# #123 Novac, Vrijednost i Kako Ih Koristiti za Bolji Život: Vladimir Potočki

An episode of [LOOD](https://invisiblenetwork.ai/podcast/1542588239), 21 Nov 2024, 1 h 35 min.

Audio: https://anchor.fm/s/334cb70/podcast/play/94655142/https%3A%2F%2Fd3ctxlq1ktw2nl.cloudfront.net%2Fstaging%2F2024-10-19%2F390104173-44100-2-66442382a323f.mp3

Vladimir Potočki je predsjednik uprave tvrtke Goldman Graff, specijalizirane za trgovinu investicijskim zlatom. Goldman Graff nudi inovativne usluge, uključujući prvi trezor za pohranu zlata u Hrvatskoj. Ako uživaš u našem sadržaju, podrži nas i postani član LOOD YouTube kanala. Članovi dobivaju pristup livestreamu epizoda kao i ekskluzivnom sadržaju. Postani član LOOD kanala mjesečnom pretplatom https://www.youtube.com/channel/UCWSfCCG1ai1Jenlo95WfWgw/join Napravi jednokratnu donaciju: paypal.me/loodpodcast Hvala ti na podršci!

## Transcript

[0:00] Rekao bih da je došlo vrijeme kada moramo biti nadasve
[0:05] odgovorni prema novcu i prema imovini.
[0:08] Još biblija nas uči da moramo biti odgovorni prema svojoj
[0:11] imovini. Ne znanje nas ne lišava
[0:14] posljedica i troška koji trebamo platiti.
[0:17] Svatko od nas treba investirati u svoj um, to je nešto što nam
[0:21] nitko ne može ukrasti i što trajno ostaje u nama.
[0:26] U redu, bitno je stvoriti, bitno je zaraditi, ali nije sve u
[0:30] novcu. Ni u zlatu ni u nekretninama.
[0:34] Moramo gledati sliku puno širom nego što ona materijalnom smislu
[0:41] jest i stvarati neke druge vrijednosti koje nisu samo
[0:45] materijalne nego su duhovne. Taj socijalni dio jest zaista
[0:51] strašno bitna komponenta naših života.
[0:55] Bez nje nismo napravili puno jer nije znanja znati nego je znanje
[1:00] znati nekom drugom dati. Ako ne želiš propustiti nijednu
[1:05] epizodu od potke stva. Za prati naš jučer kanal i
[1:10] primaju obavijesti nakon izlaska svakog novog vida zovem se vinko
[1:14] mihaljević, a ti pratiš lud potez u kojem istražujemo
[1:18] prirodu čovjeka te naš osobni i društveni razvoj.
[1:23] U novoj epizodi lud potresa stiže nam Vladimir potočki,
[1:29] predsjednik uprave goldman, graf tvrtke koja unosi novitete na
[1:34] tržištu investicijskog zlata u Hrvatskoj sa više od 20 godina.
[1:38] Iskustva u financijama ima jedinstven uvid u svijet
[1:41] ulaganja i donosi svježe ideje u zaštiti vrijednosti imovine, što
[1:45] ti je naročito bitno u ovim vremenima nestabilnosti.
[1:49] Ovaj, pogotovo kada je inflacija ovoliko visoke, pa.
[1:53] Se nadam da te zanima ova tematika o čemu ćemo
[1:58] razgovarati. Razgovarat ćemo o tome što znate
[2:02] da volim kopa duboko, pa ćemo tako i sad novcano iskopat.
[2:05] Ovo je najdublje što možemo. Razgovarat ćemo o tome što novce
[2:09] da je vrijednost kako sačuvati svoju svoje imovine, od
[2:13] inflacije i duga te kako graditi financijsku slobodu ili kako
[2:18] kažu amerikanci, izaći iz ret reisa ili utrke za
[2:22] preživljavanjem. Bog Vladimir bok hvala na
[2:27] pozivu. Ja i ti kad smo sjeli prije
[2:31] desetak dana razgovarali smo ovaj u 1 hotelu.
[2:37] On bi, odmah smo zapravo krenuli pričati OO novcu o zlatu.
[2:44] Ušli smo duboko u te teme. Ona onako 1 čak meni se svidjela
[2:50] kod tebe. Ta sposobnost je da filozofski
[2:52] ove malo diskutiraš o svim tim ovaj pojmovima, ali ono što te
[2:58] nisam uopće pitala volio bi saznat, htio bih da publika to
[3:02] saznaje da nam kažeš nešto o sebi, ono doslovce o svom
[3:07] životnom i karijernom putu. I kad me netko tako pita onda se
[3:13] 1 sjetim studentskih dana. Kada ovaj pred diplomski rad i
[3:20] završetak, a onda smo kao studenti tražili preporuke od
[3:24] profesora. Znaš, u tim godinama nije se
[3:27] bilo lako ovaj zaposliti kao što je to danas.
[3:32] I onda sam došao kod profesora koji mi je bio i mentor na
[3:36] diplomskom studiju dodiplomskom studiju i kažem profesore bio
[3:41] Vladimir veselica, da li biste mi napisali preporuku?
[3:45] Kaže onom, riješit ćemo. Nema problema, ali kažem.
[3:50] Preporuku ćeš i sam napisati pa ćeš mi je donijeti kaže, nema
[3:54] profesore kako je ću ja san sebi napisala preporuku, kaže, lijepo
[3:58] napiši, ja ću je potpisati, kaže, ako ti sam sebe ne znaš
[4:03] prodat, kako ću te ja prodati i tako kaže, a meni se to činilo
[4:07] interesantno. Ovaj mogu ja o sebi pisati što
[4:10] god želim i kad sam sjeo pisati, onda kažem, čekaj vladom, a
[4:14] profesor će to ipak pročitati prije nego što potpiše, tako da
[4:18] treba dobro paziti što ćemo reći.
[4:20] Kamoli šta ćemo napisati i naravno napisao ja tu preporuku.
[4:24] Profesor se nasmijao i potpisao je takva da smo je dobili.
[4:28] E sad. Ništa spektakularno znači 20:02.
[4:32] Godine sam radio kao komercijalni bankar sedmu
[4:35] komercijalnu banku u bio sam direktor u malom i srednjem
[4:40] poduzetništvu u istarskoj županiji.
[4:42] Dolazim iz rovinja i nakon toga nakon više od 2 desetljeća
[4:47] bankarenja, odlučio sam promijeniti posao.
[4:50] Malo sam se odmorio i počeo sam se baviti prodajom.
[4:56] Investicijskog zlata. Kad sam ušao malo u meritum tog
[5:01] posla sam zapravo shvatio da nije poanta prodati nego je plan
[5:08] da dođe do toga da ljudi znaju zašto nešto valjali.
[5:12] Vrijedi kupiti tako da sam se počeo baviti 1 vrstom edukacije
[5:18] ljudi i institucija. Za što je dobro u svom portfelju
[5:22] imati fiksnu komponentu investicijskog zlata?
[5:28] Ne. Možda ću sad napraviti ono 1 u
[5:33] odmak od ove naše teme. Jako lijepo komuniciraš mrs baš
[5:40] neku predivnu energiju i jasno mi je zašto možeš pretpostavljam
[5:48] dobro i predavati i educirati druge, a mislim da je jako
[5:54] ugodno. Da li postoji neka komponenta
[5:59] tebe il teško mi te svrhe samo u ono bankarstvo i zlato nakon
[6:04] djeluje nekako kao. Kao hladno, bez duše, znaš, a
[6:10] imam osjećaj kao da ga stoji iza tebe nešto da da svoj i neka
[6:14] ljubav, možda i prema umjetnošću ili prema nečemu drugom.
[6:18] Ili je to samo moj moj dojam i osjećaj.
[6:21] Je onaj vic OO bankaru i dužniku me je došao dužnik od bankara i
[6:28] ovaj kaže, slušaj, molim te, daj mi je ovaj izbriši sve moje
[6:33] kredite i dugove i ja ne mogu to vratiti, pokaže.
[6:37] Kako to mislite? Kaže lijepo, molim te, izbriši
[6:40] mi te dugove, oprosti mi ovo anuliraju ih jer ja ću
[6:43] bankrotirati. Ne mogu to vratit ako
[6:46] bankrotiramo, stavit će me žena, uzet će mi djecu, ja ću te
[6:49] objesiti, bit ću tebi na duši asadovom bankaru tom hladnom
[6:54] bankaru baš nije ovaj bilo svejedno, kažete dobro zna šta,
[6:58] oprostit ću ti ovaj te dugove, ali trebaš pogoditi koja dama
[7:04] oka je stakleno. Kažu da je dobro i gledam
[7:08] bankara u oči, gleda, gleda, gleda i kaže ovo lijevo oko je
[7:11] stakleno. Kažem bankar bogami i ja sam
[7:15] pogodio kaže jesi, pogodio si kažem ankare, ali oprostit ću ti
[7:20] dugo, ali moraš mi reći kako si pogodio, pa kaže, gledao sam,
[7:23] gledao sam, gledao sam IU tom staklenom oku sam vidio tračak
[7:27] ljudskosti. Leno.
[7:34] Ovaj. Ono što je bitno kod svakog
[7:40] svakog pojedinca je zapravo, bez obzira koji posao radije da to
[7:45] radi časno. Da sam.
[7:49] Doktor medicine možda bi časno i dobro radio i liječio liječio
[7:54] ljude da sam profesor, možda bi predavao, dobro je educirao
[8:01] polaznike, radio sam kao bankari.
[8:04] U tom poslu sam nastojao časno i dobro odraditi svaki posao i
[8:09] znanjem. Informacijama pomoć ljudima kako
[8:13] što lakše da dođu do svojih ciljeva.
[8:16] To ne znači da nekad nije bio odgovorne.
[8:20] Odgovornost prije svega. Ha, što se tiče hobija ima i
[8:24] drugih hobija nije, nije posao sve ono što osoba radi.
[8:28] Volim glazbu. Voliš, gledamo.
[8:33] Dobro, vidio sam to u tvom staklenom oku.
[8:42] Ono što mi je interesantno mislim mene novac strašno
[8:45] zanima. Zanima me ja vjerujem da je
[8:48] novac 1 od najvećih izuma ili inovacije u ljudskoj povijesti.
[8:54] AI pokušavam dokučiti da li je bila pozitivna je inovacija ili
[8:57] negativna. Očito je prošarana sivilom kao i
[9:00] sve drugo u život. Zapravo bih krenuo od onoga od
[9:06] onih uvjerenja i sad zapravo želim pomoći ljudima da ih
[9:09] uvučemo u tematiku nekako. Moguće da ljudi kad pogledaju
[9:15] sezonu sličicu recimo na jutjubu kada našao epizoda izađe ako
[9:19] bude pisao nešto novca ovako onako da će to njima možda biti
[9:22] i ono. Daleko od stra, no malo je osoba
[9:27] na našim prostorima financijske educirano da imaju ikakve
[9:31] osnove. I često postoje neka negativna
[9:35] uvjerenja o novcu. Da li se ti susrećeš u svom radu
[9:39] ovaj? S tim negativnim uvjerenjima
[9:42] novca, čak i kroz ovaj dio bankarskog staža koji pogled na
[9:47] banke na bankare, na novac općenito itd.
[9:52] Pa. Kroz iskustvo pokazalo se da svi
[9:56] vole novac, neko više, neko manje.
[9:58] Nitko mi nije rekao da mu novac nije interesantan i da ga ne bi
[10:03] htio imati kad sam bio mali ovaj.
[10:07] Nije bilo interneta i nismo to gleda televiziju pa smo se više
[10:10] družili i vani ali sa roditeljima.
[10:13] A onda sad dok si me to pitao sjetio sam se, pitao sam svog
[10:18] tatu, tata. Šta bi ti napravio ovaj da ti
[10:23] netko kaže ispruži ruku dlan i da ti stavi novac na tu ruku.
[10:30] Kaže, pa ništa vladao kaže, ja bi je ispružio 2 dan, a tata mi
[10:34] je bio jako skroman da će to u naravi u prirodi da volimo
[10:38] novac, da želimo novac, jer ono sredstvo plaćanja preko njega
[10:41] dolazimo do nekih svojih ispunjavanja želja.
[10:45] Neka su to materijalne žele neka neke druge, ali novac je dio nas
[10:50] dio svakodnevnice. A ona uvjerenja ne raste novac
[10:53] na drvecu svih koji su zaradili novce su mafijaši, lopovi.
[10:59] Ustvari. To.
[11:00] Ono što osjeća da mislim, to je nešto protiv čega se želim
[11:05] boriti ovoj ljudima dati nekakvu drugačiju perspektivu, ne samo
[11:08] po pitanju novca, nego općenito po pitanju nekih drugih stvari u
[11:11] društvu. Ali da li ti to osjetiš ili ne?
[11:15] Dobro, vi ste istrijani, malo ste vi se specifični.
[11:17] Kod vas je možda kultura na nekom.
[11:20] Gledate je gdje je 2 rade 2 ili 3 posla dok su jako vrijedni
[11:27] ljudi i naravno da imaju i da mogu.
[11:31] Ali. Mislim da je pravo pitanje
[11:35] zapravo. Da li se novac?
[11:39] Zarađuje da bi nešto drugo postigli da bude isključivo neko
[11:43] sredstvo. Ili je cilj?
[11:48] Mislim da su tu. Glavne razlike u pristupu vezano
[11:53] za novac. Da li imamo novac da bi ga imali
[11:57] ili imamo novac da bi preko njega došli do nekih drugih
[12:01] ciljeva imati novac znači nešto napraviti, stvoriti dodanu
[12:06] vrijednost znači neko možda pomoć.
[12:10] Uložiti u. Neke su socijalno važne ve
[12:17] projekte u zdravstvo, u školstvu itd.
[12:21] Ne mora nužno biti čisti materijalizam e neka pohlepa ili
[12:28] ili ili. Ma ispunjavanje nekih.
[12:34] Želja koje mogu graničiti sa. Nekim moralnim ili ne društveno
[12:42] prihvatljivim ovaj vrijednostima.
[12:48] Kad bi malo otišli u povijest. Mogli bi naći da.
[12:54] Su raznorazna sredstva ljudi nazivali novcem.
[12:58] Mislim, koristili su razne razne materijale ili predmete kao
[13:02] sredstvo razmjene, pa tu bilo svega i svačega od školjki, a do
[13:07] ovom tihom kasnije zlatni kas stare, br a bronca itd.
[13:13] Ali je to već u nov napredan ovaj period.
[13:18] I onda kad bih te pitao pitanje šta novcu daje vrijednost.
[13:25] Kako bi to, kako bi mi odgovorio na to pitanje što novca daje
[13:29] vrijednost? Možda da krenemo zapravo s 1
[13:31] pitanjem što je potrebito novca? Novac ili današnje nova sadašnji
[13:37] novac koji mi koristimo je zapravo. 1 vrste socio ekonomske
[13:42] kategorije ili instrumenta. Koji je neutralna roba
[13:48] predstavlja neutralnu robu kao sredstvo plaćanja.
[13:50] Zašto neutralna roba? Zato što je zakonom određeno da
[13:55] je to sredstvo plaćanja zakonito sredstvo plaćanja IS tim novcem
[14:00] kupujemo robu taj koji prodaje robu dobije taj novac i kaže ok,
[14:05] ja vjerujem da to ima vrijednost.
[14:08] IS tim novcem mogu kupiti neku drugu robu i plati neku drugu
[14:12] uslugu. Novac bez realne ekonomije nema
[14:18] smisla. Realna ekonomija su zapravo
[14:20] proizvodnja, usluge i proizvodi. Kad govorimo o nastajanju novca,
[14:28] onda bi trebali zadirati. U početke civilizacije.
[14:34] To je znači 30,000 godina prije naše ere.
[14:37] Kada zapravo što se tiče novca se još ništa nije događala. 1.
[14:42] Oblici robne razmjene ili razmjene dobara pojavljuju se 10
[14:48] tisućite godine prije naše ere ili krista do sedme tisućite
[14:52] godine. Što se zapravo tada dogodilo
[14:55] poljoprivreda, a to se još dodatno pojačano kroz stočarstva
[14:59] i tada je postojala isključivo robna razmjena, ali to je bilo
[15:03] na razini spontanosti. Ok, ja imam litru mlijeka.
[15:08] Ti imaš kilu brašna i sada ja trebam tvoje ti trebaš moje i mi
[15:13] smo odlučili napraviti Trump. Da trampa de facto postoji i
[15:18] danas da Trumpa se danas zove. Kompenzacija.
[15:23] U trenutku kada fali novca ili nemamo interes podijeliti novac,
[15:28] razmijeniti novac, onda Trump amose i kompenziramo dobro za
[15:32] dobro ili uslugu za dobro ili kako se već dogovorimo. 1 novac
[15:39] se pojavio 560 e godine prije krista i bio je metalni novac.
[15:47] Bio je 1 zlatnik tada. Iako o zlatu se priča još 4
[15:52] tisućite godine prije naše ere, a za što je bio novac zlata, što
[15:56] misliš? Zašto je bio zlatan?
[15:59] Da zašto je bio napravljen od zlata?
[16:01] Pa vjerujem da zato što je zlato bilo oskudno.
[16:06] U prirodi pa već tada su oni shvatili da zlato kao metal.
[16:13] Je rijetkost i da sam po sebi ima vrijednost.
[16:18] Ne treba mu razmjena dat vrijednost, ne trebamo neki
[16:22] zakon dat vrijednost. On sam po sebi je imao.
[16:25] Imao vrijednost. Nakon toga.
[16:31] Nakon toga. Su ovaj rekli i platon je rekao
[16:38] ok, a sad ćemo. Reći zlatni novčići će izgledati
[16:43] tako i tako i oni će biti zakonsko sredstvo plaćanja, ali
[16:47] svatko je mogao napraviti svoj novčić, dok kasnije nisu rekli
[16:52] ok je, novčić mora izgledati tako i tako.
[16:57] Međutim, što se kroz razdoblja zapravo događalo.
[17:00] Događalo se da se taj novac i kvario.
[17:05] Kako se kvario, što se zapravo? Ima ona pjesma a ovaj princip je
[17:10] isti, sve su ostalo nijanse naći.
[17:14] Ono što se događa u povijesti događa se i danas.
[17:17] Kako se kvario novac? Novac se kvario tako što bi
[17:20] vladari rekli ok novac koji sad vi imate je u redu, ali kroz
[17:27] neko razdoblje moramo ga promijeniti.
[17:31] To je došlo do zamjena tih valuta.
[17:34] I novi o štampani zlatni novac ćete morati zamijeniti sa vašim
[17:40] s time da vi ćete meni dati 3 novčića.
[17:42] Ja ću vama dat 2 novčića, naravno zlatnika i tako su
[17:46] vladari dolazili do većeg bogatstva i do više novca.
[17:54] Što su još bili domišljati, domišljati su bili i to je ban
[17:59] Slavonije na napravio ban Slavonije to napravio tišu 2
[18:03] stope šeste godine a mislim, a kovnica je bila u pakracu.
[18:07] Kasnije se preselila u Zagreb, kasnije su se još domišljati
[18:11] vladari i poduzetnici sjetili da u zlatnike mogu dati primjese
[18:18] nekih drugih manje vrijednih metala.
[18:21] Novac nije bio više toliko postojan h browser.
[18:24] Je i tako dalje, ali taj vladar je za taj novčić koji je
[18:29] nominalno toliko je vrijedio, ali nerealno zbog sastava
[18:35] vrijednosti materijala kupovao robu.
[18:38] Dok se nije dogodilo znači 1006. Devete godine u amsterdamu su
[18:43] rekli, dosta je toga i napravili su 1 banku.
[18:47] Ako uživaš u našem sadržaju, podrži nas i postani član jutjub
[18:51] kanala. Članovi mogu gledati live stream
[18:54] epizoda bez oglasa i pristupiti dodatnom sadržaju koji nije
[18:58] dostupan u javnim epizodama. Klikni pridruži se gumb ispod
[19:03] vida ili za prati link u opisu videa tj u 1 komentaru a sad se
[19:09] vraćamo na epizodu. 1609. Godina u amsterdamu, a banka je
[19:15] rekla u redu, donijet ćemo zakon kako treba izgledati novac.
[19:20] Sav ovaj polu fejk novac će mora doći kod nas.
[19:26] Mi ćemo ga vrednovati samo onoliko koliko ima zlata u
[19:29] njemu. I napravit ćemo 1 klin start.
[19:35] I tako je onda krenuo ovaj monetarni dio gdje se znao
[19:40] standardi garancija koliko nešto nešto vrijedi.
[19:44] Treba znati da su se zajmodavci su se pojavili čak i još za
[19:49] vrijeme za vrijeme naturalne privrede.
[19:54] A zašto se pojavio novac? Pojavio se zato što za vrijeme
[19:58] loših sjetvi seljak nije mogao platiti u robi jer je bila loša
[20:03] sjetva. Onda su ti zajmodavci te dužnike
[20:08] pretvarali u robove, uzimali im zemlju što?
[20:12] 1 bio vladara naći nije podržavao i onda je rekao,
[20:18] moramo uvesti novac. 1 je bio prije zlatnika, čak su bile neke
[20:24] pločice od opeke koje nisu dugo trajale do način uvođenja tih
[20:30] zlatnika. Kasnije zapravo sa tim
[20:34] zlatnicima, oni su postali standard jer su imali svoju
[20:37] vrijednost. Pojavili su se takozvani zlatni
[20:39] standardi na razini. Goldcoin standard.
[20:46] I gold bullion standard. Zlatni standard u goldcoin u je
[20:52] značio da je službena valuta zlatni novčić, ali su se na
[20:58] temelju tih zlatnih novčića mogle izdavati i novčanice koje
[21:03] su bile zakonom propisane s time da je vrijedilo pravilo da za
[21:07] svaku novčanicu možete dobiti zlato.
[21:11] Dok kod bullion zlatnog standarda.
[21:15] Nije bilo nužno rečeno da čete dobiti i vaj iste.
[21:20] Novčanice ćete dobiti zlato, osim. 400 unca ona poluga je
[21:28] mogla biti kupljena manje količine, ne na taj način se
[21:33] zapravo razvijao put do nastanka novca koji je 1 ukinut nakon 1 i
[21:42] drugog svjetskog rata, odnosno zlatni standard u domaćem
[21:46] prometu je sada već tada je doživio doživio ovaj svoj krah
[21:52] zato što. Nije bilo dovoljno novca, bolje
[21:58] rečeno, nije bilo dovoljno zlata koji bi mogao biti ovaj.
[22:05] Supstitut odnosno protuteža novcu koji je bio s tiskan.
[22:11] Tu zapravo sad naudiš tu 1009 71 ili govoriš u nekim godine a
[22:16] prije toga. To je prije toga postoji razlika
[22:19] između 71 godine, ukidanje zlatnog standarda u međunarodnoj
[22:22] razmjeni i zlatnog standarda koji je vrijedio za pojedine
[22:26] zemlje. U ovom slučaju govorimo OSADU
[22:29] znači ex. Kad treba financirati ratove,
[22:34] onda se novac štampa u većim količinama gdje nije bilo
[22:38] dovoljno ekonomije robne razmjene da se ima i dovoljno
[22:43] količinu zlata znaju u tom nekom periodu.
[22:48] A kad govorimo o 1985. Godine vrijeme niksona.
[22:53] Zapravo nakon drugog svjetskog rata, znači sad, osim što je
[22:59] bila vojna velesila, imala je u tom trenutku u 3/4 svjetskog
[23:04] zlata rezerve svjetskog zlata i samim time se nametnula.
[23:10] Činjenica je praksa da oni budu predvodnici.
[23:15] Svjetske monetarne ekonomije na način postojanja takozvanog
[23:19] fiksnog tečaja. Fiksne valute znači, bio je
[23:23] fiksni odnos između dolara i drugih valuta zato što je dolar
[23:27] imao fiksnu komponentu u zlatu u međunarodnoj razmjeni.
[23:31] Govoriš o dolaru u odnosu na druge valute.
[23:33] Ako je. Tako je imale su i druge valute.
[23:38] Ovaj je u 1. Dijelu u 1 dijelu zlata, ali ne
[23:42] onoliko koliko je $1. Međutim, nakon drugog svjetskog
[23:46] rata još uvijek je ne samo kao vojna.
[23:48] Velesila je sad bio i ekonomska sila.
[23:54] Svaku godinu su oni imali suficit e do 60 ih godina kada
[23:58] su i japan i europske zemlje. Stvarala je svoj suficit i više
[24:05] robe izvozile u ameriku. Amerika je stvarala.
[24:10] Deficite. Znamo je za vijetnamski rat i
[24:14] neke druge financijske neprilike koji su doveli do toga da više
[24:18] nije bilo dovoljno zlata u feedu.
[24:22] Da se za novac koji su tražili u Europi i japanu ovaj.
[24:29] Razmjenu za doživio zlato otišlo u kroz deficit se ispuhalo već
[24:35] država se financirala kroz to i onda je nisam rekao ovaj da se
[24:39] ukida zlatni standard i da službena međunarodna valuta
[24:43] postaje dolar. Tadašnji ministar financija je
[24:48] rekao, od danas nadalje, dolar je službeno naša valuta, ali vaš
[24:53] problem. Što hoće reći zapravo kada se
[24:57] događa inflacija kad se kad se u opticaj tiska, sad ćemo
[25:02] objasniti kasnije dali se to tiska ili kako se stvara.
[25:04] Novac se događa inflacija američkog dolara, zapravo države
[25:10] koje veliku količinu dolara u svojim rukama da se tako izrazim
[25:14] postaju siromašniji ste ne samo amerikanci, nego čak i druge
[25:17] države. Naravno, naravno, zapravo
[25:20] inflacija kao kao ekonomskim ovaj faktor.
[25:28] Fenomen, bolje rečeno ekonomski fenomen pojavljuje se još za
[25:32] vrijeme Aleksandra velikog. Što se zapravo događalo?
[25:36] Aleksandar veliki je osvajao druge zemlje i dok je osvajao
[25:40] kaišu u osvajačke pohode, on je pljačkao da su bili talenti i
[25:43] talenti su izazvali zlatni novčić.
[25:48] I on bi time financirao rat. Kad bi došao u svoju državu,
[25:54] onda bi u kratkom roku bila ogromna količina.
[25:57] Novca. U optjecaju i cijene su se
[26:02] povećavale da će inflacija kao fenomeni je poznat još davnih
[26:07] dana. Što se dogodilo u Španjolskoj?
[26:10] Španjolska je imala direktne trgovačke odnose s amerikom iz
[26:15] Amerike i bila je ta robna razmjena.
[26:18] Iz Amerike je dolazila veća količina zlata.
[26:22] Inflacija se dogodila IU Španjolskoj od 1500.
[26:25] Do 1006. Te godine. 5 puta su se za 5
[26:30] puta su se cijene povećale, onda se ta inflacija prenesla u
[26:34] francusku pa u veliku britaniju. Drugim riječima, kad govorimo o
[26:39] kvantitativnoj monetarnoj teoriji.
[26:43] Ukoliko. Se ništa drugo nije promijenilo
[26:48] u ekonomskim procesima. I količina novca je ostala.
[26:54] Fiksna. Neće biti promjena cijena
[26:58] ukoliko dođe do povećanja. Količina novca.
[27:05] Cijene će se poveća zato što je ponuda novca na tržištu veća.
[27:10] Problem je ako količina novca ne prati količinu usluga i dobara,
[27:14] odnosno proizvodnje. Određene ekonomije zapravo, da
[27:20] se vratimo na ono moje 1 od prvih pitanja.
[27:25] Što ona u suda vrijednosti u 1 trenutku rekao da realni realni
[27:30] industrije i realno ovaj gospodarstvu daje vrijednost
[27:33] novca. Ako sam ja dobro shvatio da će
[27:35] proizvodnja ili realnih proizvoda usluga itd. 1
[27:39] vrijednost daje država. Zakona koju noć?
[27:43] Zakon znači država propisuje, kaže.
[27:45] Od danas sredstvo plaćanje je. Kuna ili euro ili dolar i mi
[27:51] ćemo štampati toliko i toliko novca i to će biti u
[27:56] fluktuacije. Dobro, ali moramo taj novac kao
[28:00] to sredstvo mora imati pokriće u našim otaku.
[28:03] Nakon toga dolazi do onoga što si ti rekao, ali 1 da je država
[28:07] sad, a sad ću to lijepo ovako reći ako.
[28:12] Središnja banka vodi monetarnu politiku na način da optimalno
[28:17] određuje koliko će biti novca u optjecaju, a optimalno to je u
[28:21] odnosu na. Realu ekonomiju to se misli na
[28:26] proizvode, usluge, proizvodnju, onda su cijene stabilne i onda
[28:31] taj novac ima veću vrijednost. Što onda to znači kad kad smo u
[28:35] periodima visoke inflacije da. Kad smo perioda.
[28:39] Dobra i realna dobra ne prate zapravo količinu novca.
[28:44] Je to u zadnjih 10 godina. Što je više je više novca u
[28:48] opticaju nego što postoji pokriće you really?
[28:52] Godina realno je BP porasao recimo nego i za Hrvatsku nego
[28:59] za Europu i ameriku. Porastao je recimo 50 posto a
[29:05] fiat novca se i štampalo 250 do 300 posto više.
[29:09] Da li je ikada postojao period? U kojem je su stope inflacije
[29:16] bile više nego u zadnjih par godina.
[29:17] Ono mislim da je krenila značajnije inflacija nakon
[29:23] vrijeme početka kojeg krize. Pa ja se sjećam ova još iz onih
[29:29] bivše države koliko se ovaj štampalo novca koliko se
[29:33] dodavalo 0 na novčanice, tako da ovaj bilo je i perioda hiper
[29:40] inflacije s dolaskom hrvatskog dinara kasnije hrvatske kune,
[29:46] inflacija se držala pod kontrolom kao i tečaj i tečaj 1
[29:49] isto od. Uloga.
[29:54] Iza zadaća centralnih banaka kako da kako da definiraju tečaj
[29:59] neke valute. Moramo što bi se pitala obična
[30:06] osoba, svi smo mi obične osobe. Vjerojatno bi rekla zašto ja
[30:12] radim za ovaj novac kad ga neko samo tamo.
[30:15] U računalu natipka i na taj način ga stvori.
[30:19] Kako kako se stvara zapravo novac.
[30:23] U današnje doba. U današnje doba novac stvaraju
[30:27] zapravo 2 institucije 1 smo prije spomenuli, to je centralna
[30:30] banka. A druge su komercijalne banke.
[30:38] Centralna banka ga stvara kroz. Novčanu masu.
[30:43] Da će postoje nekoliko kategorija monetarnih takozvanih
[30:47] agregata. E gdje je kažu ok, mi ćemo
[30:52] iskovati štampati toliko novca i toliko će biti u optjecaju.
[30:58] AS druge strane. Komercijalne banke.
[31:03] Odobravaju kredite. Odobravaju kredite na osnovu
[31:08] depozita koje neki klijenti imaju u banci.
[31:14] Na temelju tog depozita znači svoje pasive obveze prema
[31:18] klijentu odobravaju aktivni proizvod.
[31:20] To je kredit. Kredit dolazi od latinske riječi
[31:25] kredu reći, banka vjeruje da posuđeni novac će biti vraćen u
[31:32] ime glavnice i dogovorene kamatne stope.
[31:36] Nakon odobrenja tog kredita opet imamo 1 novi depozit jer taj
[31:41] kredit biva isplaćen recimo na. Tekući račun već imamo 1
[31:47] depozit. 1 imamo krediti, imamo novi depozit i tako se novac
[31:54] multiplicira. Stvara se nova novčana masa,
[31:58] novi instrumenti. Što znači da zapravo
[32:00] komercijalna banka ne treba imati taj novac na svom računu
[32:02] da bi ga izdala nekome kao kao kredit malo.
[32:07] U načelu ga treba ima sad, ali će i mato depozita ili će ga
[32:11] posuditi od centralne banke. To je to je već druga stvar ako.
[32:15] Joj nam za termina engleskom, ti ćeš možda pomoć u ovoj.
[32:20] Pa ćemo ga 1. Hrvatski funkcionalni servis.
[32:24] Nu banke funkcioniraju na način da treba imati 1 desetinu novca.
[32:33] Da se izrazim tako na računu, na primjer.
[32:36] Što su likvidne rezerve likvidne rezerve se na hrvatski 1.
[32:40] Dio novca znači uvijek treba biti što kod banaka, što kod
[32:45] centralne banke, pa onda se kod centralne banke to vodi u obliku
[32:48] komercijalnih zapisa koji su jako lako i brzo unovčivi.
[32:52] Ali kad bih se dogodio bankara ni kad bi svi pohrlili u banku
[32:57] po svoj novac banka u tom smislu onda ne bi imala dovoljno novca
[33:02] da možete odmah. Ispuniti i idemo ovako, na
[33:05] primjer da ljudima bude jasnije. Na primjer, banka ima 100,000
[33:08] eura na računu svom. To znači da prema tom pravilu.
[33:15] Ne znam kako bi preveo na hrvatski fikcionalizira, vidjet
[33:17] ćemo. Kasnije ću pokušati prevest.
[33:20] To znači da ona može posuditi nekome do milijun eura, bez
[33:26] obzira na to što uvijek 900,000 nema.
[33:29] I ona kad se nekome da kredit i prebaci taj novac, znači zapravo
[33:34] u tom trenutku se novac stvara. Ali opet je u opticaju taj isti
[33:37] novac kod nekog drugog. Znači on nije nezgodno.
[33:40] IU tom trenutku zapravo komercijalna banka koju sam
[33:43] shvatio kupuju obveznice od središnjih banaka tako za taj
[33:46] novac koji se sad stvorio kojeg ona nije imala.
[33:50] Onda središnja banka treba. Pustiti uopće toliko novca.
[33:55] Ona je novčana masa koja se odnosi na RE 0.
[34:02] To je znači primarni novac, plus novac koji su stvorile banke.
[34:09] Nu u neku ruku se čini da. Da tim sustavom je izuzetno
[34:16] teško upravljati. Meni se osobno čini kao da nitko
[34:22] ni ne može upravljati s njim. Baš i djeluje dosta kompleksno.
[34:27] Hvala toplo tebi izgleda iz svoje.
[34:29] Prste AI meni se čini kompleksnom zato što to je stvar
[34:32] monetarne ovaj politike. Zato je postoji centralne banke
[34:35] koje upravljaju svim tim svim tim sustavima.
[34:40] Ono što je tu bitno reći da postoji takozvana neovisna
[34:44] monetarna vlast. Koja bi trebala u načelu.
[34:49] Ovaj biti odvojena od izvršne vlasti.
[34:53] Momi zanimljivo kak si rekao trebalo bi.
[34:55] Ali zato što. Često puta se spominje tzv.
[35:01] Diskrecioni način upravljanja monetarnom sustavu gdje ipak
[35:06] netko ima diskretno pravo odlučiti donijeti neku neku
[35:11] drugu odluku. Sami smo svjesni još za vrijeme
[35:14] hrvatske, ovaj kune i tečaj prema dolaru ili prema prema ove
[35:20] euru da jedni su htjeli. Restriktivnu politiku 2 su
[35:26] htjeli ekspanzivnu monetarnu politiku ujedno su htjeli
[35:31] slabiji tečaj 2 veći te četnici su htjeli manju inflaciju 2 veću
[35:35] inflaciju znači sustav sam po sebi je dosta dosta kompleksan.
[35:43] Kako si rekao diskrecioni diskreciona.
[35:46] Voda. Kako to zapravo u praksi izgleda
[35:53] tko u tko upravlja se tim središnjim bankama?
[35:56] Na koji način su te banke povezane sa državnim
[35:59] upravljanjem sa vladama sa političarima?
[36:05] I tako dalje saznali što se ulazi u free teška i.
[36:09] Sada se ovaj gleda pitanja su ta ovaj vlada je kriva i da bira
[36:17] guvernera. Guverner ovaj vodi.
[36:19] Vladu bira guvernera a taj dio od.
[36:25] Predlažem da sabor ova imenuje guvernera.
[36:29] Se osjećam kada shvatim kako svijet funkcionira.
[36:32] Iskreno naš. Baš jako blesavo.
[36:36] Je je. Kako se ti osjećaš radi toga?
[36:42] Ga ubiti. Da.
[36:48] Ne. Evo ovako, ja sam pitao, ovdje
[36:53] ćeš biti, kaže. Kako prevesti frakciju rezervi
[36:58] banking, on kaže djelomično rezervnu bankarstvo ili
[37:01] frakcijsko rezervnu bankarstvom kaže.
[37:03] Jednostavan primjer bi bio sljedeće.
[37:06] Klijent položi u banku 1000 eura to sam recimo ja.
[37:12] I banka po zakonu. U zakonu je obavezno zadržati
[37:17] recimo 10 posto tog iznosa u rezervi.
[37:20] Recimo 100 eura na tih 1000 eura.
[37:23] Dok ostatak može koristiti. Banka zatim posuđuje,
[37:27] proslijedio je 100 eura drugom klijentu itd.
[37:32] Kroz djelomične za bankarske banke stvaraju dodatni novac
[37:35] putem kredita, što je poznato kao multiplikator novce pisti.
[37:41] Pripazi na 1 stvar ne treba samo kroz 1 fokus gledati u tom
[37:47] dijelu multipliciranje zato što treba paziti na likvidnost
[37:52] banke. Znači banka treba biti u svakom
[37:55] trenutku likvidna određenom klijentu i vratiti da je taj
[37:59] novac ili isplatiti. Znači ne mogu baš na taj način
[38:03] samo 10 posto zadržati ostalo multiplicira tako nemaju jaku
[38:07] jaku pasivu, a to je kasnije pitanje šta se događa sa pasivom
[38:12] u Republici Hrvatskoj? Ja mislim da velika većina ljudi
[38:15] zapravo se ni ne bavi s novcem na taj način da ide istraživao
[38:18] zato što je to toliko kompleksno i kad dođu banke samo stisnula i
[38:22] tamo brojeći sjede i čekaju ono što će se desiti uopće ni ne
[38:26] znaju da postoji opcija i da pregovore još u visini kamatne
[38:29] stope. Ovaj za svoj krediti da možeš
[38:32] otići u drugu banku itd. Ljudi su dosta neuki, ovaj oko
[38:38] toga. Dosta je tužno zapravo.
[38:45] Pa gledaj, znaš. Ne znanje.
[38:50] Neznanje nije izgovor za. Ovaj.
[38:58] Nešto ne učiniti neuspjeh znači u tom smislu da ako ti ne znaš
[39:03] tu grešku plaćaš. Zapravo, ako nešto znamo i
[39:08] naučimo, onda rizike određenog posla u tom smislu umanjujem, a.
[39:15] Ulazimo u meritum nekog posla. Pitanje je legitimno.
[39:23] Znači moja moja kćer pita tata, da li ja mogu ići polagati za
[39:28] motor? Kaže, možeš.
[39:30] Odi pitati ponude. I ću ja u jer ne kažem voditi u
[39:35] 2:03 pa ćemo sjesti i vidjeti. Nije to toliko zbog novca, nego
[39:38] zbog navike da se usudi pitati i da vidi razliku.
[39:44] Iako ka je rekao ovaj da bi znali koliko nešto dobro, koliko
[39:50] nešto loše. Koliko je nešto lijepo ili
[39:53] ružno, koliko nešto skupa i jeftino moramo usporediti ako ne
[39:57] usporedimo, ne znamo. Daj mi reci.
[40:03] Kako bi se. Osoba trebala danas ponašati s
[40:07] obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju putevi.
[40:11] Visoke inflacije. Ne znam prijetnje recesijom.
[40:16] Ja sam već godinama se najavljuje da ćemo ući u
[40:19] recesiju, a uz uzavrele strasti ove geopolitičku nestabilnost.
[40:27] On. Visoku inflaciju kako bi se
[40:30] prosječna osoba trebala ponašati.
[40:35] Još 1 je ovaj biznismen mi je rekao znaš kad me tako ljudi
[40:39] pitaju za savjet. Onda ovaj je adam savjet i ako
[40:45] on dođe na plodno tlo i odradi se dobra transakcija onda kažu
[40:49] kako su oni pametni. A ako dam savjet a ne prođe baš
[40:53] dobro. Ona kaže, gledao me, zezao me,
[40:54] savjetovao šta je kako treba raditi.
[40:57] Zapravo, rekao bih da. Je došlo vrijeme kada moramo
[41:04] biti nadasve odgovorni prema novcu i prema imovini.
[41:12] Ne znam da li znate priču o talentima.
[41:15] Zapravo još derivira iz. Davnih dana zapravo je biblijska
[41:20] priča, točnije evanđelje po mateju 1 gospodar odlučio ići
[41:25] putovati po svijetu. Imao je 3 svojih slugu i rekao
[41:30] je. 1 evo ti poda niče 5 talenata i čuvaj mi ih dok se ne
[41:38] vratim na taj bio najsposobniji taj odmah otišao i trgovao s tih
[41:43] 5 talenata se zvali novčići tada i od tih 5 talenata napravio je
[41:48] 10. Dao je drugom slugi 3 talenta
[41:53] taj bio nešto manje sposoban. I taj je išao nešto trgovati od
[41:59] 3 napravio je 5, a ovom zadnjem nekako naj manje sposobnom
[42:05] skromnom dao je 1. Zašto je to učinio?
[42:11] Išao je i zakopao ga je. I kad se ovaj vladar nakon
[42:18] godine dana vrati ovaj 1 mu rekao evo.
[42:21] Dajem ti 10 talenata onih 5 kaže super bravo.
[42:27] Nagradit ću te zbog toga došao je 2 i rekao evo 5 a dali ste mi
[42:31] 3 kaže, svaka čast bravo nagradit će te ostaješ tu na
[42:35] mojem imanju ovaj zadnji kaže. Vladaru ja znam koliko ste vi
[42:41] nemilosrdni koliko ste oštroumni ja sam uzeo taj novčić i da bi
[42:46] ga sačuvao ja sam ga zakopao i evo sad ga vraća kaže, nisi ti
[42:52] ovaj to učinio zbog mene nego zbog straha.
[42:57] I neznanja si to tako napravio da si barem iole malo bio
[43:02] pametan, barem biš otišao u banku i dobio bi kamatu za taj
[43:08] depozit. Znači još biblija nas uči da
[43:11] moramo biti odgovorni prema svojoj imovini.
[43:15] Neznanje nas ne lišava posljedica i troška koji trebamo
[43:20] platiti. Ono što bih ja 1.
[43:23] Savjetovao je da svatko od nas treba investirati u znanje u
[43:27] svoj um. To je nešto što nam nitko ne
[43:29] može ukrast i što trajno ostaje u nama što prije se počnemo
[43:35] educirati. I stvarati, a takozvanu
[43:40] financijsku naobrazbu i kulturu investiranja to prije ćemo
[43:44] naučiti CU datim okolnostima koje si maloprije spomenuo
[43:49] ponašati. Znači, sad smo imali baš prošli
[43:53] tjedan 1 konferenciju za generaciji.
[43:57] Jako sam ugodno iznenađen kako ta djeca za mene što djeca, kako
[44:02] pametno razmišljaju, već su počeli ulagati u bitcoine čak u
[44:07] zlato u neke dionice napravili su istraživanje u njemačkoj na 1
[44:12] institutu. Baš za vrijeme korone.
[44:17] I anketa je pokazala da 39 posto ispitanika.
[44:23] Već ima svoje dionice bitcoine i zlato.
[44:28] Ono što je bilo interesantno je da od tih ispitanika misli
[44:33] negdje preko 50 posto investira IU zlato.
[44:37] Za koje se smatra dosta ovako pasivna ili ili ili ne, toliko
[44:42] dinamična ulaganja. Ono što je dobro svake godine se
[44:48] taj broj povećavao i. Iduće godine kad su radili
[44:53] ispitivanje, zapravo, peću se onaj broj koji su po 1.
[44:56] Put ulagali, a oni koji su već počeli ulagati.
[44:59] Nastavili su ulagati. Još interesantnija stvar je da
[45:06] tada anketa pokazala da komadno je generacija uložila u zlato
[45:13] vinsko zlato više nego stariji. Ulagači jedino naravno po
[45:18] iznosima stari ulagači su uložili više jer imaju naravno i
[45:23] veće financijske mogućnosti. Drugim riječima.
[45:29] Ukoliko počnemo ulagati kao mladi sa 20:30 godina, to su
[45:33] ogromne razlike. Imamo vremena i pogriješiti.
[45:39] Nema igrača golfa koji nije izgubio.
[45:42] Lopticu. Greške su dio procesa
[45:47] sazrijevanja i učenja. Ono što je bitno je da trebamo
[45:54] zaboraviti na nekadašnje mainz d da će se poslodavac pobrinuti za
[46:00] nas ili da će se država pobrinuti za nas moramo
[46:04] proaktivno razmišljati na način kako ćemo školovati svoju djecu
[46:08] i kako ćemo ići 1 dana u mirovinu.
[46:12] O tome moramo razmišljati danas i napraviti neku strategiju.
[46:18] Nitko se nije rodio pametan. Ja.
[46:22] Učeći i prenosim znanje učim i sam.
[46:26] Učeći druge, učim i sam. To je zapravo poanta poanta
[46:32] priče, ali. Treba postojati interes i želja
[46:36] da nešto promijenimo. Najgluplja stvar je kada želimo
[46:41] promjene AU procesu tih promjena.
[46:43] Ponašamo se isto kao i prije toga naći bez da išta mijenjamo.
[46:48] Zašto put toliko bitnoj stvari kao što je novac?
[46:55] Financije. O kojima ovisi uvelike kvaliteta
[47:00] naših života ne u potpunosti, ali u velike.
[47:04] Onda država nije omogućila svojim građanima da imaju
[47:08] obavezno školovanje. Na tu tematiku kako bi znali.
[47:15] Ekonomično upravljati svojom imovinom.
[47:19] Znači ako pojedinac zna dobro i kvalitetno upravljati svojom
[47:22] imovinom, onda mi kao zajednice kao društvo sigurno.
[47:26] Stojimo bolje financijski, ali tako.
[47:29] Slažem se, upravo sam tim stopama ja krenuo gdje želim to
[47:33] znanje prenijeti i reći da inertnost je najveći.
[47:39] I problem hrvatskih ulagača. A zašto su ljudi inertni?
[47:44] Kad kažeš hrvatskih ulagača, misliš na sve građane zapravo
[47:46] isto. Pa sad generaliziran kaže da
[47:51] kaže da se da je opasno generalizirati, ali danas na
[47:55] štednim računima banaka hrvatski građani drže 3, 7.6 milijardi
[48:01] eura. Od tih 3 7.6 milijardi eura.
[48:09] 20:09 posto je na oročenjima. Sa prosječnom kamatnom stopom
[48:15] 1.75 posto. Dok 80 pardon 71 posto znači
[48:22] 2/3. Je sa kamatnom stopom 0. 3 7.6
[48:31] milijardi 2:06 posto na uručenoj štednje 9:09 a vas dvoje se
[48:35] desilo sa 1 75. Prosječna takva sedamdesetima
[48:37] posto zapravo trunu i je inflacija.
[48:44] Je inflacija. Zapravo je inflacija i ovoga
[48:46] tucija 75. Ako će ove godine biti inflacija
[48:51] 3 po 4 posto znači 1 zarez nešto milijardi preko 1 milijarde će
[48:58] realno vrijednosti novca biti manje.
[49:01] Prinos. On ne prinos nego porast štednje
[49:05] na godišnjoj razini je negdje na razini 2.6 milijardi eura u
[49:09] Republici Hrvatskoj godišnje. To znači da 2002.
[49:14] S druge godine je inflacija gotovo kad je iznosila skoro 11
[49:19] posto, pojela gotovo cijeli. Prirast.
[49:25] Odnosno povećanje štetnije u 2002.
[49:29] S trećoj godini je to bilo nešto manje jer je iznosila 8 zarez. 7
[49:35] posto mislim inflacija a kamatne stope na depozite su bile nešto
[49:40] malo više, ali bilo je 20:05 posto depozita oročenih.
[49:44] Tako da ovo što je radi država da se razumijemo.
[49:50] Izdaje narodne obveznice ili trezorske zapise dobra je stvar
[49:54] jer na taj način stvaramo 1 vrst investicijske kulture.
[50:00] Bitno je građanima da do znanja da mogu birati da postoje
[50:04] instrumenti ili proizvodi gdje se novac može uložiti i
[50:09] oploditi, a. Šta stoji zapravo iza toga svega
[50:14] je zapravo strah. Strah od gubitka.
[50:17] Znači. Čovjek kao takav ih ii mozak je
[50:21] napravljen da se boji neizvjesnosti.
[50:24] Boji se gubitka, nije prirodno ovaj gubiti.
[50:30] Ali. Učenjem, znanjem i educiranjem
[50:35] mi možemo donekle te gubitke i pogrešne korake u investiranju
[50:41] držati pod kontrolom. Ali živimo i uluz iako mislimo
[50:47] da ulažući ćemo uvijek dobivati i nećemo nikad nikad izgubiti.
[50:53] Zato je bitna diverzifikacija portfelja.
[50:59] Portfelj bi se trebao diverzificirati.
[51:03] Dobro je uložiti u nekretninu, dobro je uložiti u oročeni
[51:08] depozit. Dobro je uložiti u biznis.
[51:11] Dobro uložiti u investicijsko zlato.
[51:13] U oročeni depozit ovaj od 1. 75. Da kad govorim.
[51:19] Ja tu iskru ne bi uložio. Zašto ne bi uložio ako imaš
[51:23] recimo 100,000 eura, zašto ne bih 5000 eura imamo ili 10,000?
[51:28] Eura gradi likvidnosti. Samo radi likvidnost naći uvijek
[51:32] možemo govoriti o re. Tome koliko je određena klasa
[51:38] imovine zastupljena u određenom portfelju.
[51:43] I čemu ona u tom portfelju služi i zašto smo donijeli takvu
[51:47] odluku? Kad bi išli čovjeku ono
[51:50] maksimalno pojednostaviti. Kako bi ti to ili kako to
[51:56] izgleda u tvom slučaju kako izgleda taj portfelj je ono u
[52:00] postocima u grubom. Davnih dana su židovi rekli
[52:04] trećina, trećina, trećina ili tak trećina u nekretnine.
[52:09] Trećina u biznis trećina u zlato.
[52:14] Ja sam zaista išla toliko daleko da zanima 1 gosta ovaj izraelca.
[52:18] U vlastiti biznis. Vlasti bez da izraelca.
[52:22] Onda sam ga pitao da li zaista vi ulažete toliko u zlato me
[52:25] tako pogledala sam mislio da sam ja nešto pitam što ne smije
[52:28] kaže, naravno kaže, ali to je tako već stoljećima ta
[52:33] ideologija, odnosno ta formula se nastavlja.
[52:36] Ovaj sa iz generacije u generaciju.
[52:40] Kad govorimo o nekom idealnom portfelju ne postoji.
[52:46] Kad govorimo o ulaganju, onda moramo uzeti 3 osnovne
[52:49] komponente u obzir. To je.
[52:54] Rok. Spremnost na rizik i naša
[52:58] očekivanja. Način na koji rok smo spremni
[53:02] investirati. Koliko smo spremni?
[53:06] Riskirati. I koja su naša očekivanja od
[53:09] povrata, jel tako? Dali su 2:03 4:05 ili 10 posto.
[53:15] Sve upit koji? Sve u bitcoin.
[53:19] Sve ubit koji. Puno ljudi se opeklo u zadnjih
[53:23] par godina. Ovo je sa kriptovalutama,
[53:26] prvenstveno sakrit u valutama koje nisu bitkom koje su ovaj
[53:30] kako ih nazivaju popularnog šipkovine.
[53:34] Bilo je svega svega i svačega. Naravno da su obećanja, ovaj
[53:37] prinose su ogromna pa se ljudi zaigraju pa pa izgube svoje dece
[53:42] je ljudske prirode. Sud i mali mujo pa onda ovaj
[53:48] vidjela žaba da. Kobila podiže nogu kad je otkupa
[53:52] i ona ne ali zato kažem. Poanta je znati što netko radi i
[53:58] zašto donosi takvu odluku. Ukoliko svjesno sam ono kažu,
[54:06] nemojte kritizirati, već analizirajte.
[54:11] Analizirajte zašto bi nešto bilo dobro na napraviti.
[54:15] Mislim da ako govorimo o nekom konzervativnom portfelju, onda
[54:19] svakako bi se u njemu našla nekretnina.
[54:24] E sad možemo je govori šta je ulaganje u nekretninu.
[54:27] Da li je to negdje u kojoj živimo i koju rentamo, pa imamo
[54:30] neki pasivni prihod? Našlo bi se možda neki portfelj
[54:35] dionica poput SMP 500 indeksa indeksa s time da i to je
[54:42] pitanje ovaj negdje sam vidio. Ne znam da li je točno da od 500
[54:49] dionica mislim 70 i nešto posto završe loše a ovih recto. 7:07
[54:54] tvrtki vuče e 8 d za 90 posto prirasta.
[54:59] I onda se pitam koliko je to onda dobro?
[55:02] Možda bi bilo bolje da. Netko 2 mislim da ti 493 to je
[55:07] zadnji podatak ne možemo provjeriti. 493 tvrtke imalo
[55:09] prirast oko 1 i nešto posto. Stope pri tih 7 tvrtki na
[55:15] pravilo da ću desetak posto interesantna cijelom tom skupu
[55:22] svih 500 tvrtki. I naravno u investicijsko zlato
[55:27] kao po meni fiksni sastavni dio nečeg portfelja gdje u zadnjih.
[55:35] Preko 40 godina prosječni. Rast cijene zlata je između 8:09
[55:42] posto, a od ukidanja međunarodnog zlatnog standarda
[55:46] pa do danas. Dolar je recimo izgubio 85
[55:50] posto. Svoje vrijednost.
[55:55] Otkada. Otišle su sedamdesete.
[55:58] Sam da je Split postao. Kg izgubio je 95 posto svoje
[56:02] vrijednosti u odnosu na zlato. Drugim riječima.
[56:07] Zlato je realni stvarni čuvar. Vrijednosti novca.
[56:13] Odnosno vrijednosti imovine e kad su radili u anketu još su
[56:19] postavili pitanje zapravo zašto kupuju investicijsko zlato?
[56:24] 40 posto njih je izjavilo jer ga smatraju najboljim čuvarem
[56:29] vrijednosti. 30 i nešto posto njih je izjavilo zato što ima
[56:35] prosječni rast godišnje 8 i više posto.
[56:41] I da je štiti od inflacije. Tek.
[56:46] Tek 10 posto njih je reklo da ima to zbog toga što očekuje
[56:52] neku zaradu. I 10 posto njih zato što.
[56:57] Im se zlato sviđa. Jer je to status, status moći i
[57:03] bogatstva. Tako da zlato kao 1.
[57:07] Univerzalna valuta ima neko svoje mjesto je univerzalno uz
[57:15] tom smislu što za zlato vam ne treba neka posebna ekspertiza.
[57:21] Znači ne trebate ulaziti preduboko u meritum dionica ili
[57:26] voditi brigu o nekretninama. Nekretnine nisu samo pravo, već
[57:30] su i obaveza. A.
[57:34] Zlato vam čuva vrijednost vaše imovine i ima prirast.
[57:39] Znači, kao što je rekao između 8:09 posto u prosjeku godišnje
[57:43] ono što je interesantno. Što ima strašno veliku
[57:47] korelaciju sa SMP 500 s time da zlato nema rizike poslovnog
[57:54] modela dok dionice to imaju. I ono što je interesantno jest
[57:59] činjenica da je povijest pokazala.
[58:03] Analize su pokazale da često puta ima negativnu korelaciju sa
[58:09] drugim klasama imovine. Znači u trenucima kriza.
[58:15] Da li geopolitičkih dali financijskih?
[58:18] Kada cijena dionica. Da će burzi cijene nekretninama
[58:23] pa da u tom trenutku cijena zlata raste.
[58:27] Čak su i fond menadžeri. Donijeli odluku da će napraviti
[58:32] takozvani rebalans portfelja na način.
[58:35] Da je bio dosadašnjih 60 40 6:10 posto u dionice 40 posto u
[58:40] obveznice napravili su omjer 70 u dionice 20:06 posto u
[58:46] obveznice i 4 posto u zlato. Zato što ta komponenta zlata tog
[58:52] dijela portfelja im zapravo služi kao bafer u tim kriznim
[58:57] godinama da portfelj ne klizne previše u negativu.
[59:04] Da li vjeruješ da ovo pravilo koje možemo razviti zlatno
[59:07] pravilo samo 1/3 je zlate? Trećina nekretnina je trećina
[59:13] biznis trećina zlato da se odnosi na napredne ulagača ili
[59:18] je to dobar i praktičan savjet za nekoga tko se ne želi aktivno
[59:25] baviti s tim? Pa ovako da je to konzervativan
[59:29] oblik ulaganja i nema u tome ništa loše i konzervativan
[59:37] portfelje bolji nego nikakav. Nu naravno da ja osobno bih
[59:44] predložio da se u zlato investira između 5:15 maksimalno
[59:48] 20 posto. Ono.
[59:51] Što zašto ne vidiš ako je prirast, ja se nisam išao.
[59:54] Provjeravate o tebi. Vjerujem na riječ da je prirast
[59:56] 8:09 posto godišnje ne znam koji vremenski period si uzeo u
[1:00:00] obzir. To je prirodno i vrlo slične sam
[1:00:04] p 500 indeksu. Koji.
[1:00:08] Pobjeđuje inflaciju 1 od rijetkih vrsta imovine koje
[1:00:12] pobjeđuje inflaciju. Ovaj promatrajući duži vremenski
[1:00:15] period. Govorim o desetljećima,
[1:00:17] desetljećima. Ovo je interesantno pitanje kada
[1:00:21] sam pripremao ovaj tako zlato za u trezor imamo dobro razrađenu i
[1:00:29] pohranu zlata, onda sam vidio fakture koje klijent plaća
[1:00:35] uplaćuje po 40 eura po gramu pa po 50 eura po gramu pa 60 70 DIA
[1:00:42] kažem kako ste super tada prošli ste kupovali po 40, kaže da, ali
[1:00:46] treba znati da svaki put kad sam kupovo je bilo skupo i uvijek
[1:00:50] uspoređujemo s onime. Ovaj što je bilo prije, a ne
[1:00:56] znamo što će biti u budućnosti. Već i uvijek trebamo biti
[1:01:01] oprezni reći, ok, idemo ulagati u različite klase imovina.
[1:01:06] Kroz povijest se pokazalo da je zlato to radilo.
[1:01:09] Toliko će vjerojatno i raditi, ali to ne znači da nećemo
[1:01:12] ulagati u neke druge klase imovine koji će nam možda
[1:01:15] donijeti neke druge prilike. Nešto ćemo novo naučiti, nešto
[1:01:18] ćemo novo stvoriti. I moramo stvarati neke dodane
[1:01:22] vrijednosti. Zlato ponavljam, tek je 1 od
[1:01:27] komponenti koja je po meni neizostavna.
[1:01:30] Išao sam vidjeti kolika je bila stopa inflacije u Europi u
[1:01:34] zadnjih par godina pa kaže 2:20 je bila niska 0.3 posto.
[1:01:43] On. Između negativne i 2:02 posto.
[1:01:48] 2:02 1 2.6 you svi podaci su od eurostata 2 druge 8.4. 2 tvoje
[1:01:58] sreće. Ostala je i dalje visoka oko 6
[1:02:02] posto. Da bi ove godine do rujna
[1:02:06] dosegnula sad 1.7. Posto u Europi to nije za
[1:02:11] Hrvatsku, hrvatske. Ovo je baš baš Europa da u
[1:02:14] Hrvatskoj kakvi su podaci za Hrvatsku znači nape.
[1:02:17] Hrvatska je imala veću stopu inflacije, imat će u odnosu na
[1:02:21] europske zemlje ovaj i dalje veću stopu inflacije zbog
[1:02:25] usklađenja troškova usluga. Ono što sam zapravo htio vidjet.
[1:02:33] Ja sam ovdje pokušao saznati, recimo, kad bi stopa inflacije
[1:02:37] bila 8 posto godišnje, koliko bi trebalo vremena da se prepolovi
[1:02:42] vrijednost tvog novca? I on mi je rekao da posebno
[1:02:46] pravilo 72. Podijeljeno sa.
[1:02:49] Stopom inflacije dobije se broj godina.
[1:02:51] Znači kad bi bila sa 8 postao stopa inflacije za 9 godina bi
[1:02:57] se prepolovila vrijednost tvog novca.
[1:03:00] Veliki problem. I to je veliki problem koji ne
[1:03:04] zaobilazi nikoga. Negdje sam našao istraživanje
[1:03:09] gdje? Kada je stopa inflacija.
[1:03:15] Veća od 3 posto, onda cijena zlata godišnje u prosjeku raste
[1:03:20] oko 15 posto, a tamo gdje je stopa godine u kojima je stopa
[1:03:25] inflacije manja od 3 posto, onda je rast cijene zlata prosječno
[1:03:30] oko 6 posto. To ti zapravo govori o tome
[1:03:37] koliko toliko. Se obezvrjeđuje novac i koliko
[1:03:44] je s druge strane, ta zlatna komponenta u portfelju u
[1:03:47] portfelju jako jako važna. Provjeravao sam inflacije u
[1:03:54] Hrvatskoj dok svjedok je počeo govoriti.
[1:03:58] I ono što je zapravo. Ja vjerujem da svi u Hrvatskoj
[1:04:02] osjetili da odjednom ti treba više iz novčanika da bi za ono
[1:04:07] što si radio do sada ovaj za one iste stvari proizvode usluge
[1:04:10] itd. A pogotovo što smo mi imali
[1:04:13] dvostruki efekt, imali smo uvođenja eura pa su vjerojatno
[1:04:16] ova im trgovci, proizvođači su išli malkice zaokruživat, pa su
[1:04:21] malkice dizali gore cijene na vezanu uz informaciju još je
[1:04:24] inflacija bila značajna eu recimo 2:20 je bilo 0:15 2:02 iz
[1:04:28] 1 2 PS prethodne 2:02 iz druge bila 10.8 posto 2 iz treće. 8.4
[1:04:35] i sad kaže da je do rujna 3.5. Nastavila je padati.
[1:04:41] Da li da li znaš kako se izračunava inflacija, stopa,
[1:04:45] inflacije? Više pusti više načina.
[1:04:50] Pusti ona neka košarica proizvoda.
[1:04:54] I tako dalje, ali 10. Broz bella svaka država ima neko
[1:05:01] svoju košaricu dobara koja uzima u obzir i na temelju njih se
[1:05:06] računa takozvana prosječna cijena i.
[1:05:10] Odnosno razlika u cijenama između 1 datuma i novog
[1:05:17] polazišne točke, obično na 1 listi tih dobara je hrana i
[1:05:23] piće, pa onda odjeća obuća, pa ulazi tu i bijela tehnika.
[1:05:28] Pa onda ulazi kupnja automobila i putovanja za kupnju apartmana
[1:05:33] namještaja itd. Međutim.
[1:05:38] Kada bi mi rekli da je. Stopa inflacije u Hrvatskoj
[1:05:45] rekao si dosa 3.5 posto, mislim da su.
[1:05:47] Ove godine 3.5 posto. Znači od početka godine do danas
[1:05:51] 3.5 posto. Da li misliš da je.
[1:05:55] Hrana i piće zaista poskupilo samo za 3.5 posto od početka
[1:05:59] godine. Pa vjerujem da su neki u neke
[1:06:02] vrste proizvoda i određeni proizvodi u toj košarici
[1:06:06] poskupili više nego neki ostalima.
[1:06:08] Želim samo reći da je ovo prosječna stopa inflacije koja
[1:06:12] zapravo kaže na temelju svih tih dobara, kolike su se cijene
[1:06:16] koliko su se cijene promijenile u odnosu na prije.
[1:06:19] Međutim, za. Veliku.
[1:06:24] Količinu ljudi, veliki broj ljudi, pardon veliki broj ljudi,
[1:06:28] ona je znatno, znatno veća. Unutar onih 3 7.6 milijardi.
[1:06:36] Eura negdje oko 20. Posto.
[1:06:41] Ukupnog iznosa. Tog novca drži 80 posto
[1:06:47] depozitara, a 80 posto tog iznosa je u rukama 20 posto
[1:06:53] depozitara znači da za velik broj znači 80 posto ljudi.
[1:06:57] Inflacija je defakto. Realno puno veća od one koja je
[1:07:03] službeno prikazana. Engleski se kaže kompa on defekt
[1:07:07] na hrvatski se kaže učinak složenog interesa složeni učinak
[1:07:12] ona zna jos i za za za pojam kompasom defekt na primjer.
[1:07:19] Kažu da je to 1 od najvećih čuda matematike i zašto je ulaganje.
[1:07:23] Toliko je zgodno. Ti sada imaš 100,000 eura na
[1:07:26] računu i da ti je prinos 10 posto da će ti ćeš na kraju
[1:07:30] godine imaš €110,000 il tako da ti sljedeće godine opet prinos
[1:07:33] 10 postati sad ideš novih 110. Cagr.
[1:07:40] Ti da prosječni porast cijene u odnosu jer ide godišnji prirast
[1:07:47] načina godišnji prirast opet ide novi prijatelj, tako da li je
[1:07:50] zadaću. Ti možeš recimo odvesti u euro
[1:07:52] što si do stvorio prijenosa. Možeš ih izvoditi vani opet
[1:07:54] ćatić. Takve.
[1:07:56] Prijenosa man ovih 100,000, ali pošto ako ostavljaš taj novi
[1:08:00] saldo i na novi saldo se zapravo i sl. 1 stvar a to je vrtlog
[1:08:08] kako zato si potiče mlade ljude da krenu već u 20 im godinama
[1:08:13] ranim dvadesetim čim zapravo mogu i da roditelji krenu za
[1:08:17] njih da krenu ulagati. Ono što sam te htio pitati.
[1:08:24] Je. Da li može društvo i ekonomija?
[1:08:29] Da li može funkcionirati bez inflacije?
[1:08:31] Zašto nam je inflacija potrebno uopće?
[1:08:33] Na primjer, ja imam toliko i toliko novca, zašto ne bi trošio
[1:08:37] onoliko koliko im je koliko mi bude dozvoljava ili zašto bi
[1:08:41] država trošila više nego što nego što ima i kada već je dužna
[1:08:46] država? Kome je to realno, dušo?
[1:08:48] Nešto i koliko ima novih razvoda brakova?
[1:08:54] Trećina. Trećina sve zamisli da dođemo
[1:08:58] kući, kaže, može nam ajmo troši samo liko koliko stvorimo.
[1:09:02] To je to razloga. Se žalim se šalice ovaj je.
[1:09:10] Da li možemo trošiti onoliko koliko stvorimo na neki nikad ne
[1:09:14] bi kupili nešto ti povećati po auto na kredit ili stan?
[1:09:19] Nije nije loše. Smisleno potrošiti više kad nam
[1:09:26] novac služi kao financijska poluga.
[1:09:32] Kada iz nečega stvorimo više nego što smo imali kad nam to ne
[1:09:37] postaje teret, nego nam to postaje dodana vrijednost.
[1:09:42] Inflacija u ovom smislu. Smanjuje naš dug.
[1:09:48] Zato što. Ako imamo fiksnu kamatnu stopu
[1:09:52] fiksnu obvezu. A imovina nam kroz inflaciju
[1:09:57] ostaje vrijednija. Prihodi plaće.
[1:10:01] Nam postanu veći, a obveza nam je ostala fiksno manje.
[1:10:07] I tu sad možemo govoriti o tzv. Željeno inflaciji i pozitivnim
[1:10:13] efektima željene inflacije od 2 posto.
[1:10:19] Makroekonomisti se puno više plaše.
[1:10:23] Ne plaše se deflacije od inflacije.
[1:10:27] Deflacija je fenomen gdje cijene stalno padaju.
[1:10:32] Investitori ne ulažu zašto jer čekaju momenat kada će ta cijena
[1:10:37] biti najniža, ali tome to je spirala to vrlo gdje nema kraja.
[1:10:42] Dok kod. Inflacije ili takozvane željene
[1:10:46] inflacije od 2 posto. Žurimo se investirati da
[1:10:51] pokušamo po ovoj nižoj cijeni ostvariti neko neku kupnju, neki
[1:10:57] ulog koji će nam sutra vrijediti više.
[1:11:00] Kažu da jednostavno željena informacija potiče ekonomiju u
[1:11:05] pravom smislu riječi. E sad.
[1:11:08] Ono što sam prije rekao kako će centralna banka održavati tu
[1:11:13] optimalnu masu novca u optjecaju da se uvijek že držimo tih
[1:11:18] željenih gabarita? To je sada pitanje svih pitanja.
[1:11:24] I kada smo recimo u nekoj restriktivnoj politici.
[1:11:28] Polako iz nje izlazimo kada. Banka centralna banka povećava
[1:11:33] cijenu novca kako bi on bio manje dostupan da bi se ta
[1:11:38] inflacija u koju smo prije pričali 10.8 pa 8.4 pa sada
[1:11:42] tripo ili 4. Koliko bude super, smanji
[1:11:44] smanjena te željene razine. Što se zapravo događa s time
[1:11:49] malo? Povuci malo daj.
[1:11:56] Tom monetarnom politikom. Centralna banka.
[1:12:03] Imate alate da održava. Gospodarstvo zdrav nim sustavom.
[1:12:09] Ja bih rekao da održava ljude motiviranima da isto tako da
[1:12:13] budu produktivni. Da budu produktivni da traže jer
[1:12:17] u vremenima deflacije. Kao što je sad primjer u
[1:12:22] trenutku inflacije plaće rastu trenutku deflacije, plaće bi
[1:12:26] trebale padat. Puno lakše je nekom podignuti
[1:12:29] plaću pa makar mu niste realno podigli za onoliko koliko su
[1:12:32] cijene porasle, ali je psihološki bolji momenat nego u
[1:12:37] trenutku deflacije smanjiti mu plaću, pa makar i manje nego što
[1:12:41] su cijene padale jer to njegovo pravo.
[1:12:44] I opisati ljudi sad koju gledaju da napišu komentare.
[1:12:50] Da li su im porasle plaće u zadnjih par godina?
[1:12:53] Uz ove stope inflacije. Pa plaće su sigurno porasle zato
[1:13:00] što jednostavno samo pitaju koliko i da li je plaća pratila
[1:13:06] stopu inflacije. Pa nisam siguran.
[1:13:09] Jer ja mislim da jesu, a misliš na realno apsolutno jesu
[1:13:13] porasle. Negdje nisu ni apsolutno.
[1:13:16] Gdje? Ostale firme o.
[1:13:21] Javit ću ti kad dobijem oko. 5 godina.
[1:13:25] No to je nemoguće. Pa na kraju krajeva, porazili su
[1:13:29] im ako ništa drugo zbog novog zakona o minimalnoj plaći.
[1:13:34] Ako ništa drugo zakon ih je nastao.
[1:13:36] Prilikom sigurno postoji UI dalje veliki dio tržišta i
[1:13:39] tvrtke koje nisu podigli plaću. To što se možda minimalna plaća,
[1:13:43] ovaj što se prag podigao moguće da je što se što je porasla
[1:13:47] plaća ljudima u državnim službama, tvrtkama itd.
[1:13:52] Zato jer sam čuo svašta se događa ovaj kod svih privatnika,
[1:13:56] to to neka ljudi napišu dolje. U komentarima.
[1:14:03] Ja sam ti razmišljajući u svemu ovome zapravo shvatio da.
[1:14:10] Cijeli te monetarni sustav je zapravo ono splet nekih nekakvih
[1:14:14] mehanizama koji koncipira na način da doslovce potiče
[1:14:20] produktivnost i sve je kak ikakvih centralna tema.
[1:14:23] Zapravo od potke strastveno rast i razvoj čovjeka na osobnoj i na
[1:14:28] društvenoj razini. Zapravo, kad razmišljamo o novcu
[1:14:31] IU monetarnom sustavu i on je isto baziran na rastu.
[1:14:36] Sve u našim društvima mora rasti.
[1:14:39] Inače, inače će očito nešto se loše desiti.
[1:14:44] Punac. Ja sam se pitao gdje je tu
[1:14:46] kvalitete života, pa se kvaliteta života posve sigurno u
[1:14:49] tome gradimo nekakvu novu cestu, a most napravimo školu,
[1:14:57] zdravstvo je kvalitetnije i šta znam, ali čini mi se da ono kroz
[1:15:02] taj pritisak na stalni rast da zapravo izgubimo neke druge.
[1:15:05] Ovaj možda. Jednako ovaj bitne i lijepe
[1:15:09] dijelove. Život kakav ti razmišljaš o
[1:15:11] tome. Što je najveća istina kaže,
[1:15:14] svako se bori za ono što nema. 1 dan imam prijatelja, on ima psa
[1:15:20] pa šećemo. Ne znam ko više će mi njega ili
[1:15:23] on nas, ali ovaj. Bitno je da idemo u šetnju i
[1:15:29] sretnemo 1 ovaj gospodina i tako on počne pričati kako smo nekih
[1:15:36] davnih dana govorile kako u njemačkoj dobro i kako oni imaju
[1:15:39] visoke plaće kako dolaze sa dobrim automobilima kako dobro
[1:15:44] žive. I tada smo je gledali svojim
[1:15:47] očima gleda li ovo, dolaze s dobrim autom, dolaze na godišnji
[1:15:50] odmor je super im je. Naravno, predali smo ono što
[1:15:54] smo. Htjeli vidjet.
[1:15:57] Nismo vidjeli kako oni žive tamo odakle dolaze danas.
[1:16:04] Bit ću jako tužan ako zadnjih 5 godina zaista nekom nije rasla
[1:16:07] plaća i. Ili je mjera, stvari me da u
[1:16:11] noveli kako je niska i nije rasla, onda bi predložio takvim
[1:16:16] pojedincima zaista da promjene poslodavca jer mislim da posla
[1:16:20] danas ima puno više nego onda kada sam se ja zapošljavao.
[1:16:24] Međutim, danas neminovno da je standard u Republici Hrvatskoj
[1:16:28] po rasu. I ima tendenciju rasta.
[1:16:34] Od osamostaljenja od prolaska 3. Investicijska ciklusa bih ja
[1:16:39] rekao, investicijski ciklus je period od 9:53 godina kada su
[1:16:44] ljudi investirali svoje novce svoje vrijeme, zalagali se
[1:16:47] stvarali nove vrijednosti kompanije svoje došli su do
[1:16:52] novca. Stvaraju višak sad sredstava.
[1:16:59] Sad dolazimo do toga da li je sve to vrijedno bilo toga sad i
[1:17:05] mi imamo, ali kaže, taj gospodin nemamo vremena, nemamo vremena
[1:17:10] jedni za druge. Mislim da.
[1:17:15] Ta priča treba krenut i od pojedinca.
[1:17:19] Da kaže, u redu, bitno je stvoriti.
[1:17:22] Bitno je zaraditi, ali nije sve u novcu, a ni u zlatu ni u
[1:17:28] nekretninama. Moramo gledati sliku puno širom.
[1:17:34] Nego što ona. U materijalnom smislu jest.
[1:17:41] I stvarati neke druge vrijednosti koje nisu samo
[1:17:46] materijalne nego su duhovne. I ja pokušavam to recimo
[1:17:51] rješavati kroz druženja kroz edukaciju, kroz glazbu, kroz
[1:17:58] prijatelje. Taj socijalni dio socijalna
[1:18:03] komponenta jest zaista strašno bitna komponenta naših života i
[1:18:10] života pojedinaca. Bez nje.
[1:18:13] Nismo napravili puno sjećam se 1 anegdote dok sam studirao onda
[1:18:17] je došla 1 kolegica i došla je na ispit i zaista je sve znala.
[1:18:24] Hi profesor je pita ona odgovara sve zna, znaju više o njoj,
[1:18:27] fusnote su znali. I sada profesor dokumena je
[1:18:32] odgovara lista kao što ti sad gledaš malo računalo, on lista
[1:18:36] izgleda sve petice pa kaže kolegice, čestitam vam na
[1:18:41] odličnom uspjehu i vi ćete sada dobiti isto odličan iz ovog
[1:18:43] kolegija, ali predložio bih vam da nije sve u životu samo
[1:18:48] učenje, nego dajte se malo i družite.
[1:18:52] Znači ne treba biti. Jako dobar samo u nečemu i biti
[1:18:59] biti biti striktno vezan za to nego malo treba gledati, širi
[1:19:04] širi kontekst. U tom smislu jako je bitna
[1:19:07] kvaliteta života. Već kad govorimo o kvaliteti
[1:19:10] života, a ne bi volio to preskočite, sasvim se sjetio uz
[1:19:14] posao koji radim. Član sam 1 e udruge, neprofitne
[1:19:19] udruge, zovemo se martišnjak z muštaci, a to je na krilima
[1:19:25] movembera. Osnovana udruga.
[1:19:28] Govori, zapravo borimo se za prevenciju muškog zdravlja.
[1:19:32] Znači pokušavam znači IU tom dijelu.
[1:19:36] Misliti i na društvo i na ono svojim primjerom pokazati što
[1:19:42] možemo još učiniti i mimo mimo posla, odnosno dati društvu 1:01
[1:19:49] drugu notu jer nije znanje znati, nego je znanje znati
[1:19:53] nekom drugom dati. Čekaj jel imaš mikrofon neki za
[1:20:01] baciti? Ili još neke za baciti.
[1:20:05] Kako si kažem i drugdje. Da.
[1:20:14] Mislim da nismo mogli imati oboje.
[1:20:16] Ljepši kraj od ovoga. Jer bi je imao ti šta još reć na
[1:20:23] na na u temu. Dosta je, zapravo je kako smo
[1:20:28] razgovarali sam shvatio da je puno tu termina.
[1:20:33] Teško je sve u pokretu u sati poluvremena pričamo sada.
[1:20:38] Malo sam ja možda isto ajte navodio da skačemo s teme na
[1:20:42] temu. Pokušao sam naći nekako na
[1:20:44] zaokružiti to. Zapravo, sad sam se sjetio još
[1:20:48] nešto što bi htio pita što je bitno za za cijelu sliku novca,
[1:20:52] ulaganja itd. Bitcoin kad si pogleda u taj
[1:20:57] intervju Michael se lorasa les vremenom koji sam ti ja dao za
[1:21:02] domaću zadaću. Jesi li ovaj promijenio
[1:21:09] mišljenje? Reci da si počeo malo više
[1:21:12] istraživati taj. Ja sam dosta ovaj konzervativac
[1:21:17] u tom dijelu, ali konzervativac. Na konzervativan način ulaganja
[1:21:22] ne znači ne pokušati. Nešto, nešto, nešto novo, nešto
[1:21:28] drukčije i za početak 1 prilikom ću preko aplikacije uložiti da
[1:21:36] vidim i pratiti ga. Što se događa, ali volio bi naći
[1:21:41] 1 nit logike. Logike kako se njemu cijena?
[1:21:49] Ovaj mijenja. U odnosu na što?
[1:21:54] Kad govorimo o investicijskom zlatu, onda jedni kažu.
[1:21:58] Cijena zlata se mijenjaš ovisno o cijeni nafte 2, kažu cijena
[1:22:03] zlata se mijenja u odnosu na snagu dolara 3 kažu u odnosu na
[1:22:09] inflaciju 4 kažu u odnosu na geo političku situaciju u svijetu.
[1:22:15] Svi su jednako krivu i svi su jednako u pravu.
[1:22:21] Znači nema linearnosti, ali ima. Razloga i veze zašto je tome
[1:22:28] tako. I tu logiku neku mogu naći.
[1:22:33] Kod bitcoina. Da budem iskren nisam još došao
[1:22:39] do. Te neke povezanosti i razloga
[1:22:44] što se tu događa. Recimo kad govorimo o zlatu i
[1:22:49] sad zašto povlači malu i. I paralelu sa bitcoinom kao
[1:22:55] moderno zlato e koliko ima ili koji je cilj koji se zlata na
[1:23:03] svijetu zaliha šta je eksploatirano, ima oko 215,000
[1:23:08] tona. Od tih 215,000 tona.
[1:23:14] Neki 45 postoji u nakitu 30 i nešto 40 postao je u.
[1:23:23] Zlatnicima i polugama što kod centralnih banaka centralnih
[1:23:27] banaka 17 posto ostalo je kod privatnih investitora.
[1:23:31] I razlika je. U tehnologiji, prije svega u
[1:23:35] elektrotehnici. I još ne eksploatiranog zlata
[1:23:41] ima od prilike. 1/4 oko 5 d 6000 tona.
[1:23:48] Kad govorimo gdje je donja granica vrijednosti bitcoina?
[1:23:52] Da li bitcoin može vrijediti 0? Mislim da ne može vrijediti
[1:23:58] točno 0 da moram. Baš nekakav iznos iznad te.
[1:24:04] Ono što ja ne znam recimo recimo za zlato znam da trošak
[1:24:09] eksploatacije 1 unce zlata košta oko 1000 dvjesto i nešto tišu
[1:24:13] $300. Da li zlato može vrijediti 0?
[1:24:15] E pa sad kažem naći trošak eksploatacije 1 unce zlata.
[1:24:20] I oko 1000 dvjesto i nešto tišu $300 ponuda, što znači da kada
[1:24:25] bi cijena zlata toliko pala. Više se ne bi eksploatiralo,
[1:24:32] ponuda bi se smanjila, potražnja povećala i opet bi cijena rasla.
[1:24:35] Znači imamo neki bottom mlin. Kad kažemo do tuda ide dionica,
[1:24:42] rekli smo maloprije dionica. Ovaj samo 7 dionica raste toliko
[1:24:48] da cijeli SIP 500 ima. Bleu 1 posto.
[1:24:52] Ostao 1 od dionica mogu vrijediti 0.
[1:24:58] Toliko zlata nema znači. Zato što i zlato samo ima
[1:25:03] uporabnu vrijednost s 1 strane. AS druge strane su ograničene
[1:25:06] količine koje su u opticaju. Zašto morat ću dofurati neke
[1:25:10] ljude da napravimo debatu na temu moj bitkoina i toga nekoga
[1:25:14] iz. Iz tradicionalnih ovoj
[1:25:16] financijskih. To su jako interesantne debate
[1:25:19] koje imamo. Imamo debate gdje dođe
[1:25:22] predstavnik nekretnina. Naš zajednički prijatelj pa ga
[1:25:26] je pozdravljam ovom prilikom. Koji sam kaže da ulaže u zlato,
[1:25:30] ali tako dolaze predstavnici tržišta kapitala.
[1:25:35] Tržišta kapitala. Kriptovaluta.
[1:25:40] Kriptovaluta. I zlata.
[1:25:45] Meni se recimo moja supruga je pisala magistarski rad na temelj
[1:25:49] na temu alternativnih valuta. Da li ste čuli za alternativne
[1:25:54] valute? I provalu alternativni.
[1:25:58] E to je bilo prije kriptovaluta. Postoji tzv.
[1:26:02] Termin alternativnih valuta 1 od tih je bila kim ga UR.
[1:26:07] U njemačkoj, ali ona je imala za cilj sasvim nešto drugo.
[1:26:11] A prije smo pričali o tome o kvaliteti života.
[1:26:15] Gdje? U tom toj regiji pokrajini kim
[1:26:20] bauer je bila druga alternativna valuta priznata službeno.
[1:26:26] U pojedinim trgovačkim lancima ili mjestima gdje se moglo njome
[1:26:30] plaćati i sad vi date $100. I dobijete 90 i po 95 kim bauer
[1:26:37] a 95 kim bauera. S njima plaćate ovaj ili pak 100
[1:26:44] kim galera dobijete plaćate, plaćate kao i sa eurima, ali 3,
[1:26:50] 4 5 posljednje konsenzusom od tog novca.
[1:26:54] Dijelom dijelom sami prodavači trgovački lanci, dijelom sami
[1:27:00] korisnici, pojedinci tok ingvera.
[1:27:04] Taj novac ulažu u. Društvene.
[1:27:09] Projekte najveći od 105 posto, bude u društvenim projektima.
[1:27:13] Dali su škole vrtići? Da li su to kazališta kina,
[1:27:19] dječja igrališta itd. Istražio sam ga.
[1:27:23] Kim govori lokalna valuta koja se koristi u regiji him ga u
[1:27:27] bavarskoj njemačke osnovana 2. Treće godine s ciljem jačanja
[1:27:30] lokalne ekonomije. Podrške malim poduzećima i tako
[1:27:33] dalje. Sve što si rekao nije bilo
[1:27:37] zanimljivo. Ti si, ovo je živjela u minhenu,
[1:27:39] nisi čula čula s mi ničim nije ni čuo.
[1:27:45] Zanimljivo. Kako si rekao maloprije da zlato
[1:27:52] dopusti trošak izgaranja. Mislim da za 1 zlata treba
[1:27:58] izrudariti preko tone materijala.
[1:28:01] Joj ali postoji trošak i rudarenja bitcoina isto.
[1:28:04] Da to sam čitao, znači da je to rudarenje gdje netko posuđuje tu
[1:28:11] informatičku snagu, da se da se ruši električna električna
[1:28:15] energija i kapacitet znači informatički da bi se knjižile
[1:28:19] te sve transakcije ako sam dobro shvatio.
[1:28:22] Bi se voli dirale. Još uvijek mi je to apstraktno,
[1:28:28] ali. Kažem da je ovaj, ako nisi ova
[1:28:32] je traži često i ponavljati. Ja sam 1 period, mislio sam
[1:28:37] proveo nekoliko mjeseci i proučavajući blockchain AA onda
[1:28:43] za probitkom ti je bio 1 blockchain.
[1:28:47] Ujedno je i 1 je kriptovaluta, ne samo blog činilo.
[1:28:54] Ono što je zapravo ako govoriš OSOGO svojstvima, novcem.
[1:29:01] I kad bih usporedio bitcoin se zlatom kroz ta najbitnija
[1:29:07] svojstva novca, onda bi mogao donijeti zaključak da je bitcoin
[1:29:10] perfektni novac nego zlato. Na primjer, manja jedinica
[1:29:17] bitcoina se zove satoši. Zar ne mora bi provjeriti točno
[1:29:21] mislim da je 1/1000 tisućita se troši li znate nekoga s stošije
[1:29:27] što sada ne bi bunio nešto bezveze pa da mi ljudi se ne bi
[1:29:32] smjeli 3 dana. Srušio najmanje jedinica
[1:29:37] bitcoina nazvana po pojedinom borcu bitkoina 1 bitnim sastoji
[1:29:41] od 100 milijuna stošija, noči 1 bitkoin možeš podijeliti u 100
[1:29:44] miliona sa tuš i ja to recimo sa zlatom ne možeš napraviti.
[1:29:48] Ne možeš ga toliko rascjepkati da bi ti platio možeš možda nije
[1:29:54] toliko efikasno drugo, zlato je fizički ovaj proizvod bit ko ne
[1:29:59] digitalni proizvod AI prenošenje.
[1:30:03] Sredstava vrijednosti je puno efikasnije nego što je sa zlatom
[1:30:10] i sad imaš još neke zlato kažeš da je recimo stopa inflacije
[1:30:15] zlata neka uobičajena oko 2:58 posto godišnje zbog novog
[1:30:18] rudarenja itd. Kad bitkom dosegne 20:01 i dio
[1:30:22] informacije više neće biti. Meni je zanimljivo, vidi se kako
[1:30:28] će se to uklopiti UU današnji monetarni sustav.
[1:30:32] Da, ali moramo uzeti u obzir 1 stvar da.
[1:30:36] Bitcoinima. U plitku povijest.
[1:30:44] Kad govorimo o bitcoinu, onda se naše naše viđenje bitcoina u
[1:30:50] budućnosti temelje samo na nekim.
[1:30:53] Pretpostavkama. Kad govorimo o onome što sam
[1:30:59] prije rekao, rok rizik i prinos na govorimo često puta o ljudima
[1:31:06] koji. Zašto?
[1:31:08] Zašto, recimo u Hrvatskoj jako puno ljudi ulažu u nekretnine
[1:31:12] jer im je to poznato zato što to derivira još iz vremena.
[1:31:17] Velikih inflacija. Ili devalvacija vrijednosti
[1:31:22] novca valute gdje im je najsigurnije bilo.
[1:31:27] Uložiti u nekretninu, rekao mi je prijatelj što leži, ne bježi.
[1:31:33] Možda nekom drugom kontekstu. Ovaj i sada uzimamo u obzir.
[1:31:43] Sad uzimamo u obzir znači. Ulagače koji imaju takvu vrst
[1:31:51] razmišljanja gdje hoće konzervativno ulagati i tanki
[1:31:56] bil nu imovinu ima da li to nekretnina ili zlato kad
[1:31:59] govorimo o. Mam prenosivosti, onda možemo
[1:32:05] govoriti o tome da bitcoin je prenosivi jednako koliko dionica
[1:32:11] koja je vezana za zlato. IU tom dijelu bih rekao da možda
[1:32:15] su te 2 kategorije al pari, ali kad govorimo o fizičkom zlatu.
[1:32:22] On ima 1 drugu dimenziju 1 drugu vrijednost u odnosu na na klasu
[1:32:28] imovine koja je vezana za. Elektro sustav, odnosno.
[1:32:34] Bitcoine, dionice i neke druge fondove koje osoba ne može.
[1:32:41] Sama negdje pohraniti sama negdje imati i odlučiti kada će
[1:32:45] i prodati, što će pred al zlato kao takvo je djeljivo.
[1:32:50] Od 1 grama pa do kile i više. Sada ako bi htjeli 1 gram
[1:32:55] secirate onda možemo ovaj naići na problem iako i to možemo.
[1:33:02] Više ovo je zanimljivo jer mi smo na početku pričali u pokriću
[1:33:06] način. Novac mora imati pokriće.
[1:33:08] U nećemo prije imao pokriće u zlatu, zlatu ima pokriće u
[1:33:12] samome sebi ili fizički. Ovaj oskudno je dio na tržištu
[1:33:17] eu, a sad ga pitam. Za razliku, kaže vam zašto je
[1:33:23] pokriti za bitkom javno kaže, za razliku od tradicionalnih valuta
[1:33:26] i zlata bi tko nema fizičko pokriće.
[1:33:30] Ili još uvijek nema ni podršku države.
[1:33:32] L. Njegova vrijednost temelji se na
[1:33:35] nekoliko ključnih faktora decentralizacije.
[1:33:37] Sigurnost, ograničena ponuda, povjerenje zajednice tehnologije
[1:33:40] primjena u konačnici dolazimo na ono da najbitnija stvar MORH u
[1:33:47] cijelom monetarnom sustavu je povjerenja.
[1:33:51] Osobno, što misliš da imaš? 100,000 eura.
[1:33:58] Gdje bih ih radije uložio u bit kojim ili u.
[1:34:03] U zlato. Ali pazi zadnjih 100,000 eura.
[1:34:09] On zadnjih 100 otišao u svoju glavu.
[1:34:14] Svoju glavu da će se upitali. Tako je upitali, tako je odlika,
[1:34:19] kaže, ovo je da imate zadnji dolar.
[1:34:22] Šta biste s time napravili? On kaže, kupio bi koka kolu.
[1:34:27] Ona je od toga napravila glavu i dala mu je milijun dolara.
[1:34:32] Bio je i sigurno će neki do dolje bi Zadar ide ti bi uložio
[1:34:35] u glavu te bi stavio kosu da sigurno će biti toga.
[1:34:39] A hvala ti, ovo je na gostovanju baš baš sam uživao.
[1:34:43] Hvala. Ma.
[1:34:46] To je neki ljepši naziv za pratitelja nema.
[1:34:51] Ali to se na tebe čuo. I prijatelji pa ja to tako kažu
[1:34:54] otvarajući u pratitelji followeri ovi oni šta ja znam
[1:34:58] srpski ribari i to da, ali može to biti lijepa riječ zašto ne?
[1:35:05] Hvala ti, hvala, vidimo se za tjedan dana bok.

Shows are listed from Apple Podcasts' charts and directory, and Podcast Index where it is used. Every show and episode belongs to its publisher and plays from the publisher's own feed; this site hosts none of them.