači ideš vodom dok ne pukne
[1:22:11] beana i onda ti se nije baš te simptome daješ lijekove koji
[1:22:16] lijek je uvijek JAV dači daješ lijek koji će nešto sanirati, a
[1:22:20] naravno da će na nešto drugo loše ovaj djelovati.
[1:22:26] Kao recimo dajem ti primjer. Moj tata ima multipli mijelom
[1:22:30] tipa i gem nije umro od njega nego umre od posljedica 15
[1:22:35] godina uzimanja koja tko ste i da koji su najbolji mogući
[1:22:39] lijekovi na svijetu je ti totalno unište imuni sustav i
[1:22:43] sve, a inače imuni sustav je naš najveći igrač protiv kant protiv
[1:22:49] AKIHK je zapravo bolest starih ljudi 1 stanjem imuni sustav
[1:22:52] slabi. I onda se više ne može izboriti
[1:22:59] se akom i kruno primjer vježbanja obaj big dil znači
[1:23:03] vježbanje. Stvarno možemo reći da je
[1:23:06] vježbanje medicina i sad se vraćam na tu medicinu ti gdje
[1:23:10] pitati a kaže, a mi moramo stati 10, već se tih 10 spremati za
[1:23:16] funkcionalnost da jest ono što je danas u Londonu biti fil du
[1:23:21] IU biologiji stanja više nije long life span načine dugi
[1:23:26] životni vijek nego zdravi. Životni vijek, zdravo vječnost.
[1:23:31] Tako je tebi u interesu dati ako doživiš osamdesetu te bože
[1:23:35] devedesetu ili stotu da ti budeš u dobroj formi gledao plave zone
[1:23:42] na netflix ksu ako nisi obavezno.
[1:23:45] Pogleda i upoznat sam s njima. Strašno su zabavne, poučne i
[1:23:52] evo. Nu toplo preporučam da to
[1:23:55] pogledaš. Mislim ljudi koji su dugovječni
[1:23:58] u starosti napreduju. Oni imaju mišiće, a ne jašu
[1:24:03] konje. Oni cijepaju deva da će oni su
[1:24:07] se 100 godina sda javi neko neko neki ljudi sa 30 godina.
[1:24:13] Ali to je moguće, to je zaista moguće.
[1:24:16] G zapravo je dobra definicija. Mi često govorimo o treningu,
[1:24:22] ali postoje aktivnosti koje nisu definirane kao trening.
[1:24:25] Ja mislim da tih aktivnosti mi imamo malu. 1 od mojih bivših
[1:24:31] gostiju rekao da se svijet promijenio i bio nijem.
[1:24:37] Kao fizioterapeut počeo zarađivati više novca kad su
[1:24:39] ljudi prestali zarađivati tijelom, počeli zarađivati
[1:24:42] glavom. Zapravo, prestali smo se
[1:24:45] kretati, a ja ne znam da li je ne znam.
[1:24:49] Što pitati, a kažu o tome da li je na nekakav način
[1:24:53] kontraproduktivno, ima toliko ekstreman sjedilački način
[1:24:57] života i onda imate i intenzivan trening, a očito je preveliki
[1:25:02] kontrast. Ja mislim da više treba težiti
[1:25:04] to toj pojačanoj fizičkoj aktivnosti koja nije definirana
[1:25:09] kao trening. Možda to nisam još ova 2:00
[1:25:13] koliko već pričamo, a na č nisam još rekla.
[1:25:20] Onu magičnu rečenicu koja je stvarno točna.
[1:25:23] Svi smo mi drugačiji i niti 1 tip prehrane nije za svakoga ni
[1:25:31] 1 tip vježbanja je naći ono što recimo pitati ja za sada šta?
[1:25:38] Meni je fascinantno što on liječnik koji je završio studij
[1:25:42] medicine otišao na specijalizaciju na John hopkins.
[1:25:46] Tamo je radio 6 godina specijalizacije, on napetoj
[1:25:50] godine odustao specijalizacije. Jednostavno mu je dojadilo
[1:25:54] gledati kako ljudi umiru i dojadilo mi je gledati te isti
[1:25:59] uzorak gdje se ljudima pruža pomoć kad je kasno, a onda
[1:26:04] otišao je raditi. Ne znam nekakve matematičke
[1:26:07] modele za ove stok market gdje se vratio u farmaceutskoj
[1:26:13] industriji se ponovno vratio, ne u medicinu i sada radi kao
[1:26:18] nekakva vrsta konzultanta. Kako nazivate svoje preventivne
[1:26:22] medicine? Gdje on svakom čovjeku, a
[1:26:27] napravi određene 5 age genotipizaciju i prema svemu
[1:26:33] tome on njemu su geiera što bi bilo za njega dobro.
[1:26:38] Kakav tip vježbanja što bi trebao promijeniti.
[1:26:41] Znači on u interakciji s čovjekom njemu kaže on, njemu ne
[1:26:45] piše šta on tebe raditi, nego s njim dolazi do nekakvog
[1:26:50] rješenja, što bi za njega bilo dobro da popravi svoje zdravlje.
[1:26:54] Naravno da njemu dolaze i obje ekstremno, a ljudi sa ekstremno
[1:26:59] povećanom dubinom, a? Ali i ljudi koji ono naočigled
[1:27:07] nisu nekakav problem, dolazimo čisto da znaju kakva je njihova
[1:27:13] budućnost znači. Kažem, počneš sa 30 godina.
[1:27:19] Sebi radit strategiju. Kako ti želiš živjeti sljedećih
[1:27:25] svojih 50 godina. Ja ti imam osjećaj.
[1:27:29] Da ovo što si rekao nije naravno za svakog čovjeka.
[1:27:34] Isto dal će početi odmah i zato sam 10 kila u teretani ili će
[1:27:39] početi radit ovo ili ono. Ali definitivno ono što je bitno
[1:27:44] da radimo različitu fizičku aktivnost.
[1:27:49] Načiniti samo u teretanu i dižeš utege nego da i hodaš po prirodi
[1:27:54] da imaš neku aerobnu aktivnost da radiš nekakve da hodaš po
[1:28:01] stepenicama da nosiš vrećice iz dućana.
[1:28:04] Znači sve sve da radiš uvetu. Ja neću nikad ni tu letu, ali ću
[1:28:09] ja neke druge stvari. Zato što ja ne volim ja bi tu
[1:28:14] betu, a moj muž ću on bi od jutra do mraka bio met uvetu.
[1:28:20] Da. Zato je potreban taj ta
[1:28:23] personalizacija na. Nekakav in je posao u vetu da je
[1:28:29] to dobro za psihičke bolesnike je smijeh.
[1:28:33] Znači ja sam pokušao, a to ja padnem u depresiju i počnem
[1:28:38] bejat ios meti je meni ruke ima tu kakav žuke ima tu zemlji to
[1:28:44] lijeci a mene to samo asocira na cybex raspadanje i smrt znači.
[1:28:50] Bjež od veta neću. Cvijeće kad moj muž to ove i
[1:28:57] želim hodati po onoj travice, znaš, lijepo je gusto je sa
[1:29:02] bosonoge eva. Garancija je pred.
[1:29:10] Nešto, nešto što te nisam pitao što nismo spomenuli.
[1:29:14] Ne znam da li se dobro izrazili. Kažem ti se, kaže kriz pred
[1:29:19] tris. To su ti molekule.
[1:29:23] P kriste. Cer iz rh što je točno to?
[1:29:29] Ma daj uopće ne zanimljivo, to je 1 dio.
[1:29:34] Mislim da je zanimljivo u smislu šta je to, to je to je 1 sustav
[1:29:42] koji je bakterija koje iste da bi eliminirali stanu dana, ali
[1:29:48] mi smo to uzeli iz bakterija da bi stvorili te molekularne alate
[1:29:55] kojima možemo ili mijenjati genom ili mijenjati epi genom.
[1:30:01] Ne, ne, nije zanimljivo šta je to zapalo da ti sad objašnjavam
[1:30:04] što to bakte je ad s tim, ali ono što smo mi uzeli to znanje
[1:30:10] od tog sustava bakterijsku gdje onim šta va ju tuđu dana mi
[1:30:16] koristimo tek je ispere a taj cas 9 protein koji može vezati
[1:30:22] molekulu dana i ukloniti mutaciju, naći neku pogrešnu
[1:30:27] onog slovo ATCG nekad se može doći do mutacije da umjesto te.
[1:30:32] Je pogrešno slovo recimo lupam bez AI, onda mi njega izrežemo i
[1:30:38] nadomjestimo se ispravnim. To je genska terapija koja nikad
[1:30:42] nije. Zaživjela još to sada.
[1:30:45] Pa ga je počela koristiti, međutim onda je 1 pacijent, a
[1:30:52] umjesto dala alergijske reakcije zato što ti krispi su jako
[1:30:57] efikasni može, ali ti moraš unijeti taj molekularni alat.
[1:31:02] Znači to je molekula plazmidne kakav moraš unijeti u tvoju
[1:31:05] stanicu krda ja unesem taj. ISPA tebi ujete u igli i glavom
[1:31:12] se to u krv unosilo. Krv je najjednostavnije u kojem
[1:31:18] liječiti leukemiju na taj način, ali da pije koktele te bi u
[1:31:22] mozak to unesem. Očito se unosi pomoću vijeku sa
[1:31:26] lenti virusa, a onda netko može imati alergijsku reakciju takvu
[1:31:31] da može umrijeti. Znači, taj dečko je umro tijekom
[1:31:34] leće liječenja. Mislim da ima 18 ili 19 godina i
[1:31:38] čim se dogodi u medicinskim i biomedicinskim znanostima,
[1:31:43] odnosno peaks i ako se dogodi upotreba nečega.
[1:31:48] Što što je tako novo da neko ume to odma ti se zaustavi i onda je
[1:31:55] on jako teško ponovno dobiti dozvole, onda to ide kroz
[1:31:59] ispitivanja. Na česte faze ispitivanja itd.
[1:32:07] To su ti ka ispit a mi smo tek rispet tako modificirali da oni
[1:32:11] na ježu dana. Nego smo taj protein uklonili
[1:32:15] smo mu tu sposobnost da je zadana nego smo za taj protein
[1:32:19] vezali 1 2 protein koji može staviti onu metilnu skupinu na
[1:32:24] molekulu dena koja nam onda gasi ili makne metilnu skupinu papali
[1:32:31] gene nači, igramo se s time i na taj način.
[1:32:33] Zapravo u mom labu imamo mi imamo 1 kako mitovima
[1:32:37] epigenetika turbos kao imamo 1 kutiju sa svim živim alatima i
[1:32:42] onda s tim alatima mijenjamo. U stanicama što god želimo i
[1:32:46] gledamo onda kakav efekt ima na fenotip i je ono apt je kao
[1:32:52] igranje a ne kakvu ste a to je igranje zato što nikako ne može
[1:32:57] dobiti ono što želiš. Dao bi ti očekuješ ali.
[1:33:02] Zabavno je da. Je bio zabavan ovaj naš
[1:33:06] razgovor. I nadam se da će biti 1 od 1 od
[1:33:11] mnogih. Hvala ti na gostovanju.
[1:33:14] Hvala tebi na pozivu i meni je bila jako ugodna.
[1:33:18] Kipo vidimo se za tjedan dana bok dr.

Shows are listed from Apple Podcasts' charts and directory, and Podcast Index where it is used. Every show and episode belongs to its publisher and plays from the publisher's own feed; this site hosts none of them.