# #140 Kako Očuvati Zdravlje u Modernom Svijetu: Sanja Musić Milanović

An episode of [LOOD](https://invisiblenetwork.ai/podcast/1542588239), 13 Mar 2025, 1 h 06 min.

Audio: https://anchor.fm/s/334cb70/podcast/play/99641399/https%3A%2F%2Fd3ctxlq1ktw2nl.cloudfront.net%2Fstaging%2F2025-2-10%2F396305576-44100-2-eb6639252ecf1.mp3

Budi dio prvog LOOD podcasta uživo - LOOD Mastermind s Vidom Demarin. Klikni na link https://www.entrio.hr/event/lood-mastermind-23815 i osiguraj svoje mjesto.Doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović je prva dama republike Hrvatske i specijalistica epidemiologije čiji je fokus na pretilosti djece i odraslih u RH. Ako uživaš u našem sadržaju, podrži nas i postani član LOOD YouTube kanala. Članovi dobivaju pristup livestreamu epizoda kao i ekskluzivnom sadržaju. Postani član LOOD kanala mjesečnom pretplatom https://www.youtube.com/channel/UCWSfCCG1ai1Jenlo95WfWgw/join Napravi jednokratnu donaciju:paypal.me/loodpodcast

## Transcript

[0:00] Ja naravno ne smijem spominjati nikakve nazive, međutim, reći ću
[0:03] 1 relativno možda ne najpopularnije, ali je relativno
[0:07] popularno gazirano piće u Hrvatskoj na decilitar ima 34
[0:12] grama šećera u engleskoj te isti napitak u ujedinjenom
[0:15] kraljevstvu te isti napitak ima 18.
[0:17] Znači duplo manje ima šećera na decilitar i na moje upit.
[0:24] Zašto kažu zato što mi nismo tražili.
[0:27] Mi volimo slatko. Znači oni tehnološki imaju
[0:32] mogućnost to prilagoditi. Na nama je da zapravo vodimo
[0:36] brigu o svojoj naciji. Nevjerojatno je koliko malo
[0:40] prostora zapravo posvećeno priči o zdravlju, a vi ste već
[0:45] desetljećima zapravo u zdravstvu.
[0:46] Odabrali ste pričati o zdravlju sve te godine i posvetili ste se
[0:51] javnom zdravstvu. Kako je došlo uopće do te
[0:53] odluke? Pa to je zapravo splet
[0:57] raznoraznih okolnosti u životu stvarno već ima 1:30 ak godina
[1:01] da sam počela raditi i kao i većina zapravo studente
[1:06] medicine, jer znate edukacija ide prema kurativi, a ne prema
[1:10] preventivi nas medicinara. Ja sam željela isto sam stvarno
[1:14] istinski željela biti kirurg i zapravo sam bila 3 godine
[1:21] znanstvena novakinja na kirurgiji.
[1:25] Kod profesora košute i radila sam na projektu kirurške
[1:29] terapije ekstremne debljine. Da, ja sam zapravo počela raditi
[1:35] s tim problemom debljine i onda sam shvatila koliko je taj
[1:39] problem debljine širok, jer to nije nešto što smo mi na
[1:42] fakultetu tamo negdje osamdesetih ili početkom
[1:45] devedesetih, zapravo uopće učili ili naročito spominjali.
[1:49] U tom trenutku bilo je dosta teško, budemo potpuno otvoreni
[1:53] dobiti specijalizaciju iz kirurgije, iako kako su bila
[1:57] ratna, vremena se zapravo na toj kirurgiji moglo baš puno
[2:00] naučiti. Do dana današnjeg prakticiram
[2:03] zapravo ono što sam što sam naučila u to vrijeme na na
[2:05] kirurgiji bilo je prilično teško dobiti specijalizaciju.
[2:09] Bilo je prilično teško dobiti, dobiti kirurgiju i nekome je put
[2:15] odveo na epidemiologiju. Previše niti razumjela u što
[2:21] idem u tom trenutku. Međutim, naš privatni put je bio
[2:25] odlazak u briselu, gdje smo 4 godine pajač oboje živjeli i
[2:32] radili i ja sam tamo 1 su završili dovoljno visoku razinu
[2:36] francuskog. Nakon toga sam išao na
[2:38] dvogodišnji. Magisterij majstorskim paketa
[2:42] dolazi i ja sam zapravo u briselu na ûalbe universiteit
[2:48] brussel spoznala i shvatila značenje i promicanja zdravlja
[2:53] kod svoje mentorice profesorice 5 i zapravo kompletnog javnog
[3:00] zdravstva. To je bio moj dvogodišnji susret
[3:02] SS javnim zdravstvom s preventivom.
[3:05] Iako ja dolazim iz zemlje gdje je otac preventive, Andrija
[3:09] štampar je otac preventive. Ja sam zapravo puno puno naučila
[3:14] u na studiju u belgiji to 1. Međunarodni studij gdje su
[3:18] dolazili ljudi. Zapravo iz cijeloga svijeta
[3:22] dosta je dosta je jak bio taj studij.
[3:24] Oni imaju te frankofonije, francuski model za pravo
[3:28] pristupa, gdje vi imate epidemiologiju biostatistiku i
[3:33] javno zdravstvo. Po povratku povratku doma za 1.
[3:37] Hoćete nećete počela prakticirati, gurati neke
[3:41] spoznaje koje sam dobila u briselu na studiju jer učiš da
[3:48] bi primijenio, ne učiš za tada. I sam znao nešto tako da eto ja
[3:54] bih rekla spoj inicijalno kirurgije vezane za kiruršku
[3:59] terapiju ekstremne debljine. Mi smo tad radili tu dvostruke
[4:02] dvostruku zajamčenu gastro plastiku.
[4:04] Vrlo zanimljiv 1 projekt kojeg sam ja onda proširila i na bio
[4:08] je u timu i psiholog odnosu psihologinja i internist, tako
[4:13] da profesorica supek i profesor sučić s profesorom košutom tako
[4:16] da sam zapravo dobila 1 sveobuhvatni nekakav model i
[4:20] neku ideju da bi s tim. Da je taj da je debljina zapravo
[4:23] 1 sveobuhvatni multisektorski problem uz edukaciju koju sam
[4:28] imala. Stoga magisterija po povratku u
[4:30] Zagreb rekla sam netko se morao početi baviti tome.
[4:33] Se mora uloviti u grad sa tim. I to nije neka atraktivna tema.
[4:37] Budimo iskreni jer je teška jer svi misle da zadirete nekome
[4:44] privatan život u njegovu intimu da se bavite nečim izgledom.
[4:49] Jako je teško objasniti da se tu ne radi o tome.
[4:52] Je li meni netko zgodan ili mi nije zgodan s desnice, zapravo
[4:56] nikakve. Estetike tu se radi isključivo o
[4:58] zdravstvenom problemu IO zdravstvenom pitanju koji je po
[5:03] međunarodnoj klasifikaciji bolesti i klasificirani
[5:06] prekomjerna tjelesna masa i debljina.
[5:09] Međutim, do dana današnjeg prilično neprepoznat kao
[5:13] zdravstveni problem. Ako mogu samo još reći 1 stvar
[5:18] ja mislim da je 3. Svibnja 20 i druge 2:03 godine 1
[5:22] prilično važan datum. Za sve one koji se u svijetu
[5:27] bave problemom debljine jer je to datum koji je svjetska
[5:30] zdravstvena organizacija 1 put definirala debljinu kao 1
[5:36] složenu kroničnu bolest multifaktorska koja leži u
[5:42] podlozi zapravo čitavog spektra kroničnih nezaraznih bolesti kao
[5:48] značajan njihov rizik. Da, do tad je debljina bila
[5:53] spojena zajedno sa šećernom bolesti tipa 2 znači.
[5:57] Ovo je 1. Put da svjetske zdravstve
[5:59] nedjelju definirala kao zasebni zdravstveni indikator, što je,
[6:03] mislim, neobično važan trenutak, ali velim kako se treba vremena
[6:08] da se. Taj trenutak zapravo reflektira
[6:11] na e ovi se vraćate u Hrvatsku. Pokrećete akciju 1 od njih je
[6:15] živjeti zdravo koja je do danas je napravila jako velike
[6:18] iskorake u vidu osvještavanja uopće te nekakve društvene teme
[6:24] zdravlja i prevencije, ali kako se znači, ovo je nekakva dwell
[6:30] drukčija. Klasifikacija zapravo debljine
[6:33] odražava na preventivne programe.
[6:36] Pa mislim klasifikacija debljina je postojala IU međunarodnoj
[6:40] klasifikaciji bolesti desetoj reviziji koja je u Hrvatskoj još
[6:43] uvijek na snazi. Sad je već i za taj dan i
[6:45] starom. U prijevodu je i mislim ako
[6:48] bismo se držali klasifikacije, tu ne bi smjelo biti nikakvih
[6:52] problema. Znači imamo šifru 65 prekomjerna
[6:55] tjelesna masa šifra s 10:06 debljina za očekivati je da se
[7:00] to registrira. I da se provodi u slučaju
[7:05] potrebe, neki tretman kao i za bilo koju drugu bolest.
[7:09] Međutim, to je naprosto potpuno potpuno.
[7:14] Neprepoznat, ja ne želim biti previše kritični jer mislim da
[7:17] od kritike nema neke naročite koristi, ali ako mi znamo da u
[7:21] Hrvatskoj od rođenja pa do kraja života prema svim našim
[7:27] presječnim istraživanjima kroz život možemo očekivati uključit
[7:30] 6 cijelih 3 posto ljudi koji imaju višak kilograma.
[7:34] AU sustavu biva prepoznat oko 0 cijelih 3 dobio dijagnozu.
[7:39] Uz to znači da mi imamo ono ozbiljan problem i tih 0 cijelih
[7:44] 3 je vrlo vjerojatno, odnosno je ekstremna debljina koja onda
[7:48] završava zapravo na kirurškom tretmanu.
[7:52] A 1 podatak koji ovako može djelovati usputan, ali ja mislim
[7:56] da dosta govori je da. Primjerice, 85 posto ljudi sašu
[8:02] Hrvatskoj sa šećernom bolesti tipa 2 ima višak kilograma i
[8:06] mislio jako jako dobro u medicinari.
[8:08] Znamo da zapravo postoji faza pred dijabetes, odnosno faza u
[8:12] kojoj vi regulacijom tjelesne mase ne ulazite uopće.
[8:16] U fazu šećerne bolesti, dijabetesa i zapravo regulirate
[8:21] svojom tjelesnom masom i razinu glukoze u krvi šećer u krvi.
[8:27] Usprkos te činjenice. U prevenciju debljine se zapravo
[8:32] ne ulaže, a 12 cijelih 8 posto ukupnog hrvatskog budžeta za
[8:37] zdravstvo odlazi na liječenje šećerne bolesti tipa 2 i
[8:41] njezinih komplikacija. Mislim, razgovaramo se o stanju
[8:46] koje je preventabilna regulacijom tjelesne mase u čak
[8:50] 85 posto ljudi, tako da to sve skupa nekakve stvari koje su
[8:54] prilično nejasne. Zašto sam rekla da mislim da je
[8:57] važan trenutak u našoj crkvi referirali je zapravo i svjetska
[9:00] zdravstvena. Ovog trenutka napravila debljinu
[9:04] kao zasebne indikator, što je u najvećem broju slučajeva, pa se
[9:07] nadam da će tako biti IU ovom pitanju trenutak u kojem se
[9:12] zapravo u zdravstvenom resoru nešto počne mijenjat.
[9:17] Bios volim šalu i da kažem kojeg smo u osamdesetima čekali da
[9:20] film dođe iz Amerike u kina tamo znaš da je izašao.
[9:23] Ovdje će biti tek za mjesec dana.
[9:25] Sada u principu neke ključne stvari se mijenjaju u toj borbi
[9:29] protiv pretilosti debljine boje, više na tjelesne mase.
[9:34] Kako god, različito se to stupnju, uostalom i problema.
[9:38] Ali se zapravo mijenjaju klasifikacije, mijenja se način
[9:41] liječenja je odobren 1 lijek protiv debljine i tako ga zovu
[9:47] koji zapravo malo kao da je u kontradikciji s onim što
[9:53] javnozdravstvena nekakve institucija ili nekakvi projekti
[9:58] želi ostvariti, a to je prevencija i edukacija, promjena
[10:01] životnog stila. Jer evo ja sam u zdravorazumski
[10:04] razmišljam ako postoji lijek protiv debljine, što me ne
[10:06] spriječava da se udebljam. Uzet ću lijek i onda će biti sve
[10:10] ok jer je razvijen. Ali je kava sprečava ok, a ako
[10:13] ne promišljate zapravo ako ne promišljate unaprijed očuvanju
[10:17] zdravlja. Dobro dakle debljina nije samo
[10:19] kao što smo rekli problem, nego zapravo povlači pitanje
[10:23] dugovječnosti, zdravlja, funkcionalnost.
[10:26] Tata, dakle mi u ovom trenutku mislim, nije to ovaj trenutak,
[10:31] mi znamo 2000 i osme kad je izašlo 1 ozbiljno veliko
[10:35] istraživanje. Mi znamo da je debljina zapravo.
[10:39] Jedini statistički značajno prepoznat rizik.
[10:44] Koji leži u podlozi danas 5 vodećih kroničnih nezaraznih
[10:48] bolesti, kardiovaskularnih, kronična, opstruktivna bolest
[10:51] pluća već spomenuta šećerna bolest tipa 2, neka sijela
[10:54] tumora i mentalni problemi od tih 5 bolesti ovog trenutka u
[11:01] Hrvatskoj umire. Pa tako ne i kako koje godine 92
[11:06] do 90 p obolijeva i umire 92 do 95 posto ljudi.
[11:12] Uz debljinu postoje još 2 rizika, a to je povišen krvni
[11:18] tlak i pretenzije i dislipidemija, poremećaj
[11:21] masnoća, rizik za 1 i drugo statistički značajan opet je
[11:27] debljina i vi zapravo djelujući na debljinu djelujete 1 udarcem
[11:32] na 8 stanja na debljinu, hipertenziju, dislipidemiju i 5
[11:36] vodećih bolesti, odnosno razvijajući.
[11:41] Višak kilograma znači debljajući se na prstom, vi zapravo sebe
[11:45] dovodite u rizik za preostalih 7 vodećih stanja u Hrvatskoj, tako
[11:50] da kako god gledate li gledati iz neke osobne perspektive.
[11:54] Ako ima ako postoji neka minimalna edukacije.
[11:57] Recimo što mi danas radimo, zapravo opet vidim neke duka.
[12:00] Pokušavam. Se vis a pravo ako se ne
[12:05] debljate vi prevenirate bolesti srca plućnog trakta, neka sijela
[12:11] tumora, mentalne bolesti razumijete šećernu bolest tipa
[12:15] 2, jer ako mi znamo u ovom trenutku da zapravo 2/3 ljudi u
[12:19] Hrvatskoj imaju moždani udar s pozitivnom značenju amneza
[12:23] moždanog udara koji su ga preživjeli.
[12:25] Imaju više kilograma ako znamo da 3/4 ljudi sa povišenim krvnim
[12:31] tlakom imaju višak kilograma, ku znamo da 80 posto ljudi sa
[12:36] šećernom bolesti tipa 2 ima višak kilograma, pa onda bi
[12:39] možda trebali razmisliti o tome kako da nemamo višak kilograma.
[12:43] I kako doći do toga, ali spomenuli ste 1 zanimljivu
[12:46] rečenicu, a to je da nekad se čini da se previše zapravo ulazi
[12:50] u neke osobne slobode. Kada ljudima zapravo
[12:53] objašnjavamo kako bi trebali živjeti jer unapređenje životnog
[12:57] stila i jest neki put zapravo ka prevenciji debljine koja.
[13:01] Eto onda mi čini te podložnijim za koje kakav niz bolesti i
[13:05] poteškoća, pa kako zapravo izbalansirati to ukidamo li neke
[13:10] slobode? Namećemo li neke odabire, a da
[13:12] opet to bude eu, da to bude nešto što ljudi biraju zdravi
[13:17] životni stil. Jeste li ikad uopće došli do
[13:19] odgovora na to pitanje? Zapravo o toj temi koji ste vi
[13:24] spomenuli, ja ne vidim tu ni ukidanje ni nametanje.
[13:29] Ja tu vidim zapravo edukaciju kao a preduvjet za izbor.
[13:36] Međutim, shvaćam zašto do izbora često ne dolazi i tu je sad
[13:40] nekakav sudit ću sreću. Mojem radu već zadnjih desetak
[13:45] 15 godina ključni kamen spoticanja ili 1 od nekoliko, a
[13:50] to je okruženje u kojem živimo. Dakle, mi educiramo je naprosto
[13:56] čovjek. Pa mislim ako ne znate, ne
[13:59] možete ni izabrati to, jel tako? Mislim, to je neki preduvjet što
[14:03] još uvijek ne znači da želite za početak izabrati zdrav životni
[14:07] stil i to je vaše pravo. Međutim, ako želite, a većina
[14:12] ljudi ako osvijesti koje rizike nešto nosi, česi vrlo vjerojatno
[14:16] pomisliti, pa čak i izabrati da ne budem bolesna.
[14:21] Međutim, okruženje u kojem živimo je takvo da zapravo vi
[14:25] nemate nekakav veliki i spor. Dakle, ono što je zapravo cijeli
[14:31] ovaj projekt živjeti zdravo u prilično razlikuje od većine
[14:34] projekata je da to što je educiramo pokušavamo učiniti
[14:38] dostupnim. Jer ja mislim da je okruženje
[14:42] ključne stvari još 2000. Da niste parafrazirat ću šta je
[14:47] objavljeno u znanstvenom časopisu lancet.
[14:49] Više debljina je, debljina je naprosto normalan odgovor
[14:54] normalnog pojedinca na 1 abnormalno objavljeno životno
[14:58] okruženje u kojem živi ugodno kao objesiti debljine i gledajte
[15:05] mislim to zapravo je to. Ja mogu na primjer znate sve na
[15:09] ovom svijetu. To nemam gdje prakticirat.
[15:14] Koja meni korist od toga ako vi dođete na svoje radno mjesto i
[15:17] vi jedino će tamo imati prodajni automat.
[15:21] A vi ste psiholog vjerojatno znate puno bolje od mene da je
[15:25] jako zanemariv udio ljudi koji će si doma pripremiti hranu jer
[15:29] recimo ja nisam 1 od njih i. Je.
[15:35] Truda ulažem upravo u to i znam koliko je to zahtjevno da.
[15:39] To je stvarno nešto što će mali broj ljudi naprave doći
[15:43] nespremni, jel tako? Tako je.
[15:45] I onda se i vrlo često su to najbliže pekare.
[15:50] Ili je to taj prodajni automat u kojem je sve osim zdravog
[15:55] izbora, a unutra može biti zdravi?
[15:59] To nije nešto nepromjenjivo ili na primjer, ako vi dođete UA
[16:05] osnovnu školu i to je 1 od onih primjera koji me ne toliko jako
[16:09] muče pa sam ga išla istraživati pa smo zato i te poligona
[16:12] napravili. Znači na ulasku u osnovnu školu
[16:16] je nama oko, ja ću malo zaokružiti oko 95 posto djece
[16:20] dostatno tjelesno aktivno 60 i više minuta dnevno što nije
[16:24] loše. Do početka osnovne škole.
[16:27] Negdje oko 95 posto djece nam ulazi u osnovnu školu.
[16:31] Dostatno tjelesno aktivna na izlasku mi padamo na nekakvih
[16:36] trinaest. I tu pričamo na izlasku iz
[16:39] srednje škole osnovne unutar 8. Da je za srednju još poraznija
[16:44] za. Tu negdi to ostane do 60 i
[16:46] četvrte godine kad još malo padne razina.
[16:48] Je. Aktivnost da znači što se desi u
[16:51] tih 8 godina osnovnoškolskog obrazovanja, da vi djecu koja je
[16:58] u prirodi da trče skaču da su nemirni.
[17:01] Ajmo tako reći da uspijete zapravo suspregnuti taj prirodni
[17:07] nagon za pokretom. I toliko ga smanjiti znači.
[17:13] To nije individualna stvar, tu se nešto potpuno sustavno
[17:17] dešava. I onda zapravo analizom vi
[17:21] dođete do nekih pokazatelja koji govore da zapravo veliki broj
[17:25] škola mi se razgovaramo preko 20 posto škola.
[17:30] Odnosno puno više škola, ali to su područje škole.
[17:33] Oko 20 posto učenika nema gdje prakticirati tjelesni.
[17:39] A svako ponašanje je naučeno ponašanje.
[17:41] Kako je, ako idemo, mijenja to ponašanje odrasloj dobi, onda
[17:45] zapravo već smo u gubitku već. Smo, ali to je moguće.
[17:48] Lijepa vijest je da je naučeno 1 krivo naučeno ponašanje moguće
[17:52] promijeniti u nekakvo drukčije, dobro naučeno ponašanje, ali vi
[17:56] zapravo u osnovnoj školi gitu djecu naučite sjedilačkom načinu
[18:00] života i onda kad se krenu razvijati kronične zarazne
[18:04] bolesti 1 od prvih pitanja vašeg liječnika je jer se vi krećete
[18:08] dovoljno? Pa ne, ne krećem se dovoljno,
[18:11] ali ja sam sustavno učen da se ne krećem dovoljno da će.
[18:14] To su taj neka okruženja koja bi trebalo zapravo značajno
[18:18] mijenja. Da bi trebali početi zapravo, a
[18:21] ne da se baviti možda nekakvom samo i isključivo odraslom
[18:25] populacijom, nego i prevenirati da uopće ne dođe do tog sjedalo.
[18:28] Naravno, pa naravno. Da e se jutros sa svojim
[18:34] suprugom dok smo se vozili ovdje kako joj je relevantna
[18:38] informacija je postala negdje sam pročitala, a radi se zapravo
[18:42] o tome da je netko vidio nekakav klipić na.
[18:44] Malo je negdje nešto usputno pročitao kao da nema više uopće
[18:48] relevantnih podataka koje čitamo, nego tako skupimo
[18:51] nekakvu informaciju, ali ja sam zapravo jučer na Instagramu
[18:56] vidjela 1 relevantnu dokumentaciju, a to je presjek
[19:00] zapravo 1 jer je trenutno su akcije koja se provodi, a to je
[19:03] da se poveća razina tjelesne aktivnosti upravo osnovnoškolske
[19:07] djece gdje djeca zapravo danas i kad ih se stavi ispred onih
[19:10] ljestvica kada trebaju proći od oni su toliko zbunjeni, ne znaju
[19:15] s kojom nogom 1 krenuti. Što nam govori zapravo koliko su
[19:18] trenutno djeca baš to okrenuta na sjedilački način života.
[19:23] I sad izrazita. Imamo djecu koju stavljamo u
[19:27] sustav kojim očito ne pomaže da ostanu aktivni ili da imaju
[19:30] nekakve zdravije prehrambene izbore.
[19:32] S obzirom da smo isto okruženi i bombardirani sa nezdravim
[19:35] izvorima hrane, brzim kalorijama, masnim hrskavim,
[19:39] slasnim, a zapravo ono što. Vrijedi ne doživljavam kao.
[19:45] Da, ali je to nešto na što će djeca 1 naići a?
[19:48] Pogotovo u izostanku. Recimo, ako su roditelji previše
[19:52] zaposleni pa ne kuhaju AI teško je kuhati pripremati hranu svaki
[19:55] dan. Kako sad riješit mene to kad
[19:58] malo slušam i još kad bih dodala na to manjak zelenih površina
[20:02] gdje se ljudi uopće mogu kretati fizički objavom sreću živim
[20:05] kraj. Maksimira li koliko ljudi ima
[20:08] taj luksuz izaći van i ući u šumu nego što je recimo, sjajno
[20:11] je kako se to sve pomiriti. Kako ste vi to kroz projekt
[20:15] živjeti zdravo pokušali zapravo malo iznivelirati da ipak imamo
[20:19] nekakve optimizam kad gledamo u budućnost?
[20:23] Mi smo na na raznim razinama probi htjela reći da.
[20:27] Nacionalni program živjeti zdravo je krenuo davno je vi
[20:33] druge 2 druge da mrzimo bilo mi smo debelo punoljetni i to je
[20:40] nešto neobično potrebno. To strpljenje u preventivi jer
[20:44] jako je teško dočekati, da tako kažem neki rezultat u životu,
[20:49] ali mene barem drži to da svaki rezultat koji imam je
[20:54] populacijski rezultat, pa onda djelujem na veći broj ljudi, a
[20:57] ne samo na 1 osobu. Znači tadašnji ministar
[21:01] zdravstva vlahušić je rekao, gle, nekakvu bio, ja bih se
[21:06] usudila reći malo ispred ispred verao vremena.
[21:10] Znači on je 2000. I osme izašao 1 riport svjetske
[21:16] zdravstvene organizacije na tu temu debljine što sam već
[21:18] govorila, a ministar vlahušić još 2000.
[21:21] Druge godine rekao, moramo ulagati u preventivu.
[21:24] On inače bio jako javnozdravstveno orijentiran,
[21:27] moramo ulagati u preventivu. I mislim da bi trebalo krenuti
[21:32] problemom debljine jer je debljina rizik za brojne druge
[21:36] stvari. Stanje inače bio endokrinolog pa
[21:38] je vjerojatno bio i svjestan te situacije sa šećernom bolesti.
[21:44] I osnova 1 povjerenstvo za promicanje pravilne prehrane i
[21:47] tjelesne aktivnosti i mi smo vam 1.
[21:49] Put sastali, bilo nas je 12 i 1. Put smo se sastali u desetom
[21:54] mjesecu 2000. Druge godine i desetog svibnja
[21:57] na svjetski dan kretanja iduće godine 2000.
[21:59] I treće godine organizirali smo u 4 hrvatska grada, Zagreb,
[22:03] rijeka, Split, Osijek, akciju doručak na travi.
[22:09] Ovo promovirali hodanje. Kao pa usudit ću se reći oblik
[22:14] aktivnosti koji je najvećem broju ljudi dostupan financijski
[22:19] je najmanje zahtjevan. Za prodavce pokazuje da je
[22:21] najzdravije i kada gledamo zapravo dugovječnost, velika
[22:25] tema i debljine, ali ispada da je svega nekih pola sata žustro
[22:30] šetnje maline 1 dišete dnevno dovoljno da biste održavali
[22:35] svoju. Zdravstvo.
[22:38] Oprema ne trebaju vam baš nikakvi novci.
[22:41] Mislim svi mi imamo neke cipele, neke tenisice, nešto u čemu
[22:44] hodamo. To se može prakticirati.
[22:46] Usput, to ne mora biti baš za pola sata u komadu.
[22:50] Bolje bi bilo da je, ali možemo imati kumulativni efekt 10
[22:54] minuta 15 minuta. Nije to tako teško skupiti po
[22:57] danu, ali lako zaboravimo čak i na to u sve ove automobila i
[23:02] prijevoze koji nam stoje na raspolaganju.
[23:06] Tako smo i krenuli s tom akcijom hodanja i prezentacije doručka
[23:09] kao zapravo 1 zdrave životne navike uz doručak i hodanje,
[23:14] odnosno kretanje. Naš plakat je u tom trenutku bio
[23:18] 1 stara gđa koja šeće i uz nju mlada penjačica na planinu iz
[23:25] poruka je bila svako na svoj način.
[23:27] Zapravo treba odabrati ono što čovjeka čini sretnim, što mu je
[23:30] izvedivo što čini sretnim. Ono što mi promoviramo je
[23:33] hodanje kao nekakav pokret. Ukupni većini većini ljudi dobar
[23:39] je IU rehabilitaciji itd. Usto smo još govorili o hrani.
[23:45] Neće o pravilnoj prehrani i nešto što se možda najviše
[23:48] primilo 8 čaša vode dnevno, jer zapravo hidracija je neobično
[23:53] važna. Ali ljudi vole neke konkretnije
[23:56] smjernice. To je vrlo široki spektar i aldo
[24:01] kako gdje je u čemu AO 8 čaša vode 8 čaša.
[24:05] Vode 30 minuta hodanja dnevno i 30 minuta pa teže ide od 8 čaša
[24:09] vode. Treba se pokrenuti jer smo
[24:11] uljuljkani i zapravo jednostavniji nam je izbor
[24:16] sjesti negdje. Tako je to naša zona komfora,
[24:19] odnosno mi to krivo prevodimo. Mi kažemo zona komfora, a
[24:22] trebali bi reći zona ugode gdje se osjećamo ugodno.
[24:25] Mi poznajemo te obrasce, mi znamo sjesti ispred televizora
[24:29] poslije posla, pogotovo ako smo umorni.
[24:31] Ćemo se još rečeno joj manet. Kao uvališ da.
[24:34] Uvališ se, zavališ se, pojedeš nešto za pročitati, izaziva opet
[24:38] u istu ugodu, a najčešće to neće biti mrkva ili neka zelena
[24:42] salata i ćanja i za tu zelenu salatu opet moraš i opet moraš
[24:46] pripremiti nešto što je ono, otvoriš vrećicu i samo te za
[24:50] plahte onaj miris čipsa recimo. I promjena opće teška, dakle i
[24:57] na osobnom i na društvenom nivou.
[24:59] Kada pričamo o toj promjeni izlasku iz zone ugode zone
[25:02] poznatog i spomenuli ste da je mentalni aspekt jako bitan.
[25:06] Vi imate i psihologe u timu što što je vaš dojam zapravo, koliko
[25:11] je tu teško napraviti nekakve društvene?
[25:14] Ja mislim da je svaka promjena. Svaki proces tranzicije zapravo
[25:18] teže. Ljudi ne vole promjenu.
[25:20] Ljudi vole cilj do kojeg će doći tom promjenom, ali promjena kao
[25:24] takva je zapravo neka nešto što ljudi vole.
[25:27] Izbit će se svi volimo, svi se ugodnije, puno osjećamo u nekim
[25:31] svojim uhodanim obrascima i tu je 1:01 u nizu problema zašto?
[25:38] Zašto je toliko toliko teško napraviti neku promjenu vezanu
[25:42] za ovo pitanje? Debljine ste puno toga rekli
[25:45] znači. Naprosto nam je ugodnije sjediti
[25:49] i otvornici nešto na brzinu nego se nego se baviti.
[25:56] Svojim obrocima paić vježbati itd.
[25:59] Međutim, ponašanje naučeno i kao što smo zapravo taj neki urođeni
[26:04] nagon za pokretom uspjeli suspregnuti tijekom osnovne
[26:08] škole, jer budimo realni, sustavno smo ga uspjeli
[26:11] suspregnuti i smanjiti taj pokret na 1 nižu razinu.
[26:15] Tako ga možemo ponovno i pokrenuti čak IU starijoj
[26:18] životnoj dobi. Ne moramo, ne moramo se bojati u
[26:22] kojoj smo životnoj dobi. Da bit će to bolje znati, ali
[26:26] kažu da je 1:06 mjeseci potrebno za usvajanje nove životne
[26:31] navike. Minimalno auto čak 3 godine da
[26:36] se u pokretanju zapravo promjene čak da bi se nekakvi obrasci
[26:41] smatrali usvojenim pričamo puno više od 6 mjeseci, a reklamira
[26:46] se 20:01 dan. To su te instant rješenje jer
[26:51] danas ljudi sve vole kroz instant rješenja i zato zapravo
[26:55] ono ono na čemu cijeli ovaj projekt radi da unutar su
[26:58] naravno i psiholozi, jer je ovo sveobuhvatni.
[27:01] Sveobuhvatni program samo da se kratko vratimo na to.
[27:04] Znači nakon 2000 i treće godine mi smo krenuli raditi u 5
[27:09] međusektorskih grupa i do 2015. Godine smo tih 5.
[27:14] Međuresorski grupa je proizvelo zapravo 5 osnovnih ključnih.
[27:21] Mjesta djelovanja, da tako kažem projekta živjeti zdravo, bavimo
[27:25] se sveobuhvatnim zdravljem, što uključuje i tjelesno zdravlje s
[27:29] zapravo. Preko prevencije prekomjerne
[27:32] tjelesne mase i debljine, očuvanje mentalnog zdravlja i
[27:35] spolnoga zdravlja. Ali vidite mi se bavimo
[27:37] zdravljem i pokušavamo zapravo i naš posao je zapravo sačuvati
[27:42] zdravlje da će ulagati u nešto što u biti dobiješ prilikom
[27:47] rođenja, uglavnom na dar. Zdrava.
[27:52] Kad god neko nekome čestita rođendan ili novu godinu ili
[27:56] božić, što god zdravlje, prije svega, jel tako?
[28:01] Bavimo laganjem u zdravlje potražnje za zdravljem.
[28:04] Nema sam prilično sigurna da je zanemariv broj ljudi ikada
[28:10] otišao kod liječnika i rekao dobar dan, ja sam potpuno zdrava
[28:13] osoba, dajte vi meni sad pomozite da ja ostanem zdrav.
[28:17] Znači mi o zdravlju ostali počinjemo promišljati u trenutku
[28:20] kada se iskupimo, a moja zadaća je pričati o zdravlju IO
[28:24] ulaganju zdravlje jer je to. God da krenem za svakog
[28:30] pojedinca. Najbolja varijanta zdrav čovjek
[28:32] je. Sretan čovjek i to je predvi za
[28:35] bilo što drugo i zdrav čovjek financijski pridonosi ne samo
[28:40] sebi, nego i cijelom društvu i zapravo, a nema liječenja i nema
[28:46] financijskog tereta za društvo. I ja uvijek kažem da je ulaganje
[28:51] u zdravstvo nešto što prije svega treba prepoznati ministar
[28:55] financija. Jer kad 1.
[28:57] Ministar financija prepoznaje ulaganje u zdravlje kao nešto na
[29:01] čemu bi država, odnosno vlada radili, onda će se pokrenuti
[29:06] čitav niz kotačić. To je s osobnog aspekta najbolji
[29:11] izbor uložiti u zdravlje. Međutim, s aspekta onih koji
[29:15] vode državu je zapravo ulaganje u zdravlje puno isplativije nego
[29:19] ulaganje u liječenje bolesti. Treba liječiti bolesti.
[29:23] Jasno da neko ne pomisli o. Međutim, jednako tako bi trebalo
[29:27] dio sredstava prebacite u preventivu, odnosno čak u
[29:30] promicanje zdravlja u očuvanje onoga što zapravo dobijemo na
[29:34] dar. To je onaj o štamparski
[29:37] zdravlje. Više od odsustva bolesti je, kao
[29:40] što ste rekli sami, oni mislim, nije pokrenuo priču o preventivi
[29:43] i mami. Franjo bučar.
[29:46] Ja mislim da je hrvatska je osobno rasadnik.
[29:48] Ideja još gledam u prošlosti relevantnih ideja za zdravlje,
[29:52] dugovječnost. Da mislim apsolutno.
[29:56] Ja se stalno vraćam se na taj živjeti zdravo, jer ja bi tu
[29:58] mogla, mi imamo premalo vremena koliko bi ja mogla ispričati,
[30:02] ali hoćemo ići, onda je usvojeno živjeti zdravo program kao
[30:07] kontinuirani nacionalni program. Kontrole csd a.
[30:12] On će trajati, ja se nadam zauvijek.
[30:16] Međutim, problemi u financiranju.
[30:19] Stalno se vraćamo na financiranje, tako da smo mi
[30:22] aplicirali dio tih aktivnosti kao projekt prema europskom
[30:26] socijalnom fondu i povukli sredstava za šestogodišnje
[30:30] razdoblje i sad ćemo za sljedeće šestogodišnje razdoblje koje nam
[30:34] kreće kroz nekoliko mjeseci i koji je zapravo ovaj isti
[30:38] projekt sveobuhvatnog očuvanja zdravlja u pojedinim
[30:42] vulnerabilnim skupinama. Ima 1 zgodna možda crtica koji
[30:46] možda naših slušatelja i slušateljica ne znaju, al to je
[30:49] da vaš projekt, odnosno projekt vašeg tima živjeti zdravo je
[30:53] zapravo iz generiraju. Mali žig pa se može na nekim
[30:56] prehrambenim proizvodima pronaći oznaka, živjeti zdravo i onda
[31:00] možemo sigurno i zapravo biti da je netko provjerio i da stoji
[31:04] iza toga da zaista to je onda zdravi odabir u prehrani.
[31:08] Što ja mislim da je zanimljivo. Ja sam to proučavajući vaš rad
[31:12] zapravo otkrila i onda sam, samo si prizvala u sjećanje da imam
[31:16] te proizvode doma i bila sam sretna kao netko netko stoji
[31:19] neki autoritet nije ono, čuo sam negdje, pročitao sam negdje nego
[31:22] neki autoritet stoji iza toga. I kaže meni, napravio sam dobar
[31:26] izbor danas. Da to 1:01 od 5 elemenata koje
[31:30] mi imamo ima zdravstveno obrazovanje.
[31:31] Gdje je recimo ovo pitanje pitanje tjelesne aktivnosti,
[31:38] odnosno neaktivnosti smo osim edukacijom riješili tako da smo
[31:42] baš sve škole ako je neka novoosnovana.
[31:44] Naravno da ne koje nemaju dvoranu kako matične 1 max 120
[31:50] matičnih a potom i 1000 područnih opremili sa poligonima
[31:54] za tjelesnu aktivnost. I dakle, to sada ne idem u
[31:59] detalje. To je zapravo preduvjet za
[32:01] provođenje tjelesne aktivnosti, odnosno kurikulumom
[32:04] zagarantiranog teska tjelesna i zdravstvene kulture.
[32:08] Što je to stvaranje okruženja kao što smo napravili u svakoj
[32:12] županiji? Znači 1 hodačku stazu svaku
[32:19] županiju opremili s 1 hodač kom stazom na kojoj je i matejem
[32:24] koja je uređena, osvjetljena na kojoj imate naravno i pojedine
[32:28] sprave. Imate ispravu za osobe s
[32:32] invaliditetom imate i. Za bicikle odložiti mjesto imate
[32:39] nešto na što sam ja naročito ponosna na hodačkoj stazi, a to
[32:42] je klupa za dojenje jer pokušavamo uvijek znate nešto
[32:46] provući kroz nešto. Jednako tako smo u svakoj
[32:49] županiji napravili, odnosno uredili po vrlo sličnom principu
[32:53] sa porukama zdravlja i 1 park u kojem smo tijekom financiranja
[32:59] imali kako na stazi tako IU parku plaćene voditelj
[33:02] aktivnosti mi ne možemo to sada radi, to je smo donirali
[33:05] županijama i sada je na pojedinim županijama želi
[33:08] nastaviti ulagati. Prema obrascu ili ne jer
[33:13] nametanje nije. Dok smo već na početku rekli
[33:16] nametanje nije opcija, ne treba ja trebam, odnosno moj tim treba
[33:20] ponuditi nekakvu ideju ponuditi nekakvo rješenja, ali vidite da
[33:24] nam sva rješenja doći ću inače do jamstvenog žiga.
[33:28] Danas sva rješenja idu prema činjenju dostupnim onoga što je
[33:31] educiramo kreiranju okoliša u kojem zapravo to usvojeno znanje
[33:37] imate priliku konzumirati. Tako je i na osobnoj
[33:41] odgovornost. Naravno, međutim, ali nešto i na
[33:44] sustavno i odgovorno mjestima poput poput ovoga sa školama i
[33:48] tjelesnom aktivnošću. E sad, jamstveni žig je nešto
[33:52] što će meni mali problem kad razgovaramo o cijelom tom
[33:55] projektu jer je on jako puno nagrađen.
[33:59] Znate ono, možda vas vani prepoznaju prije nego doma, pa
[34:02] nas je tako europska komisija već dvaput na nagradila 2 1 put
[34:07] su nas nagradili za multisektorski način
[34:09] financiranja. Jer ako vam a nama je tako 65
[34:15] posto odraslih i 3 s 5 posto čak nešto malo više djece ima višak
[34:19] kilograma onda je jasno i vama i meni i svima da to nije resor
[34:23] zdravstva više i to je resor. Puno to pripada brojnim
[34:29] resorima, to je pitanje već sad i za cijelu vladu od ministra
[34:33] financija, preko urbanizma, graditeljstva, poljoprivrede
[34:37] itd. Ne možete sad vi sve to su
[34:41] najčešće kad je to. Posao više resora svi se miču iz
[34:47] tog resora i nitko ne voli. Ulagati u tuđi resor to se zove
[34:51] dijeljena odgovornost. I tako svjesna da mi ne možemo
[34:57] samo djelovati sa svojim resorom.
[34:58] Kad smo prijavljivali taj projekt prijavili smo
[35:00] multisektorske i tako je europska komisija prepoznala kao
[35:04] primjer dobre prakse i zapravo na tom primjeru oni sad
[35:07] financiraju dalje multisektorske projekte.
[35:10] Drugu nagradu smo kao primjer dobre prakse dobili za naše
[35:14] poligone. Koji su prepoznati od svjetske
[35:17] zdravstvene i od europske komisije kao primjer dobre
[35:20] prakse i preporučen i drugim zemljama, posebno onima sa
[35:24] lošijim standardom da ih primjenjuju.
[35:27] Jer mislim to košta puno ispod 1000 eura, a izgradnja 1 dvorane
[35:33] koštane u smislim opće neusporedivo više.
[35:37] Ja ne kažem da je to zamjena, ali je dobro međurješenje i sad
[35:41] dolazim do tog jamstvenog žiga. Znači u trenutku prijave tog
[35:45] projekta, sve zemlje su zapravo u Europi imale neki svoj.
[35:51] Model. Označavanja proizvoda.
[35:56] Nije na meni da reklamiram tuđa, ali vrlo vjerojatno je svima
[35:59] prepoznat u ovom trenutku i lobira cijela francuska za njega
[36:03] francuski znak nutri skor abecede.
[36:09] Ja ne lobiram za nutriscore jer mislim da on pogoduje velikim
[36:12] proizvođačima. Međutim, mi nismo prijavljivali
[36:16] projekt da ne mislim da sam ga zato istaknula mi kad smo
[36:20] prijavljivali projekte rekli smo kepa.
[36:23] U Hrvatskoj idemo i mi napraviti jamstveni žig, međutim nas nitko
[36:28] nije pritisku jer nisu ni znali da mi proizvodimo neki jamstveni
[36:33] žig, nego su zaista stručnjaci. A nisam 1 od tih stručnjaka samo
[36:36] vodi i taj segment. Nu napravili.
[36:42] Po pravilima službe sve bez ikakvih pritisaka s bilo čije
[36:46] strane i tako da mislim da imamo 9 kategorija proizvoda.
[36:51] Gdje zapravo neki loši izbori uopće ne mogu aplicirati?
[36:56] Na primjer, neka popularna zaslađena pića.
[37:00] Mislim, uopće nemate mogućnost aplicirati, a ta ista piće imaju
[37:04] prema tom istom unutar skoro već spomenutom oznaku vrlo dobar.
[37:08] Ja bih rekla b. Znači mi ne idemo matematički
[37:14] nego imamo kao i cijeli projekt. Imamo taj neki zajednički,
[37:19] sveobuhvatni pristup u očuvanju zdravlja.
[37:22] I tako 1 vrlo vrlo zanimljiva priča 1 smo ušli među 8
[37:28] odabranih znakova u znanstvenoj zajednici IU časopisu nutrients
[37:33] smo opisani. Onda su ušli među 4 odabrana
[37:37] znaka u Europskoj uniji i na kraju je ovaj stvarno vjerovali
[37:41] ili ne jamstveni žig s nutri skorom ušao među 2 odabrana u
[37:47] Europskoj uniji, od kojih će 1 postati obligatorni znak.
[37:52] E sad kako cijela država lobira francuska za svoj znak, a mi smo
[37:56] vrlo je li mali? Ne kažem ja da mi imamo velike
[38:01] šanse tu postati obligatorni znak, ali već je i ovo 1 jako
[38:06] jako ugodna i lijepa vijest, a naročito nakon predstavljanja 1
[38:10] i drugog znaka zajedno u parlamentu s desilo da su
[38:16] određene veće zemlje stavila je veto na francuski znak i
[38:22] podržali živjeti zdravo. I sada mi je unutar skor zapravo
[38:27] napravio neke izmjene. U svom modelu.
[38:33] Ja bih se usudila reći u temeljeno na onome što smo mi
[38:36] napravili, a ideja naša je bila zapravo da se da mi ne
[38:42] označavamo nikoga kao loše knego samo našim zelenim oblačićem iza
[38:47] poroda određene kategorije namirnica vi možete imati 5
[38:50] maslaca koji imaju živjeti zdravo ukoliko su zadovoljili
[38:53] najviše standarde i vi kad dođete kao potrošač nit morate
[38:57] imati vremena. Nit morate imati naočale jer one
[38:59] deklaracija ne znam ko može. Proći ni ja više ne ako.
[39:02] Može ja ne znam tko može. Mladi ljudi koji se još.
[39:06] Mogu ć a? Ovoga ako i možete pročitati,
[39:09] zašto biste vi morali znati zašto biste morali imati
[39:12] specifična znanja da razumijete što unutra piše?
[39:15] Prema tome, ideja je bila da netko stručan zapravo čita.
[39:20] Za vas i za vas. Da dođete u dućan da 1 pogledom
[39:23] imate izbor ok u ovoj kategoriji proizvoda svi su zdravstveno
[39:28] ispravni. Inače ne bi bili na polici, ali
[39:31] najviše nutritivne kriterije zadovoljava taj taj i taj znak.
[39:35] Znači to je to pitanje izbora, ne nametanja.
[39:37] Nego pitanje izbora da bi mogli izabrat moramo vas educirati sve
[39:41] potrebne i nekakve edukacija. Međutim, s druge strane, ideja
[39:45] je bila IS tim smo zapravo i započeli.
[39:49] U 1 manjoj mjeri, to sad ne mogu reći da smo daleko došli, ali ne
[39:53] možete previše toga. U isto vrijeme je zapravo u
[39:57] prodaji automate uđu samo proizvodi koji imaju jamstveni
[40:01] žig živjeti zdravo što bi dovelo.
[40:04] Kojim prodajnim automatima? I okolo naokolo od jela jer su u
[40:13] puni proizvoda koji nisu najbolji izbor, a unutra mogu
[40:18] biti proizvodi koji su jako dobri.
[40:20] Ja se uopće ne borim protiv izbacivanja prodajnog automata.
[40:24] Ja se borim za ubacivanje unutra pravilnih izbora, što bi zapravo
[40:29] dovelo do nečega što je industrija.
[40:32] Možemo, možda ne mogu u njihovo ime reći, ali znam da oni to
[40:36] mogu napraviti, reformulirati proizvod da bi uspjeli ući u te
[40:42] prodajne automate i to je nekakav.
[40:44] Ja bih rekla dobar put kako djelovati.
[40:49] Imam 1 referencu na to. Dakle opet ću se spomenuti je
[40:53] sada nije do sad. Mislim da je sve ljepše i lika
[40:56] kažu sve veće u tekstu, ali imaju moj broj je i to 1
[41:00] zanimljiva stvar, zapravo mjerenje stvari.
[41:05] Brojčano iskazivanje što ti opet kao znanstvenici da je put neki
[41:09] gdje je krenuti ali oke to je neka druga tema možda za neki 2
[41:12] razgovor. Pa to su indikatori koje ja se
[41:14] moramo imati. I imaju sada zapravo situaciju
[41:17] kada su taj lijek protiv debljine stavili u široku
[41:21] uporabu i nemaju svi ljudi zapo ne mogu ga dobiti jer ga premalo
[41:25] ima trenutno. S obzirom na njihove brojke i
[41:29] populacijom pretilih ljudi. No ovi kojega sada redovito
[41:32] koriste počeli su raditi zdravije izbore u prehrani.
[41:36] To je interesantno. Nema 1 vuče drugo tako uvijek
[41:40] uživa da što zapravo dovodi sad tu fantastičnu.
[41:44] Well. Tu proizvodnju hrane, zapravo i
[41:47] proizvođače hrane u situaciju da moraju početi proizvoditi
[41:51] zdravije namirnice. Ukoliko žele zadržati su
[41:53] publiku. Što je evo ovo što vi pričate
[41:56] zapravo i vidi se treba puno godina, treba zapravo doći do
[42:00] toga. Ima tu puno promašaja i dobrih
[42:03] pokušaja, ali zapravo dolazimo do toga da će sustav sam sebe
[42:07] izgraditi u nekom boljem smjeru ukoliko mu to dopustimo, nitko
[42:12] neće biti na gubitku. Da iako sam ja sklonija tome da
[42:15] se uopće ne dovedemo u stanje. Kad su nam potrebni lijekovi i
[42:21] iznete, mislim da svi trebaju imati jednaku priliku.
[42:24] Debljina je, baš kao i sve druge bolesti danas ili stanja.
[42:27] Kako god želite socijalno determinirana i danas se zna da
[42:33] u nižim socijalnim kategorijama ljudi s nižim formalnim
[42:37] obrazovanjem. Primanja o njima možemo
[42:40] razgovarati, ali s nižim formalnim obrazovanjem imamo
[42:43] značajno više osoba s viškom kilograma nego.
[42:47] Kod ljudi sa višim obrazovanjem isto tako učestalija je u
[42:52] muškaraca nego u žena, recimo u Hrvatskoj to baš značajno
[42:55] učestalije IU dječaka IU odraslih muškaraca i sad takvi
[43:00] lijekovi su zaista skupi. Oni će biti u nekim zemljama već
[43:06] jesu zapravo u nekim zemljama na recept.
[43:10] Ali zaista za ekstremne slučajeve da će to nije nešto
[43:14] što je široko dostupno ljudima iz svih socijalnih kategorija,
[43:19] što je opet na neki način diskriminirajuće.
[43:23] Znate tako da ja sam puno puno sklonija tome da idemo principu
[43:27] egalitarnosti, a to možemo postići isključivo tako.
[43:31] Čuvamo zdravlje i da upozoravamo da uopće se ne dovedemo do toga
[43:35] to stanje u koje se dovodimo mi sa svoje strane u mojem timu
[43:39] činimo sve što je u našoj moći. Opremili smo škole s poligonima,
[43:44] vježba se može i vole jako djeca vježbat na tome.
[43:47] Čak 96 posto učenika kaže da uživa jer im je zabavno veselo i
[43:52] mjere sanacije da preko 70 posto nastavnika je u potpunosti
[43:57] zadovoljno sa korištenjem tih poligona.
[44:01] Imamo nutricionisticu koja svaki tjedan šalje usklađenost sa
[44:08] smjernicama u prehrani u školama jelovnike.
[44:12] U sve hrvatske škole znači. Svaka škola u Hrvatskoj dobiva
[44:19] iz naše službe za promicanje zdravlja jelovnik koji nije, ali
[44:24] niti malo niti malo skuplji u odnosu na dosadašnje i kojeg
[44:31] mogu koristiti. Svi shvatili zapravo da je
[44:33] populacija nama najvažnija u ovom trenutku kuhari i krenuli
[44:37] smo u edukaciju kuhara po školama.
[44:40] Edit za recimo netflix com i odmah napredak kako oni rade
[44:44] onda gordon ramsey ili džejmi, zapravo je džejmi Oliver je išao
[44:49] engleske škole. Je neuspjehom jer takva je da
[44:56] zato što ali izgledate II neuspjesi su na neki način
[45:00] uspjesi jer se IO njima krene pričati.
[45:05] Hvala vam, ali čini se da smo mi kao Hrvati dosta neuspješni u
[45:08] zadnje vrijeme. Što se tiče te održavanja linije
[45:11] je. No istina da smo pri vrhu liste
[45:17] pretilih nacija. A pa mislim, mi smo.
[45:21] Se doveli do toga. Ja gledam slike.
[45:24] Neki dan sam gledala slike kako sam ja iz osijeka slika zdrave
[45:27] kupaliste drave 70 i neke godine nitko na slici nitko na slici
[45:34] nije bio pretio, a pričamo o srednjovječnim ljudima.
[45:37] Recimo to su sad ljudi mojih godina tamo, a ja gledam meni,
[45:41] ja sam ja koji osviještenoj sve. Teško mi je danas održavati
[45:45] liniju i hodam i treniram i zdravo se hranim, a opet nekako
[45:50] imam osjećaj da je ljudima prije drukčije nešto spavat.
[45:53] Ću sad vama zapravo odgovoriti. Onako kako je 70 i četvrte
[46:01] godine napisao psiholog, profesor skinner u svojem ja bih
[46:06] za mene najpoznatijem djelu o biheviorizmu gdje je rekao da
[46:12] kad bi to bila čista matematika. Više uneseš nego što potrošiš i
[46:18] kad bismo mi odgovarali samo na naš fiziološki podražaj, glad ne
[46:23] bi imali. Se zapravo o svemu osim o
[46:27] odgovoru na glad na fiziološki podražaj kojeg mi imamo, a to su
[46:33] svi ovi socijalni. Pritisci znači stalno moramo
[46:38] jest, ajmo biti realni gdje god dođeš moraš jest ako slaviš
[46:43] jedeš ak tuguješ jedeš. Znači nevjerojatan je pritisak
[46:48] na čovjeka da jede, ako ako dođeš UU negdje i kažeš da ćeš
[46:53] uzet salatu ili vodu pitaju telti dobro je li ti dobro?
[46:57] Znači okruženje je to koje je zapravo na neki način radi
[47:04] pritisak na pojedinca. Pojedinca i kult hranjenja pozva
[47:08] sve što ste vi rekli, osjećaj ugode sjedilački način života 1
[47:13] vodi u drugo, sve ti je ugodnije ugodnije s 1 strane i sve ti je
[47:18] teže i teže promijeniti tu naviku.
[47:21] I tako smo se mi zapravo dolazimo ipak malo na svoj
[47:25] tereni, jer iako epidemilog bi se prijave na brojkama trebala
[47:29] baviti i zapravo dolazimo do 1 poražavajuće činjenice, a to je
[47:33] da smo mi. 1 u Europi po udjelu su nažalost ne više muž samo
[47:40] muškaraca nego sad i žena. Sa prekomjernom tjelesnom masom
[47:46] i debljinom znači držimo 1. Mjesto IU muškaraca IU žena oko
[47:50] 65 posto ljudi u Hrvatskoj odraslih ima višak kilograma što
[47:55] se tiče djece. I tu je vrlo loše situacija,
[48:01] zapravo je istraživanje. Kozi i akronim svjetske
[48:07] zdravstvene organizacije kroz je to u Hrvatskoj imamo oko 40
[48:12] zemalja u obuhvatu jer europska regija svjetske zdravstvene ima
[48:15] 53 zemlje. I mi smo bili 7.
[48:22] Pa smo sada. Da smo u prošlom krugu bili 5.
[48:26] I sad smo 4 u Europi, odnosno u europskoj regiji.
[48:30] No, možda ne toliko zato što smo sve loši nego zato što nismo, za
[48:36] razliku od nekih drugih zemalja, bolj smanjili taj problem,
[48:40] riješi naš problem i uglavnom na istoj razini nama 3:06 posto
[48:45] djece u dobi od 8 godina ima višak kilograma.
[48:50] Oko 12 posto njihovih roditelja prepoznaje to što je bolje nego
[48:55] liječnici. Manji broj liječnika to možda
[48:59] prepoznaju, ali ne registriraju i iznimno je na ukupnoj
[49:07] populaciji na ukupnoj populaciji.
[49:10] Nije nam bitno bolje niti kod djece zato što ljudi ne stižu.
[49:13] Oni se naprosto bave bolestima, a mislim, cijeli sustav bi
[49:17] trebalo nekako malo. Prema toj preventivi, očuvanju
[49:20] zdravlja usmjeriti i financijski i zapravo onda mentalno da bi se
[49:26] od teretili zapravo i liječnike. Od od kurative od liječenja
[49:31] bolesti. Ono što je negdje oko svako
[49:37] treće dijete znači u Hrvatskoj ima višak kilograma dok je
[49:40] prosjek za Europu svako četvrto. Znači i djeca i odrasli su iznad
[49:48] iznad europskih. Prosjeka.
[49:51] Pa sada. Odjeću za djecu nešto ima
[49:53] zanimljivo. Oprostite dakle, otkako ja
[49:57] sudjelujem u kozi istraživanju te od 2015.
[49:59] Godine u svakom valu tog istraživanja, prvih 5 zemalja su
[50:05] mediteranske zemlje. Tu postoji 1 gradijent koji je
[50:09] recimo to tako dosta izražen. Gdje su mediteranci najdeblja
[50:12] djeca, naročito naročito. Muške djece nema nikakvog smisla
[50:20] s obzirom da se mediteranska prehrana uvijek.
[50:22] Strani zacije došli na otoke kao.
[50:25] One više ne prakticiraju mediter da.
[50:29] Je ribe ovo je ovo stvarno nema nikakvog smisla a to je, d to je
[50:35] zaista poražavajuća. Neki dan kilo srdele 5 eura.
[50:41] Lovostaj je završio tilos ryder srdele 5 eura realno odgovoriti
[50:45] otkrila, srdele se može. Veći broj ljudi nahraniti jel
[50:50] tako? Uz nekog polica, muzeju, salatu
[50:53] da mi krasno obrok kilo srdele jeftiniji od pice.
[50:59] Ali čiji je izbor? Da ne kažem da je obična voda
[51:02] sigurno jeftinija od. Zaslađenih napitak djela za nas
[51:06] pravno ispravno seronje zdravstveno ispravna.
[51:08] Tako je. Davao je da me malo vrijeđa kad
[51:11] mi je ove ponude flaširanu vodu kraja tražim, ja tražim.
[51:18] Dobro vas možda malo. Čudna ne pasemo, no ono vidim da
[51:22] nije baš naročito drago, ali ne prigovaraju.
[51:25] Nije palo na plodno tlo. Da imamo tu situaciju sad kakva
[51:32] je da je da vjerujem da nekad brojke možda nam se čine lošije
[51:36] nego što stvarno situacija je oko nas, ali spominje se u više
[51:41] navrata to okruženje, dakle od mogućnosti izbora, namirnica,
[51:46] dostupnosti nekakvih brzih rješenja u prehrani.
[51:49] No nije uvijek stvar prehrane i hrane općenito ima nešto IU tome
[51:55] koliko zapravo mi kao nacija pijemo alkoholnih pića,
[51:58] gaziranih pića zašećerenih pića. Što nekako evo moje iskustvo u
[52:03] radu sa ljudima koji se bore s prekomjernom tjelesnom težinom
[52:05] kao da nisu dovoljno osviješteni da i to jesu kalorije izvor
[52:10] velikog broja kalorija, zapravo koje se malo i teže rješava.
[52:14] Ma postoji li tu neki društveni pritisak s kojim se nekad
[52:17] pokušali onako pozabavit ću okršaj s tim ili se držite ipak
[52:23] ovog dijela prehrane eleny aktivnosti.
[52:26] Ulazim u izazovne situacije, to sasvim sigurno pitanje s
[52:31] alkoholom i ona ozbiljno pitanje.
[52:34] Koje nadilazi zapravo moj rad i zašto postoje ljudi koji su
[52:39] usmjereni za paljenje tom temom? Međutim, ulazila sam zapravo u
[52:45] ovo pitanje sa gaziranim napicima, jer je to 1 od
[52:49] najvećih izvora skrivenih kalorija i za djecu i za
[52:53] odrasle. Ono što je zanimljivo na primjer
[52:58] ulazila sam i za energetska pića u određene izazovne situacije i
[53:03] tu moram reći da je da je moj tim bio jako uspješan jer mi smo
[53:09] u istraživanju naišli na podatak da 3 posto osnovnih škola
[53:12] prodaje energetske naprijed u školama.
[53:16] I to smo uspjeli maknuti iz škola, ali vratimo se misli na
[53:19] na kalorije već i ja naravno ne smijem spominjati nikakve
[53:24] nazive. Međutim, reći ću 1 relativno
[53:27] možda ne najpopularniji, ali je relativno popularno gazirano
[53:30] piće u Hrvatskoj na decilitar ima 34 grama šećera, AU,
[53:35] engleskoj te isti napitak u ujedinjenom kraljevstvu te isti
[53:41] napitak ima 18. Znači duplo manje ima šećera na
[53:47] decilitar i na moje upit. Zašto kažu zato što mi nismo
[53:52] tražili. Mi volimo slatko.
[53:55] Znači oni tehnološki imaju mogućnost to prilagoditi.
[54:00] Na nama je da zapravo vodimo brigu o svojoj naci.
[54:04] Ja ne mogu sada o svemu voditi, ali mogu otvarati nekakva
[54:08] pitanja. Ja sad ovim putem otvaram
[54:10] pitanje, idemo i mi zatražiti u gaziranim napicima.
[54:15] Naravno, najbolje bi ih izbjegavati.
[54:18] Ali i vama i meni je jasno da to baš nije pre realno ali ajmo
[54:23] smanji stres 5 grama u decilitru na 18 grama i druga ogromna,
[54:29] ogromna, neopisiva razlika i druga stvar koju ja oću reći da
[54:33] je kad se popije umjesto čaše vode, recimo uz kavu omiljeni
[54:38] gazirani. Na pitanje samo ljudi da znate
[54:40] da ste u tom trenutku onih 10 vrećica šećera za kavu bojale
[54:46] kao je vrlo vjerojatno išla bez šećera.
[54:49] Zato jer pazimo na sebe na liniju, ali zato kroz taj
[54:53] napitak smo uzeli 10 vrećica šećera sad pitanje je izbora,
[54:59] jel vam treba tih 10 vrećica šećera u tom trenutku ili ne
[55:03] treba? Ja bih rekla da ne treba.
[55:04] Ako ih već uzmete, onda znajte da ste imali 1 visoko kaloričan
[55:09] obrok, barem toliko. Trebate trčati za tramvajem.
[55:13] I da trebate možda preskoči cijeli ručak jer ste se upravo
[55:16] dobro fino Srbije, ali da ne kažem da će vam skočiti
[55:20] glikemički indeks pa ćete vrlo brzo biti opet gladni itd itd.
[55:25] Pričali smo o društvenoj odgovornosti, to jest
[55:27] odgovornosti društva prema pojedincu o nekakvoj osobnoj
[55:31] odgovornosti, odabirali. Odgovornosti društva prema
[55:33] vlastitom budžetu. I odgovornost.
[55:37] To je nešto što ja mislim da kad bi kad bi se probilo da bi to
[55:41] bila prekretnica. U konačnici cijelu promicanje
[55:44] zdravlja je krenulo u kanadi kada je tadašnji ministar la
[55:48] lond, koji je bio ministar financija, prepoznao ulaganje u
[55:53] zdravlje kao ekonomske isplative.
[55:56] To je sigurno budućnost, no nismo se dotakli 1 od
[55:59] odgovornosti koju isto volimo malo samo proći, a to je
[56:02] odgovornost roditelja prema djeci.
[56:04] Odgovornost roditelja za vlastito zdravlje, prije svega
[56:07] jer mi smo uzorni je model po kojemu će osvaja i obrazaca da
[56:14] na što ste posebno vi ponosni je kada pričam o vašoj roditeljskoj
[56:18] ulozi imate 2 prekrasna sina. Dobro, to su već odrasli u sad
[56:21] već odrasla je. 1 pa da ovaj da njihovo razmišljanje o zdravlju.
[56:30] Što misliš što je sada u rukama roditelja?
[56:33] Kako mi možemo kao roditelji promijeniti ili barem malo
[56:36] utjecati na tu situaciju da zdravlje bude više i da ne bude
[56:40] 35 posto pretile djece nego da ipak malo smanjimo normalizira.
[56:45] Ja mislim broja, hoću reći da sam ja malo protektivna prema
[56:49] roditeljima, tako da možda nećete dobiti odgovor koji ste
[56:53] očekivali. Možda jer vaše pitanje mi je
[56:57] išlo u tome da bijesa trebala reći da je velika odgovornost.
[57:00] Naravno da je velika odgovornost roditelja, ali roditelj sam ne
[57:05] može zbog toga što je pritisak vršnjaka i što su što okoliš
[57:10] takav spomenuli smo l. Profesora skinnera i govorili
[57:17] smo o tome da ne odgovaramo samo na fiziološki podražaj.
[57:20] Glad, međutim, da roditelji mogu jako puno toga napraviti.
[57:24] Gotovo je nevjerojatno da mi većinu svojih nekakvih životnih
[57:29] spoznaja dijete već u svojoj do navršene druge godine života
[57:34] između šestog mjeseca i navršene druge godine života.
[57:39] Ako se nisu vaše spoznaje u psihološki već promijenile od
[57:43] sebe. A onda onda je i dalje to tako
[57:48] stoji, što znači da zapravo dijete cijelo vrijeme gleda
[57:51] svoje roditelje, snima svoje roditelje i zapravo u toj
[57:56] najmlađoj životnoj dobi mi smo obrazac ponašanja svojoj djeci,
[58:01] a ne samo ono što im govorimo da treba, nego ono kako mi živimo.
[58:06] Tako da ja mislim da je naša odgovornost kao roditelja
[58:10] pokazati kako bi se trebalo i stvoriti neki opet jako o čemu
[58:16] sad u kućnom okolišu. Okoliš kako bi to trebalo
[58:19] izgledati? Mislim da već znaju ljudi
[58:22] nekakve cake koje sam ja imala. Pa možda možda je i 1 anegdotu
[58:28] ću ispričati zašto ne. Dakle kod nas doma nema
[58:32] takozvane ladice sa grickalicama mi to naprosto nema.
[58:38] Znate moment, nema ladice. Kad nemamo ništa, što ne znači
[58:44] da je to zabranjeno. Ne nije zabranjeno misliti nego
[58:48] mi to naprosto nemamo onda kad su djeca recimo sad im se jede
[58:52] ovo ili ono nikakav problem, ali moraš se obuti otići u dućan po
[58:56] to. Da obra.
[58:59] I to je jako destimulirajuće, reći ću reći kad nemate pri
[59:03] ruci. I kad zapravo si morate poto
[59:07] izač, uglavnom se po to ne ode. I tako se formira neka navika da
[59:14] kod nas nikad na stolu nema ništa za grickat.
[59:18] Recimo to je tako 1 caka. Druga stvar je da kod nas nema
[59:22] ničeg osim vode za nema nikakvih sok ničega uopće.
[59:26] Nema. Nema ničega i sad i sad što isto
[59:31] ne znači da je to zabranjeno. Ja uvijek kažem mislim recimo ne
[59:37] svi znamo isto tako za 1 napitak koji kad dijete boli trbuh ili
[59:41] kad nas odrasle boli trbuh u malim gutljajima napomenut ću u
[59:44] malim gutljajima kćeri uglavnom dobro regulirati taj problem.
[59:51] Ovacije ujedno je moj sin išao na rođendan i rekao je da je
[59:55] popio nekoliko čaša tog napitka. Kažem, pa zašto bi bio sam na
[59:59] rođendanu i bolio me trbuh. Ja kažem pa dobro nije ti to
[1:00:03] inače zabranjeno, pa možeš ti to i inače, ali to nije nešto što
[1:00:08] piješ umjesto vode ili situacija u kojoj me moj stariji sin koji
[1:00:15] sad već ima 20:07 godina pitao, čuje smo mi baš tak jako
[1:00:19] siromašni. Ja kažem zašto bili, pa svi mi
[1:00:22] kažu što ste vi takvu siromašni kad imate samo vodu za pit
[1:00:26] znači. Ne to nema veze s tim to ima
[1:00:31] veze iako je naravno puno jeftinije pit vodu, ali to ima
[1:00:34] veze sa nekakvom nekim izborom i nekakvom edukacijom.
[1:00:40] Tako da da mi roditelji imamo odgovornost.
[1:00:46] Takvo što vlastitim primjerom. Zapravo, prije svega vlastitim
[1:00:50] primjerom to pokazujemo. Postoje neke sitne cake, ovo su
[1:00:53] moje, pa ako mogu biti od pomoći.
[1:00:56] Zašto ne? Bili smo ja nikada na igralište
[1:01:00] nisam nosila grickali ništa. Put sela živjet ćeš sa t 2.
[1:01:08] Moja sestra i ja uvijek smo se čudili majkama koje vade tvorbe
[1:01:11] i onda vade ovaj sendvič sendvič i to smo se mi šalili.
[1:01:15] Samo čekam da sendvič izvadi, ali da slažem se s vama.
[1:01:18] Nikad ništa ako baš treba ništa ponijeti.
[1:01:20] Pomislim da je banana najbolji, najbolji i spor može dijete
[1:01:24] imati prljave ruke. Znači ne morate ju prat ogulite,
[1:01:30] ne morate dotaknuti. Ghalija nije loše za srce tako
[1:01:35] da. Evo ako baš želiš, to mora
[1:01:37] podnijeti voda i banana, zar ne? Kao cake o zapravo nije loše
[1:01:43] čuti malo kako se 2 nose s pritiskom.
[1:01:45] Ja sam se u rakiju nekako nosila i znate relativno tu nije bilo
[1:01:50] nekakve rasprave iz pariza. Zbog tog doba nemamo, a sad
[1:01:55] mislio ako oćeš lijepo izaći. Zajedno imaju li oni ladice?
[1:02:00] Također nemaju, nema joj interesu.
[1:02:03] Je to naučeno ponašanje da nemaju.
[1:02:05] To je ono što nam ostane da moram priznati da mi imamo
[1:02:08] ladicu koja se rijetko koristio to isto interesantno s obzirom
[1:02:12] da ju suprug i ja uopće ne koristim, a možemo reći ja ne
[1:02:16] jedem uopće niti slatko niti tako ne grickalice nešto i naša
[1:02:20] djeca isto. Valjda je to negdje su pokupili.
[1:02:23] Ja volim to tako mi. Žive u tom.
[1:02:24] Okruživao u tom okruženju, čak i imamo proizvod, ali se ne
[1:02:28] koristi. Ne, ali imam imala.
[1:02:30] Dobro vi ste bolje onda od nas. A dobro mi smo vam psihologa,
[1:02:34] možda smo ih malo negdje. Moguće bolje jer mislim ovo je
[1:02:37] temp ting znate ono imaš a ne diraš.
[1:02:40] Puštamo ih u društvo, isto će 2 žene.
[1:02:43] Mora 4 čaše popiti kada ode na rođendan od 1.
[1:02:50] Kad pričamo o budućnosti, postoji li još neka akcija,
[1:02:54] projekt nešto što ste možda htjeli nadograditi na ove
[1:02:58] postojeće? Što što sada vidimo na nekoj
[1:03:00] vašoj listi? Pa mi nastavljamo zapravo s ovim
[1:03:04] što radimo. Bez bez nametanja to nam je jako
[1:03:09] važno. Mi smo ponudili rješenje,
[1:03:11] međutim, ako nema potražnje za tim vi to ne možete nametnut
[1:03:14] niti smijete po mojem mišljenju. Međutim, ovo što sam rekla
[1:03:18] krećemo vulnerabilne skupine neće očuvanje zdravlja punog
[1:03:24] zdravlja. Govorim i.
[1:03:27] I ne samo debljine nego i mentalnog zdravlja.
[1:03:29] Mi imamo 1 program pomozi da gdje smo se zapravo okrenuli
[1:03:33] prema nastavnicima jer nastavnici zapravo su, prema
[1:03:39] našem istraživanju silno željeli pružiti 1 pomoć u slučaju nekih
[1:03:44] depresivnih epizoda, a znamo da je problem prilično prilično
[1:03:49] velik. I, međutim, rekli su da nisu
[1:03:52] kapacitirani tako da mi zapravo educiramo nastavnike.
[1:03:56] Recite nam molim, samo je rečenica, bio je čvrsto, jako je
[1:03:59] važno prenijeti tu informaciju. Imate baš sustavne edukacije
[1:04:02] koje su vrlo sveobuhvatne. Imamo sustavne edukacije odgojno
[1:04:07] obrazovnih djelatnika gdje ih učimo zapravo da prepoznaju.
[1:04:13] Depresivne epizode i da pruža 1 pomoć i znaju uputiti dalje.
[1:04:18] Mogu se prijaviti ako sam ja. Se prijaviti na projekt, živjeti
[1:04:24] zdravo, to vodi profesorica psihologije.
[1:04:28] Tako da je bitno, prenosite poruke i kad smo već kod poruka
[1:04:35] koja je bila vaša neka završna poruke barem okviru ovog našeg
[1:04:39] razgovora s kojim bi možda htjeli poslati je to.
[1:04:43] Riječ informaciju neću reć apel, to mi zvuči onako malo previše
[1:04:48] za ovu veljaču, već dosadnu i sivu sivu, ali onako nešto možda
[1:04:52] inspirativno za ljude koji gledaju ovaj naš razgovor.
[1:04:57] Evo od vas srce srce iz vašeg srca našem lud.
[1:05:01] Je zastalo svoju poruku već ugradila u sve ovo što smo
[1:05:05] rekli, pa ću je samo nekako sažeti.
[1:05:08] Nu većina nas dobije zdravlje prilikom rođenja na dar.
[1:05:16] I mislim da bismo trebali s naše strane.
[1:05:20] Učiniti sve da to zdravlje si i sačuvamo tijekom života i da o
[1:05:25] njemu mislimo na vrijeme. Da ga ne izgubimo jer ga je teže
[1:05:30] vratiti nego sačuvati. Treba uživati u životu.
[1:05:37] Ali kao i sve biti umjeren, tako je u jelu IU piću IU tjelesnoj
[1:05:42] aktivnosti jer ni prekomjerna tjelesna aktivnost nije baš
[1:05:46] najzdraviji izbor, tako da brinite o zdravlju.
[1:05:50] Budite umjereni. I uživit, hvala vam puno na
[1:05:55] vremenu i na ovom predivnom razgovoru što ste podijelili.
[1:05:58] Toliko informacija s nama. Siguran sam da ćemo ih nekako
[1:06:02] uspjeti iskoristiti da ipak, ako ne promijenimo već našu sudbinu
[1:06:05] i život, barem oplemenimo 1 dan. Hvala vam puno hvala vama.

Shows are listed from Apple Podcasts' charts and directory, and Podcast Index where it is used. Every show and episode belongs to its publisher and plays from the publisher's own feed; this site hosts none of them.