# #85 Mozak, Um, Duša: Vida Demarin x LOOD

An episode of [LOOD](https://invisiblenetwork.ai/podcast/1542588239), 8 Jan 2024, 1 h 35 min.

Audio: https://anchor.fm/s/334cb70/podcast/play/80966573/https%3A%2F%2Fd3ctxlq1ktw2nl.cloudfront.net%2Fstaging%2F2024-0-8%2F362620863-44100-2-5c4b1a3c85626.mp3

U #85 epizodi LOOD podcasta Vinko Mihaljević ugostio je posljednju Neuropsihijatricu, Akademkinju Vidu Demarin. Razgovarali su o fascinantnim temama vezanim uz Mozak, Um, Dušu, Ljubav, Boga itd. VREMENSKE OZNAKE 00:00 Uvod 1:00 Tko je Vida Demarin 4:15 Najcitiranija znanstvenica u svijetu 7:25 Što znamo o mozgu 8:20 Što je mozak 9:00 Neuroplastičnost 11:40 Neuroplastičnost u praksi 13:15 Studija koja objašnjava sreću - Grantova studija 15:10 Mozak uz podršku I ljubav 16:15 Mozak I strah/anksioznost 17:45 Mozak I mediji, negativne vijesti 20:20 Privlačnost prema negativnim vijestima 22:13 Umjetna inteligencija I mozak 23:30 Što je to Um a što Mozak 25:20 Srce mozak veza 26:14 Interpretacija događaja - Moć percepcije 27:57 Kako gledati na stres 30:17 Emotivna inteligencija 33:50 Zrcalni neuroni 36:50 Mašta-zamišljanje 38:00 Vizualizacija 39:40 Ostvarenje ciljeva 41:17 Misli 43:00 Joe Dispenza I Bruce Lipton 46:00 Emil Coue AutoHipnoza 47:20 Neuroplastičnost 49:20 Imunološki status – Psihoneuroendokrinologija 50:45 Vjera 53:30 Fixed and Growth Mindset 55:30 Komunikacija/Socijalni aspekt 56:20 Osamljenost/Alzhemerova bolest 58:30 Manjak samokontrole/Volja 1:00:37 Da li je vrijedno umrijeti zbog stresa/Infarkt srca 1:02:00 Molitva-Zahvalnost 1:04:11 Koncept duše 1:06:10 Svijest 1:08:05 Veza Mozak-Crijeva 1:11:40 Genetika-Epigenetika 1:16:47 Životni Stil, Tjelovježba, Ples 1:20:00 Prehrana 1:25:00 Brain fitness-Demencija 1:30:00 Što je to Uspjeh 1:33:10 Uvjerenje da si sretna osoba 1:34:00 Kraj

## Transcript

[0:00] Najvažnije istinu za aktivaciju neuroplastičnosti ljubav naše
[0:05] misli nas mogu razboliti i naše misli nas mogu iscijeliti.
[0:10] Deve i aut iz znači da bismo riješili bilo šta van i trebamo
[0:14] se 1 okrenut unutra prema sebi. AI dio a brige o svom mozgu u
[0:19] smislu sreći i vizualizacije meditacije dokazao se na magnetu
[0:24] da je zaista koristan bio za očuvanje.
[0:27] Funkcije mozga će mnoge energije, to je energija koja je
[0:30] sveobuhvatna i mi smo dio te energije te cijeli svijet.
[0:34] Mi smo jedni s drugima, ovaj stol i energija i ono ne znam
[0:37] naša ruka i čaša i duša, sve je energija, neće samo 1 stočara
[0:41] različita. Ako imate grlobolju, on trpi
[0:44] tečaji IMEDIC ritam in ako vas muči mozak od predsjednice gleda
[0:48] televiziju. Zato još 1 potest.
[0:56] Danas je s nama osoba čiji životopisi dostignuća izazivaju
[1:00] poštovanje u akademskim i medicinskim krugovima.
[1:04] Akademkinja vida demarin, rođena u Zagrebu, svojim radom u
[1:08] području neuropsihijatrije, demarin je postala ne samo
[1:11] pionirka u neuroznanosti u Hrvatskoj, već i priznata
[1:15] međunarodna stručnjakinja kao redovita profesorica
[1:19] neurologije, predsjednica međunarodnog instituta za
[1:22] zdravlje mozga i članica hrvatske akademije znanosti i
[1:26] umjetnosti. Dokazala je da su strast, znanje
[1:29] i posvećenost ključ uspjeha. Njezin doprinos u istraživanju
[1:33] mozga i neurološkim bolestima, kao i brojni objavljeni radovi,
[1:37] učinili su je 1 od najcitiranijih znanstvenica u
[1:41] svijetu. Akademkinja demarin dobrodošli.
[1:45] Hvala lijepa, hvala na pozivu i hvala na lijepom uvodu.
[1:50] I 2 puta. Jel bi mogli malo ovaj proširiti
[1:56] ovaj ovaj moj uvod i onako da krenem osetim na 1 pitanju
[2:00] zapretku je vida demarin. Može mapama iz sabe el obična
[2:07] djevojka rođena u Zagrebu u obe i mislim ništa revolucionarno ne
[2:15] mogu istaknuti značaj. Bila sam išao sam u školu u
[2:18] Zagrebu, petu gimnaziju sam završila UI gt, a da smo mi svi
[2:23] igrali graničara na srednjoškolskom igralištu.
[2:26] Više sam paralelno muzičku školu i svirala klavir.
[2:29] Francuski sam još učila u selu francescom, izvan onog što smo
[2:33] učili u školi. Mama i tata su bili za pravom.
[2:37] Prosvjetni radnici tada sveučilišni profesor, mama,
[2:40] učiteljica, dakle, onako humanistički pristup odgoja bio
[2:45] apsolutno imam stariju sestru 3 godine stariju koja je
[2:47] profesorica bila sredio u mirovini.
[2:50] Uglavnom smo svi s živjeli smo u medulićevoj na uglu ilice i
[2:54] medulićeve, pa je tamo to naše srednjoškolskog 5.
[2:57] Svijeta i dio je bio, mislim, naše ove djetinjstvo i svi smo
[3:01] stalno igrali iz onih ovaj u našim dvorištima iza tih kuća
[3:05] su. Neuobičajeno za Zagreb, ali i za
[3:09] grad, ali bilo je onih srdačna zgodnih struktura gdje su se
[3:14] klopali tepih. Svi su zemlje na tom vješali je,
[3:18] bila nam je nismo, iako i vrtiće, nego smo, tako je
[3:21] oživjeli svi ti klinci ove, onda sam završila medicinu isto u
[3:26] Zagrebu, naravno, i nakon oni se pripravničkog staža sam se
[3:30] zaposlio u vinogradskoj bolnici sestre milosrdnice, to mjesto
[3:34] bilo u kvartu skoro bi rekla, a ove je i nakon možda.
[3:40] Desetak vrlo brzo sam zapravo dobila specijalizaciju.
[3:44] Mi smo volontirali najprije, dakle to nakon stažem.
[3:47] Nije se baš isti čas mogla dobit, ali onda ste ne ako se
[3:52] snašli u smislu da nađete onu struku.
[3:54] Koja vam je naj draža? Meni se činilo s mozgom, iako
[3:59] ovaj već tada malo mistično nije ni kojima pojma šta se događa,
[4:03] to je davno je to bilo zaista i onda neka mi se to učinilo
[4:07] zgodno da sam uspjela sam dobiti specijalizaciju iz
[4:10] neuropsihijatrije, to je tada bila 1 struka.
[4:14] Nakon što specijalizacija. Traje 3 godine i nakon što sam
[4:18] ja položila ispit i još možda par godina je bila zajednička
[4:21] struka, onda se podijelila na neurologiju, psihijatriju osobno
[4:25] i tako da sam ja 1 od onih dinosaurusa koji je preostao kao
[4:28] neuro psihijatar, a mislim da je šteta u stvari da se podijelila
[4:32] sa struka zato što je jako puno dodirnih točaka i
[4:36] isprepletenosti između mozga i duše i sve.
[4:40] Dakle mislim, to je ustvari nedjeljivo.
[4:42] Ne da li je to moderni pristup znanosti, puno tehnologije puno.
[4:47] Metoda koje prikazuju unutrašnjost mozga i te se naše
[4:52] imidžing je i dovelo vjerojatno do toga da se ne može više
[4:55] pratiti u 1 pa se nekako sve podijelilo je to 1 je dobro i
[5:00] drugo i detalji i manje detalja. Na koji način ste postali 1 od
[5:07] najcitiranijih znanstvenica? Ž.
[5:10] Viši stvari koje i objavljujući, pišući i objavljujući ono što je
[5:14] ljude interesiralo, očito nema. Ja sam bila sam 8 godina
[5:18] predsjednik klinike za neurologiju u vinogradskoj, a
[5:21] prije toga i voditelj 1 odjela. Imala sam nekoliko projekata
[5:25] gdje smo istraživali u ia ko puno različite sezoni
[5:29] cirkulaciju mozga, preventivne aktivnosti.
[5:32] Onda sam pred na poč i još sam bila ono mladi.
[5:35] Specijalista me profesor hodali, njegova profesori, supruga,
[5:40] profesorica. Hodali su bili moji šefovi koji
[5:42] su stvarno uvijek sjećam sa ove i ponosom je i prostor u kojem
[5:47] je bio veliki čovjek u smislu socijalne psihijatrije.
[5:51] On je simbol liječenja alkoholizma, a on njega je
[5:55] zaista je. Od njega se moglo puno naučiti.
[5:58] On je uvijek volio na slati van na sve moguće sastanke kongrese,
[6:02] da ne, ako prikazujemo naše rezultate, da se uspoređujemo
[6:06] što se događa vani, a to je bilo stvarno davno.
[6:09] Dakle 1. Nije, nije bilo uobičajeno ko
[6:11] možda sada i tako da sam profitirala zajedno sa njegovim
[6:15] vezama po svijetu i imali smo kontakt istim socijalnim
[6:19] psihijatrima. On je organizirao velike iso
[6:21] kongres socijalne psihijatrije u opatiji, u Zagrebu II.
[6:25] Onda smo, dakle, sa tim prenošenjem znanja u neki način
[6:29] i učenje od kolega izvana slane. Ako svi iz moram reći stasali u
[6:33] možda malo ambicioznije i specijaliste i onda sam ja dakle
[6:40] imala i eto me profesorica gudalom je postala u.
[6:43] Bazu kod profesora millera da učim doppler dijagnostiku a to
[6:48] je bila je tada 1 neinvazivna dijagnostička metoda pomoću
[6:52] ultrazvuka se ispitivala brzina strujanja krvi kroz krvne žile.
[6:57] Nama kao neurolozima su to bile krvne žile koje opskrbljuju
[7:00] mozak. Znači, počevši praktički od
[7:03] vrata prema pred otac se samo te vratne žile mogla vidjeti
[7:08] kasnije sa uvođenjem transkranijskog doplera, onda i
[7:11] one unutar mozga. I ja sam zapravo bio pionir u
[7:14] toj dijagnostici jer sam onda. Poslije edukaciju iz toga
[7:17] organizirala i bila sam još salpêtrière u bolnici na 1.
[7:21] Stipendiju Parizu. Onda sam još bio umešan hospet
[7:25] lovne vezi s Londonu, pa se onda poslije predavala u Španjolskoj.
[7:29] Dakle, to vam se onda sve 1 na drugo slaže, a ti projekti su
[7:33] rezultirali. Naravno, ona imala sam puno
[7:35] znanstvenih novaka koji su radili zajedno sa mnom na tim
[7:38] istraživanjima. Onda smo to pisali i
[7:40] objavljivali onda vam to ljudi čitaju.
[7:43] Danas je znanost da praktički svima dostupna.
[7:47] Jer se objavljuju, dakle u časopisima koji omogućuju da
[7:51] ljudi to sve prate i ta je. To je vjerojatno razlog, jer
[7:54] drugog nema razloga zašto bi bila da je najveci cilj 2 posto
[7:59] sam ti, to je stent horska lista koja je na posljednjoj
[8:03] university of stanford svake godine.
[8:04] Da listova sam par put zaredom bila ona za tu godinu, ali sad
[8:08] sam za omlet te gotovo nema više niš pisat.
[8:14] Da, šta ste šta ste znali u mozgu tih sedamdesetih godina?
[8:18] Što znate mozgu danas? Naravno 1 tad nije ni bilo tih
[8:23] imaging metoda 1 od njih je bila d kompjuterizirana tomografija
[8:29] poslije magnetska rezonanca, pa još zdravlje puno tih detalja,
[8:32] ali tad smo mi morali jako puno znati anatomije i fiziologije
[8:36] jer se morali imat onu mapu u glavi iz preslikano iz atlasa
[8:42] koje smo proučavali kako se te žile granaju koja žila,
[8:45] opskrbljuje, koji dio mozga i premda smo uspoređivali simptom
[8:49] kojeg je bolesnik imao smo morali zamisliti šta se to u
[8:53] mozgu dogodilo. U kojem dijelu?
[8:56] Da je došlo do takvog ispada, tako da mislim da smo morali
[8:58] puno više naš mozak uključivati sada nego što jer sad vidite
[9:02] sliku za da se napravi magnetska rezonanca dobijete slojeve im
[9:06] sve jasno, a mi smo možda malo onda više rabili naš.
[9:10] Narod. A mozak je ova ovo što imate te
[9:15] silne kompjutora ja mislim ali to je malo pojednostavljeno, on
[9:18] je malo više od toga, mozak je stvarno 1 savršeni organ koji
[9:22] koordinira praktički sve u našem organizmu od.
[9:25] Od ne znam onog najjednostavnijeg motorike svije
[9:29] ali narodnoj svijesti i razmišljanja, osjećanja,
[9:32] percepciji sve preko mozga i da apsolutno sve tako da je mozak
[9:36] je nešto bez čega ne možemo živjeti, ali je sjajno to što
[9:40] postoje određeni znak lekarom, fiziološki mehanizmi koje
[9:45] omogućuje da mi te mozak stalno dobro upotrebljava, a to je 1 od
[9:49] njih jer neuroplastičnost znači. Dugo se mislilo da je mozak u
[9:52] stvari fiksni organ koji se ne može mijenjati ni na koji način,
[9:56] iako se ošteti. Ili razboli da se ne može
[10:00] oporaviti, ali s posljednjih godina je postalo potpuno jasno
[10:05] da je to nasreću. Ipak, moguće da se oporavlja u
[10:08] određenim segmentima, a to tu bih svakako htjela spomenuti.
[10:13] Zar te mehanizam neuroplastičnosti, ako za
[10:15] stručnu osobu santiago ramo mikah altaja, španjolski
[10:19] neuroznanstvenik koji je 1900. Četvrte objavio knjigu ili 6
[10:23] listu predveza 120 godina knjigu, ovaj o tekstu rade
[10:27] sistema nervosa, znači on je zajedno s golmanom, to je
[10:31] talijanski, a znanstvenik. Proučavao komunikaciju između
[10:35] živčanih stanica neurona i vidio kako oni između sebe
[10:38] komuniciraju i onda se oni dobili nobelovu nagradu koju su
[10:42] zajedno dijelili zbog tih de facto komunikacije između
[10:46] živčanih stanica, onda je santiago ramon jahali je
[10:51] proučavajući kroz mikroskop, to se sve radilo na eksperimentu,
[10:55] naravno, vidio kad podraži tkivo nekim iglicom ili ne znam 1
[11:00] dijela mozga da se onda stvore putovi novi i da se neki tajni
[11:04] me ping IU tim kako mi to. Dakle, uključi se stanice iz
[11:08] drugog dijela koja je onda preuzmu funkciju ovih oštećenih
[11:12] recimo i to je on, kao onda za proizvode totar,
[11:15] neuroplastičnost još prije 1008 SD bez pete vidim mesto 1
[11:19] američki psiho loga on je taj to ime neuroplastičnost bio kao
[11:24] plasirao, ali onda je ravnika h označena tom puno radio i onda
[11:29] naravno, s obzirom da je bilo od tih metoda koje bi to dokazale,
[11:32] a onda ništa, 100 godina se nije ništa događalo vezano za 1 ne
[11:37] mogu reći baš ništa bilo eksperimenata ovaj.
[11:40] Reci mu je brusnik i leni. Ovo je ekipa isto radila dosta
[11:43] na tome da pokaže tu neuroplastičnost, ali kraj d
[11:47] zapravo dvadesetog stoljeća 1992. 1000 to je takozvano
[11:51] desetljeće mozga koja je proglasila američka akademija,
[11:54] neurologa i svjetskoj svjetske akademije nero i američki senat
[12:00] i oni su onda tad jako puno radili dao si.
[12:03] Puno se zapravo financijskih sredstava ne ako uložilo na
[12:08] istraživanja vezana na mozak i tad se onda te je.
[12:12] Metode imidžing am magnetska rezonanca funkcionalna magnetska
[12:17] i onda je pokrenuo se to istraživanje mozga i sad se puno
[12:20] više o tom zna i to se koristi srce istražuje koji su
[12:24] stimulusi, koji su nam potrebni da bismo aktivirali
[12:27] neuroplastičnost. To je ono što je bitno.
[12:30] Kako bih mogla reci mu taj koncept neuroplastičnost
[12:34] odvažnosti prosječnoj osobi je, što bi mogli uraditi po tom
[12:37] pitanju. Mozak se u stvari zaljubljeni od
[12:41] rutine i kad čovjek recimo radi, ne znam neki uredski posao ili
[12:46] nešto što nije baš neka inspiracija da bi te kreativno
[12:49] trebao reagirati svakih sat ili svaku minutu, nego radi neku
[12:54] neko, recimo priču koja naučio i dakle ne upotrebljava baš puno
[12:58] mozak odakle im onda vam je mozak stvarno zaljubljeni, oni
[13:03] više nemaju interese, postaju nezainteresiran.
[13:06] Krajini i defakto im je potrebno zaista onda određena aktivacija
[13:13] mozga da bi funkcionirali IU kobni tivnom smislu, da ono ne
[13:17] počnu prerano zaboravljati ili biti bez interesa, a za to vam
[13:21] za tu aktivaciju neuroplastičnosti iskusila
[13:24] istraživanja napravljena i sad je na kraju ispalo odlično. 1
[13:30] rečenica kao most infor. Najvažnije je stimulus za
[13:39] aktivaciju neuroplastičnosti ljubav naći to je nešto što bi
[13:44] mi svi trebali imati na umu IU srcu defakto i jer je i torneo
[13:49] imam isto jako puno istraživanja vezana na to i može da spomenem
[13:55] onu grantovu studiju 75 godišnju.
[13:57] To je bio 1 amerikanac koji je 30 ih godina prošlog stoljeća je
[14:02] svoje kolege koji su s njim studirali na harvardu, a njih 3
[14:06] što je zamolio da li bi željeli biti u 1 studiji koji bi pratili
[14:10] kroz više godina da vide šta je? Na koji način se može objasniti
[14:15] sreća u životu? Njima je to bio cilj da saznaju,
[14:18] to je čak. Kennedy je bio u toj grupi, a
[14:20] kad je postao predsjednik države su njegov film, naravno,
[14:23] izvukli. AI taj studija vam je sad pred
[14:25] zapravo nekih petnaestak godina završena za IS psihijatrije sa
[14:29] harvarda su pratili te sudionike, njih je na kraju 200
[14:32] i nešto 880 ostalo. Uglavnom to su bili uglavnom
[14:37] ljudi koji su mi dosta postigli koja studira na harvardu,
[14:40] najbolji su bili uglavnom pravnici, možda ekonomiji i
[14:44] napravili su ovaj karijere. Ali imali su naravno nekih
[14:48] svojih emocionalnih problema, neki bolesni neki oni su cijeli
[14:51] život, znači od studija bili praćeni i pa su onda iz
[14:56] objavljivali neki interim rezultati u novim anđelom me
[14:59] cini tako i george orwell je bio psihijatri i swaps harvarda koji
[15:04] je zadnjih 15 godina pratio tu grupu i onda je napisao 2 knjige
[15:08] o tome i njegova rečenica završetka te grant ove studije
[15:13] je bitno za sreću. Znači the pines iz lav neće još
[15:18] onda na kraju rekao full stop i točka znači nema razgovora.
[15:22] Ali je ideja ta nije to ono ljubav između žene i muškarca,
[15:26] nego je to zapravo ova ljubav empatija i da se svi između sebe
[15:30] na neki način da se volimo, razumijemo, pomažemo za čitao,
[15:34] no kao LAVNOM peša, no čim se sad i puno govori.
[15:37] I dakle, na sreću je to postalo sve popularnije.
[15:41] Znam da kad sam ja znala prije to reći na nekom predavanju
[15:43] postoje malo čudno gledale ona, ali de facto jer mislim ljubav i
[15:49] razumijevanje si ključ svega defekte u životu, jer si onda
[15:53] lakše se sve postiže sa sportom svih od sebe.
[15:59] Možete doći rješenja, neka lakša lakše, dostići ih ako vam neko
[16:03] još pomogne, ako vas razumije i voli, dakle.
[16:06] Što se događa u mozgu, recimo, u takvom okruženju u tim trenucima
[16:10] kad. Kad smo okruženi ljudima koji
[16:13] nam daju podršku koji nam daju ljubav, kada mi nudimo ljudstvo,
[16:17] što se točno događa? Neurotransmiteri irovi radeći
[16:25] hormoni sreće, kako mi to zovemo razumijevanje wagsica tim
[16:28] serotonina čitali su sve kemijskih supstanci koja nam
[16:32] dakle djeluju na te naše stanici.
[16:35] Podiže se raspoloženje, mogući se rješavanje zadataka lakše
[16:40] nagnati da opstruktivne li da se on se u stvari podiže se njegova
[16:44] vrijednost zagrljaja remena, crna haljina je bila isto 1:01
[16:48] pokret kao kad su se ljudi grle, ali nije neophodno da se znači
[16:52] svi, ali 1 od. Znam da je to je to, do mozak je
[16:58] onda u dobrom 1 nemoguće mozak u raspoloženju on kreira
[17:03] raspoloženje, ali mi smo onda u pozitivnom 1.
[17:06] Stanu i cijeli organizam. Kako mozak izgleda recimo u
[17:12] strahu? A on je sav smežuran jadranova
[17:14] kestis stisnuti u strahu, a to je anksioznost je najpogubnija
[17:19] priča i taj strah i nervozu i. Susjed n jer ljudi stalno žive
[17:24] kao da je ono r. Rat u strahu u neraspoloženju
[17:30] boje se ne mogu ništa riješiti i nemaju povjerenja u sebe.
[17:33] To je ono što je jezivo. Mislim da mislim da je to,
[17:37] mislim da može. Sad ne treba mijenjati počet,
[17:40] pričat ćemo kod epigenetike, možda malo, ali činjenica je da
[17:44] se djeca moraju na neki način već odgajati u stilu ja mogu, ja
[17:51] sam dobro, ja imam pomoć od razumijete, a ne ono da kad
[17:55] roditelji ona deci kajo, ti si lijen, zašto nisi?
[17:58] Dobio bolju ocjenu, zašto nisi bolje matematiku riješio?
[18:02] Mislim to djetetu ostane onda tu negdje u mozgu i malom mozgu i
[18:06] onom stvari nema. Onda izgrađen self s tim ono
[18:09] OSJEDNOS doživljava sebe kao 1 osobu koja sve može i koja je
[18:12] zapravo sam sebe cijeni, a to moraš imati ja, a kset u
[18:16] djetinjstvu ne savlada, iako je znači zbog nekih situacija u
[18:20] obitelji se to ne dogodi jer mu onda i kasnije teško tim ljudima
[18:24] i tu se onda rađa it anksioznosti.
[18:30] Nepovjerenje u vlastite snage i strah, a to je onda izvor
[18:35] zapravo jako teškog života. Mislim.
[18:40] Je stanju, recimo. Kad govorimo recimo tim
[18:46] neurotransmiterima, prosječna osoba koja se svakodnevno
[18:50] informira kroz medije u obliku i narativu medija koju je danas
[18:57] danas imamo. Da nije dobro.
[19:00] Je malo prije snimanja smo pričali o njoj.
[19:03] Kako ste rekli blaga razina ili niska razina upalo.
[19:07] Da. Se uz naprimjer sad se probudimo
[19:11] ujutro i pročitam o ratu. U ukrajini je u ovom stadiju
[19:15] počeo novi rat između izraela i palestine, pa onda neznam, imali
[19:21] smo 3 godine nekakvu razdoblje covida 19 stalno, neka panika je
[19:27] stalno neka drama, stalno nekakav strah.
[19:31] Kakav organizam uopće može biti kako može funkcionirati u takvom
[19:34] okruženju? Teško, dobila sam 1 odličnu
[19:37] poruku na vocap dakle ako imate grlobolju onda piti čaj je
[19:43] IMEDIC vitamin ako vas muči mozak da prestanete gleda
[19:46] televiziju. Naprijed to je ovo je poruka ne
[19:55] e, tu bi može naglasili nešto što bih svi.
[19:59] Zapravo 1 važnu rečenicu koju sam naučila baš doba kad sam
[20:04] bila specijalizantskog profesora hudolina.
[20:07] On je kako je liječenje alkoholičara one samo imali 1
[20:10] molitvu s kojim su započinjali dan, a ona je glasila bože, daj
[20:15] mi snagu da promijenim ono što mogu promijeniti da prihvatim
[20:20] ono što ne mogu promijeniti. Daj mi mudrosti da vidim razliku
[20:23] između tog dvoga i to mi je ključ za 1 za život na neki
[20:27] način jer a mi što se tiče recimo ovih vijesti koju ste vi
[20:32] sada spomenuli znači da mi snagu da promijenim.
[20:35] Hraniš promijeniti vezano na ratove i na drugdje negdje naći
[20:40] h morat ću prihvatiti ili nisi. Dakle, nastojat će postaviti na
[20:45] način da vas to ne potrošio u vašu.
[20:49] Morate imati snagu da živite taj svoj život sa svojom okolinom,
[20:53] da dajete sukladno svima. Nama je između sebe da budemo u
[20:57] 1 najugodnije data, kažem atmosferi da si pomažemo, ali
[21:02] mislim naš, mislim da imamo naravno empatiju smislu da ti je
[21:05] žao što se to tamo događa i to je sigurno da čovjeka.
[21:09] Oneraspoloži, ali ipak treba nas što manje te vijesti zapravo i
[21:13] slušati jer promijeniti ne možemo.
[21:17] Nešto što je, što je tu mozgu da ga privlače takve negativne
[21:21] vijesti. Ne privlače zato.
[21:24] Me niti meni se čini da. Način mediji su isto kao bilo
[21:29] koja druga tvrtka, život profil i oni njihovi naslovi su i
[21:34] članci su dizajnirani na način da prenose informacije straha,
[21:39] terora, drame itd. I oni su očito primijetili
[21:44] analizirajući sve sadržaje koji pišu koji objavljuju da to
[21:49] dobiva više gledanosti, dobio više klikova i očito taj sadržaj
[21:53] onda potenciraju. Da li da li postoji nešto kako
[21:57] bi se izrazio? Primordijalnoj primordijalno, ne
[22:00] znam koje točno riječ u našem biću da danas stvari više
[22:05] privlače interesiraju. To je ono što je na neki način,
[22:10] to je za nekim treba senzacija, to je nešto ne u el.
[22:13] Dakle, može tu nešto nešto novo, nešto senzacionalno.
[22:17] Ali treba se naučiti da se defakto ne da mljeti o takvih
[22:24] vijesti, a to mu se sad je to prisutno bilo i sposobnosti sa
[22:28] tim zatvaranjima. Ovaj molim svi su samo pali
[22:31] vijesti ke, veli stožer časti događaju, a puno se bolje živi
[22:35] od tone otvorena tek kad mene pitaju jest i gledala
[22:37] televiziju, a ne šaljem. Damon emisije u kojima ja
[22:42] nastupamo onda svi počnu smijati, ali ustvari to istina.
[22:45] Ja pogledam neki putopis i doviđenja neku lijepu zemlju,
[22:48] eventualnih kakav koncert mrzi jer je na taj način štitite sebe
[22:54] ako te je utvrdite loše, onda misli privlače opet loše 1 drugo
[23:00] se nadovezuje a to nam ne treba. Isključite televizore.
[23:07] Jeli ste i kako upućeni? Možda u to kako je recimo ovaj
[23:11] ovaj napredak u tehnologiji ističe umjetne inteligencije
[23:14] strojnog učenja utjecao na dodatnom razumijevanje
[23:18] neuroloških procesa. Možda shvatio zapravo umjetna
[23:22] inteligencija nekako je dizajnirana na način da
[23:25] replicira mozak i funkciju mozga.
[23:28] I. Digitalni mozak.
[23:33] Da neki se čak boje da ćete digitalni mozak preuzeti
[23:37] funkciju našeg pravog mozga, ali mislim da si to još dugo neće da
[23:41] isti. Nema je ta inteligencija
[23:43] umjetna. Je li dakle i to je sve mašine.
[23:46] Ona ima mogućnost da iz velikih baza podataka prikupi strašno
[23:50] puno, ali podataka, pa onda i te neke svoje zaključke na temelju
[23:55] toga, ali u suštini ipak e. Ipak je na nama da dajemo
[24:00] konačnu ocjenu tog svega načelo ne možete poslušati ovaj odgovor
[24:06] aparata ja mislim da ipak ne, tako da ću još 1.
[24:09] Vrijeme se mora to usavršavati, valjda će mi ipak biti na kraju
[24:14] ti koji kažemo šta je šta. Zbog čega su?
[24:19] Se. Sviđa, nema mi to pričaš gotovo,
[24:22] briga me da. Takve dajte mi recite po vašem
[24:28] iskustvu i mišljenju kakva je veza između ova 2 dijela način
[24:32] euro mozga moze i psihijatrija. Psihologija.
[24:36] Je jako. Sum i taj organ kao i kako bi vi
[24:42] definirali reci mu šta bi bio umro.
[24:46] On je bio produkt mozga kao organa tako otprilike misli
[24:51] osjećaji. Dakle, a njih stvara.
[24:54] Dakle taj organ mozak je odakle ce to postoje određeni centri za
[24:58] različite i razmišljanja i svijesti bod analitiku da ima
[25:03] 100 različitih morgan savršen organ, tada je dar božji,
[25:10] istražujući još uvek godinama u svu tu tehnologiju još masu
[25:15] stvari nismo otkrili pitanje, kada ćemo i da internet trebamo
[25:19] otkriti jer svojim. Što znamo izvrsno, zapravo nam
[25:22] ide na neki način. Dijagnostika se u neurološkim
[25:25] bolestima jako poboljšala sa metodama prikaza značim tim
[25:29] neuroimaging metodama. Ja se sjećam baza kad smo počeli
[25:33] taj ce te kompjutoriziranu tomografiju po to bila
[25:36] fantazija. Svi smo gledali kak ti su
[25:38] slojevi kroz mozak kao u nekom, a to su onda kad je došao
[25:42] magnetska rezonanca još više, pa onda se da će one pozitron te
[25:46] mišom to moglo, dakle i metabolizam mozga sve se može
[25:50] sad prikazivati putem tih jako sofisticiranih aparata.
[25:54] I mi smo u suštini, sada znamo puno više, ali mislim da je ovaj
[25:59] intervju znači odnos između mozga II.
[26:03] Zapravo uma je taj stalno prisutan i 1 bez drugog ne može
[26:08] biti, a tu bi ja uključila malo i srce jer vam je srce užasno
[26:12] važno u odnosu prema našim hardeen.
[26:14] Onaj jer srce toka je IU fiziološkom smislu, znači pumpa
[26:19] krv koja vam je potrebno za prehranu mozga i donosi glukozu
[26:23] i sve ono, dakle bez uredne cirkulacije za koje odgovorno.
[26:29] Srce i misli mi krvni tlak, dan sve ne smijemo je
[26:32] pojednostavnjivati. To je sve jako kompleksno, ali
[26:34] znači taj odnos je isto tako jako bitan i osjećaje koji se
[26:38] događaju u srcu. Mozda je sve povezano je mirza
[26:41] bez zapravo mislimo da se zaljubimo zbog toga što je srce
[26:46] primijetilo sjetila. Ustvari je to krenulo iz mozga
[26:49] na srce pa onda i srne mozda. Dakle to je to su u stvari
[26:53] kompleksne jako reakcije i odnosi, mislim da je to je
[26:58] fenomenalno, to je samo Bog mogao tako nešto.
[27:02] Da je to umjetna inteligencija, još malo, pričekali smo.
[27:08] Dogodi se nekakav događaj u našoj okolini.
[27:12] Nekakav podražaj. I recimo, nas dvoje smo
[27:18] sudionici tog događaja. Vi ga interpretira te na 1 način
[27:23] i dogodi se 1 reakcija u našem organizmu.
[27:25] Ja ga interpretira na drugačiji način, dogodi se drukčije
[27:29] reakcija u mom organizmu, koliko je bitna zapravo ta
[27:32] interpretacija, taj filter neki koji imamo svako od nas
[27:36] pojedinačno. To je najvažnije.
[27:39] U suštini je, dakle, taj objektivni recimo događaje.
[27:42] Bio je jednak bi trebao biti sve, ali naša reakcija i naša
[27:45] interpretacija naša percepcija ovisi o našoj unutarnjoj snazi i
[27:50] našem načinu razmišljanja. Dosadašnjem znanju neće i zato
[27:54] je strašno teško definirati stres jer je za ljude koji su
[27:58] možda snažniji odgajani u nekoj obitelji jesu dobili taj selfie,
[28:02] s tim da su oni defakto mogućnosti nositi se sa ne znam
[28:06] svjetskim zlima da mi zvalo ovaj se nasmijemo.
[28:10] Dakle, oni će sigurno neku ustvari doživjeti kao možemo
[28:14] poticaj ili neki čeličane nekakvu strahotu, a neko
[28:17] nježnije biće koje stalno ne ode u introvertirano nema povjerenja
[28:23] u sebe. U njemu će to ispasti
[28:24] katastrofa. Neće.
[28:26] Odlično ste ovo rekli potpuno različita interpretacija istoga
[28:30] događaja znači i to uvijek ručno, baš kod tih st pričamo o
[28:36] stresu. Znači imati sliku osobe koja me
[28:39] to, kako je ona doživjela. Apsolutno različita, svi
[28:46] različito da radim, a ovisno o našoj unutarnjoj sposobnosti.
[28:50] Gledate na stres kao na prijatelja kao na neprijatelja.
[28:57] I je ono što ja svaki puta ističem, vi ne možete mijenjati
[29:04] ljude oko sebe koji vam mislim okolinu teško teško, ali gledaj
[29:10] to što se dogodilo se u to. Ne možeš utjecati svoju
[29:13] reakciju, moraš mi moramo sebe naučiti.
[29:17] Na koji način ćemo odreagirati u takvoj recimo stresne situacije
[29:21] neće to biti tako. Nositi se sa stresom, naučiti
[29:25] nositi se sa stresom IZ faktor najvažnija stvar, jer mi nismo
[29:28] pod staklenim zvonom da bismo mogli živjeti ono potpuno
[29:32] izoliran od reakcija drugih ljudi.
[29:34] Ili ne znam prometa ovog nista losiji u interakciji stalos IU
[29:39] okolici zala dobivaš te impulse koji mogu biti i neugodni i mogu
[29:43] bi alije bih da sebe i svjež da da se jednostavno ne znaš
[29:49] voljeti od okolnosti. LATO je možda najzgodniji riječ.
[29:53] No i tu vam se onda ustaje jako puno se mi moramo okrenuti prema
[29:57] sebi unutra da bismo se tu. Snažili i jer često volimo već
[30:03] spomenuti 1 zen budist u vijetnamskog tiče nathan odmah
[30:08] je bio čak nominiran za nobelovu nagradu za mir jer u
[30:11] vijetnamskom ratu oni vi ustvari su ga deportirali iz vijetnama,
[30:14] pa je živio poslije u Francuskoj se zalagao, naravno, za slobodu
[30:19] vijetnama i, ali on je i nekoliko odličnih knjiga,
[30:22] napisao je. On je recimo 1 od istih
[30:24] podržavatelja, one mindfulness meditaciji i neke izvrsne
[30:28] sadašnji trenutak. I njegova rečenica vam je.
[30:32] Ovaj naći dei auti zim znači da bismo riješili bilo šta van i
[30:37] trebamo se 1 okrenut unutra prema sebi i zato je to
[30:41] preporuka. Znači tih kognitivno
[30:43] bihevioralne terapije, pa onda meditacija raznih sama
[30:47] intellecta, djakona cijene svuda vani, ali i kod nas imas puno
[30:51] veči psihologa koji su defakto kao dr.
[30:56] Telji treneri toga može se naučiti nešto jer bi to 1.
[30:59] Duboko opuštanje i da ću to duboko.
[31:01] Opuštanje nam omogućuje da te obrambene snage naše se obnove i
[31:05] da uvijek sutra budemo spremni za nove izazove i nove
[31:09] situacije. Mi 1 koncept u kojem često
[31:13] razmišljam. Da lakše mi ga upisati na
[31:16] engleskom jeziku kroz 2 riječi gospodin reakt, sad smo
[31:20] maloprije pričali o tome. Dogodi se neki podražaj.
[31:24] I nekako nas uče. Ja gledam svoju djecu koje su
[31:26] izuzetno malo na 6 mjeseci 2 godine na će moja kćer u 2
[31:30] godine nemaš sposobnost. Respond ati način nema
[31:35] sposobnost napraviti odmak od podražaja, nego vrlo intenzivno
[31:41] emotivno. Rijeka ono reagira odmah i nada
[31:44] se ući. Govori se u emotivnu
[31:47] inteligenciju, emotivnoj zrelosti, što smo stariji da kad
[31:50] se dogodi neki podražaj izvana napravi nekakav odmak stvori taj
[31:54] nekakav. Amortizira i daj sebi vremena da
[31:58] razmisliš i da odlučiš odgovoriti svjesno ne
[32:02] podsvjesno. A onda nekako opet s druge
[32:05] strane, govorimo o tome da sve te neke nakupljene negativne
[32:09] podražaje na koje nismo reagirali, nismo ih izrazi neku
[32:12] emociju, ljutnje tuge ili šta znam da nam pojasni zapravo mogu
[32:17] štetiti kroz narušeno zdravlje, gdje onda uopće balans?
[32:24] Da ne ovisi 1. Stvar je odlična odmah odmak od
[32:29] svega i da tu je preporučuju ono abdominalno disanje da se na taj
[32:33] način rješava taj akt reakcija da će disanje iz trbuha defakto
[32:39] i osvijestite toj duboko udahnite nekoliko puta i skroz
[32:45] da će se aktivira parasimpatikus to 1 dio živčanog sustava
[32:49] autonomni živčani sustav koji znači izvan naše voljne
[32:52] kontrole. To sa mojim kaže autonoman je.
[32:55] A parasimpatikus i simpatikus simpatikus je taj koji je ono
[32:59] pod stresom se aktivira kad jurimo ove ii moramo brzo
[33:03] reagirati i brzo dišemo i srce brzo kuca a fazi partiju je
[33:07] obrnuto označi, umiruje nas na neki način crtat a on se ide
[33:12] preko nervus vagus a to je 10. Može ni život koji je praktički
[33:15] iz mozga ide skroz dole do crijeva, svakako je i dalje
[33:19] znači činjenica da taj parasimpatikusa koji se kod
[33:23] aktivira kod tog abdominalnog disanja, u stvari onda dogovorio
[33:26] fiziologiju ali to je defakto 1. Jako ovaj mudar stvar da čovjek
[33:31] na taj način si pomogne da se ono odmakne načine odgovoriti u
[33:35] sekundu nego malo duboko udahneš pa razmisliš i onda je to to ali
[33:41] ne ovo nakupljanje. Ja ne mislim da je to neko
[33:43] natječete poslije sami sa sobom taj tu stvar o ovaj odreagirati,
[33:48] nećete se vi to o akumulirati u sebe jer za krizmu treba,
[33:52] trebaju se prema van treba sve ne vikat, a na nekoliko se
[33:57] razljutio, ali poslije onda se stavi, djeca se tu može
[34:00] promijeniti ništa. Ono hladne glave, recimo jelene
[34:04] u toj trenutku, nego nakon što malo prodišete pa se umirite, pa
[34:08] onda možete i kasnije malo reagirati.
[34:12] Dizajn koje imaju recimo što možemo reći da ga je stvorio Bog
[34:17] i način na koji djeca reagiraju je pogrešan.
[34:19] Da je ispravno ovo što radimo sad kao zrele osobe.
[34:24] Uče od nas oni kopiraju sve oni oni će recimo da je kralj curice
[34:29] kraj vas ak se nekaj dogodi a krivo ne zastanete i ništa ne
[34:32] napravite. Ona će nakon sljedeći put isto
[34:34] to napravit koji je i oni redu impulzivno naravno i predstavlja
[34:40] jasno da će potvrđen za plakati itd tel najveći ali djeca danas
[34:44] u stvari oni od nas oni nas kopiraju baš nas i to smo mogli
[34:48] zrcalni neuroni to 1 posebnih živčanih stanica u mozgu koji
[34:53] baš ime samo kaže znači zrcali ogledalo.
[34:56] Ovaj koji je faktor kopiraju. Ovaj on onda vam je reakcija
[35:05] mozga i sa koje on sam to rade. To su talijanska 1.
[35:08] Grupa istraživača je 1960. Ih godina objavilo je bila grupa
[35:12] ovaj fer AIU ferrari i padovi fadiga rico latio nisu bili
[35:17] genijalni istraživači talijani koji su na rezus majmunima
[35:21] radili istraživanje znači elektrodu svojim stavili u mozak
[35:25] 1 tanku elektrodu u mozak i pratili su kako se aktivira dio
[35:31] mozga u kojem je ta elektroda. Jer su radili snimku EGA ono
[35:38] električne aktivnosti mozga i onda ovako recimo majmun je imao
[35:41] zdjelicu sa ne znam kikiriki imaš su mu dali i onda on
[35:45] dohvati sad to sa svojom šapom i tada kad je dobio tu zdjelicu i
[35:50] malo počela uživati u toj odaje ovakve krasnu aktivirao taj
[35:54] mozak i vidjelo se da on na neki način uživaju u toj i onda vam
[35:58] se desilo to zoom slučajno otkrili imali su pauzu i ni
[36:03] ostala je elektroda majmun u mozgu a oni su počeli nešto tom
[36:06] sladoleda je stigla knezova. A on je istočne kad je gledao
[36:10] njih kak jedu i uživaj. U njemu je s elektroda ko luda
[36:14] aktivirala, znači to je bio. Onda su počeli istraživačica
[36:18] svojem tim zrcalnim neuronima. Njegov se mozak aktivirao je,
[36:22] gledao istraživače da to rade i onda su puno još sup testova
[36:27] napravili s tim kikiriki ima sa pranjem čaša saxu da li čaša
[36:30] puna, da li je unutra neka mislim fenomenalno i to je sve
[36:33] objavljeno u mislim da je brine se godine mislim stvarno
[36:39] izvanredno iz. To je bilo 1 defektno spoznaja
[36:44] rezultat i onda se na temelju toga masu poslije situacija
[36:48] moglo objasniti recimo te i te reakcije.
[36:52] A auto kao veliki čovjek automatski vidite po parku i
[36:56] prema vama i da ne znam osoba kojeg hrana padne na glavu ne
[37:00] ispadne razmišljate, nego pojurite joj, pomognete i
[37:03] maknete jer se i ta empatija koja se kroz te zrcalne neurone
[37:08] isto tako ove aktiviraju, onda recimo kažu da djeca koja pate
[37:13] od ove i za 1. Koji koji nemaju neki neće
[37:19] razvijete o te osjećaje i da oni zapravo te li da mislim da je da
[37:26] je kod njih zapravo taj je mehanizam za slabije razvijena
[37:30] love genijalnog zrcalni neuroni nam služe d faktor u masi
[37:35] situacija za dan nam pomognu jer nam način se dogodi nešto što ne
[37:42] moramo ni mi misliti. Možda s 1 izvrstan je primjer,
[37:48] na primjer. Je eksperiment ove i napravio
[37:52] pascale one to 1 znanstvenik iste bile na harvardu negdje
[37:55] prije desetak godina imaju 2 grupe studenata i 1 grupa je
[37:59] svirala klavir i on im je stavio kao moj trans magnetskog
[38:05] simulaciju na elektrode u temporalni režanj i pratio je
[38:09] kako se aktivira dio mozga koji dio mozga, dok a druga grupa
[38:13] istih karakteristika oni su vam ovaj trebali imat ruke mirno na
[38:18] stolu, ali su zamišljali da sviraju klavir.
[38:22] I nakon petog dana je ta količina tkiva koja se oni to
[38:28] sve aktivi ovaj pratio pomoću dok registrirao je da je što se
[38:32] događa u mozgu isti dio tkiva mozga.
[38:36] Srbi analize aktivirao kao i kod ove koji stvarno noči mi sve to
[38:40] možemo zamisliti, na čitaj između nišan, to je super bitno,
[38:45] a to isto ti zrcalni neuroni, oni razmišljali su, znači
[38:48] vidjeli su vjerojatno u svojoj glavi što se događa pa su ih evo
[38:52] tako aktivirali. Tehnika vizualizacije moćno.
[39:02] To je to ona jako je moćna. Mislim ta vizualizacija, nešto
[39:06] što nama omogući sebe moraš doživjeti kao potpuno zdravo g
[39:10] reci bille i onda na taj način ili da te da je to i sve zgodna
[39:14] priča i kod a ljudi koji ono ne bi baš želi ostvariti najveći
[39:19] jim zamišljaju se u onim situacijama prije ne znam 30
[39:24] godina te je bila eksperimenata da su se 1 grupi ljudi su
[39:29] umetnuli neki osamljeni prostor i svirala je.
[39:31] Glazba si sedamdesetih godina, imali su.
[39:35] Novine neke koje su iz onog vremena također i oni su onda
[39:40] znači nikakve druge podražaje ništa, nego samo to kak je to
[39:43] bilo prije. Ne znam recimo pedersko 30
[39:46] godina i kad su izvadili su i neke parametre naravno i krvne
[39:50] pretrage prije i onda isto magnetsku rezonancu ili nešto te
[39:55] liege. Ne znam točno što sve napravili
[39:56] i nakon boravka od recimo 2:03 tjedna ili 2 ti kratko 10:20 20
[40:01] petnaestak dana oni su bili osvježeni kao da su se vratili.
[40:07] U to vrijeme prije 20 godina to je očito isto taj nači zamislili
[40:12] su se i to je bio su na neki način poticaj da je lakše.
[40:16] Bude to za mišljenje s tim novinama, slušanjem te glazbe i
[40:19] tak to znači preporuka da slušate glazbu iz svoje
[40:22] mladosti. Strašno, vi ste mladi, torta je
[40:25] za nas da je za nas lažno. Hvala, svi hoćemo biti dugo
[40:31] mladi tako da al to je i tu je vizualizacija apsolutna
[40:36] najvažnija priča. Neki od gledatelja sada imaju
[40:41] postigli su cilj u životu. I kad bi oni na redovnoj bazi
[40:46] vizualizirali ishod tog cilja. Koliko bi im to pomoglo u
[40:52] svakodnevnici, recimo da. Donose odluke kojih više vode u
[40:57] tom smjeru, koliko bi im pomoglo da prilagode ponašanje tom
[41:03] ishodu. Pa to ima sad tih puno nekih
[41:09] načina na koje vam ova kao neka nju već priča malo nude.
[41:13] To je da trebamo zamisliti ishod pozitivan ishod i da će se onda
[41:17] oni 10 ili biti u tome da mi moramo biti snažni u svojim
[41:20] mislima da ne smijemo vrludati i ne imati povjerenja u toj čim je
[41:25] neku sumnju tome dajte, onda se vratite natrag.
[41:29] Znači morate stalno biti usmjeren u tom istom smjeru
[41:33] pozitivnog ishoda zamišljenog izgleda bg.
[41:38] Boje ima genijalnih onih iz knjiga ovih koje nam nude takve
[41:42] neke upute u smislu znači da ne znam nacrtate auto koji sliku
[41:48] njegovu stavite tu i svaki dan gledati odvojeno.
[41:52] Na kraju kupite da je autor. NE to je bila neaktivna izvršnom
[41:56] čitala, bilo je nekih istraživanja s tim povezanom,
[41:59] mislim, ne možemo to tako u stvari simplificirati to isto
[42:02] kompleksno priča, ali čim ste vi u pozitivno okrenuti, zamišljate
[42:07] nešto što želite. Onda će se to ipak na kraju
[42:11] ostvario. Naše misli su užasno moćne.
[42:13] To je nešto što je dokazano na svim mogućim načinima.
[42:17] I kad sam počela govoriti malo o neuroplastičnosti da je
[42:21] najsnažniji zapravo impuls za neuroplastičnost, da je ljubav
[42:26] sljedeće što je važno su te naše misli i zato je to u to isto,
[42:30] recimo ili eksperimentalno dokazano.
[42:33] Sara lazar vam je 1. Istraživačica sa harvarda koja
[42:37] je pratila, radila i magnetsku rezonancu i pratila je kako
[42:42] izgleda mozak. Kod meditanata zapravo
[42:46] budističkih svećenika u nekom samostanu.
[42:49] Ovaj u mislim indexi negdje tamo daleko istoku i onda je nakon 9
[42:54] godina im je napravio. Prošle je godine to pratila je
[42:57] nakon 9 godina je napravila finalno istraživanje i vidjelo
[43:01] se da je onaj dio u frontalnom režnju.
[43:05] To je dio mozga gdje su na naše misli odluke, dakle onaj način
[43:09] način kognicije najvažnije da je taj dio ustvari bio kod njih
[43:12] jako snažni, te sive tvari u frontalnom režnju.
[43:16] Za razliku od grupe ljudi koji su nisu meditirali, ovi su bili
[43:21] u svakodnevnu meditaciju. Naravno, a za razliku od ovih
[43:24] koji nije imale su slične karakteristike, AU tih 9 godina
[43:27] se nisu bavili uopće sa sobom, nego su oni radili trčali.
[43:30] Za njima je došlo do stvarno definitivno smanjenja, kao što u
[43:34] starosti i lici protokom vremena i dolaze smanjenja količine te
[43:39] sive tvari, a najjači ovdje je defakto taj taj dio brige o svom
[43:44] mozgu u smislu znači i vizualizacije meditacije dokazao
[43:48] se na. Magnetu da je zaista koristan
[43:51] bio za očuvanje funkcije mozga, a onda naravno je i boljeg
[43:56] života ako funkcija. Što se može pročitati u
[43:59] popularnoj literaturi danas kao znanstvenika, kao što ne zna
[44:04] svih autora kao što su dispenza kao što je brus lipton.
[44:09] Oni su neznanstveni. Su znanstvenici su 1 i 2.
[44:12] Da stanfordu mislim da je ovo praktički otac epigenetike na
[44:18] neki način, a čuli ste za isto piaggio nam je imao kao student
[44:22] onu groznu traumu ove i on pošto je završio doktorat i neuro
[44:28] znanost. Dakle on se on je educiran
[44:31] također, iako u tom smislu, ali ne i koliko na 9 mjeseci, ali ne
[44:37] kraće. On je zapravo zbog te povrede
[44:40] kralježnice. Od se.
[44:45] I onda je on u stvari, bila je ono odluka oče li ga operirati
[44:49] pa da bude u kolicima celi život, a imaju 19 godina 20
[44:53] arkade sela ili i onda one zapravo odlučio tu priču.
[44:57] On je meditirajući i vizualizirajući svoju intaktnu
[45:01] kralježnicu. On je zapravo se uspio
[45:03] iscijeliti i onda je to rečenica, naše misli nas mogu
[45:07] razboliti i naše misli nas mogu iscijeliti.
[45:11] Znači te misli su te koje kreiraju, pa to i ovaj brus
[45:16] lipton je tu epigenetiku na taj način èisto.
[45:19] Probao dokazati sa svojim eksperimentom kad je iz istog
[45:23] izvora uzeo matične stanice, znači koje su jednakih
[45:26] karakteristika koja se onda razvija u nešto što mi želimo i
[45:30] podijelio ih je u 3 zdjelice. Ujedno je bilo otopina kao gdje
[45:33] se stvaraju krvotvorni organi u drugoj hostu treće mišiće.
[45:37] Mislim i nakon oni se jako brzo sve te stanice, faktor se njihov
[45:42] broj i onda je tamo gdje je bila otopina za krvi su se stvorili
[45:48] krvne stanice. Tu mišići tu kosti znači.
[45:51] Otopina u unutra u toj u kojoj je on stavio matične stanice je
[45:56] bila ta koja je odredila sudbinu naći u što će se pretvoriti
[46:00] starice i onda transponira u tvojoj svoje istraživanje na
[46:04] čovjeka. Dakle, a šta da je neki nalogu u
[46:09] ljudima? Što će se događa?
[46:11] Znači krv je tako, a na oplakuje sve i da joj dali će biti kisela
[46:16] ili alkalna ili šta će se događati ako krvi daje nalog
[46:20] mozak i naše misli naše razmišljanje riječi.
[46:23] Oni svi se nekako ide se za tim da se nastoji kontrolirati jer
[46:27] mi je užasno puno misli koja nam stalno idu.
[46:29] Mislim po glavi vi mislite ni niste ni svjesni šanse 5 ili kad
[46:33] neku pjesmicu stalno čovjek snage može, uopće nisi
[46:37] osvijestio to, jel da je al defakto moramo se osvjestite
[46:41] naše misli i onda ih držati na neki način da nam služe da onda
[46:45] mislimo ono što želimo da se dogoditi na neki način. 1 super
[46:50] važan podatak istu znanost psihijatar 1 ja volim spomenutih
[46:54] zivija, trebao je dio. Da ovaj emilku je francuski
[46:59] psihijatar koji je živio početkom dvadesetog za prijelaz
[47:02] između 19:20 donese ću ti se čuvaju svoje specijalne gdje vam
[47:06] je 1 knjigu čak o tome napisao z nazvao je autohipnoza AU.
[47:10] Stvari je eksperiment napravio sa svojom psihijatrijskim
[47:13] bolesnicima isto 2 grupe 1 grupi je dao zadatak da svako jutro i
[47:20] svaku večer 20 puta ponovio onu slavnu rečenicu svaki dan u
[47:25] svakom pogledu sve više napredujem ili sve mi je bolje i
[47:29] bolje sam. AI, to je svake noći 20 puta
[47:32] ujutro da je i osvješćen odraz na glas da znaš i gledaš u
[47:36] špiglu to govoriš, a druga grupa koji su imali iste simptome oni
[47:40] su dobivali lijekove i nisu ništa 12:00.
[47:42] Oni su za mjesec dana izašao iz bolnice i veselo oporavljeni, a
[47:48] nažalost ona grupa koja bila samo na terapiji lijekovima nije
[47:52] bila tako dobro oporavljena i to je isto.
[47:55] Tada nije odmah bila upotrebljavana odeću 925 e 6 e
[47:58] to knjiga ona te netko pogledu i ostavio, a tek poslije se
[48:02] vidjelo koliko je težak to snažno i korisno.
[48:06] Jer se mogu izvoditi svi razini neurotransmiteri izmjeriti prije
[48:10] početka i poslije rekli te naše misli su vam nevjerojatno.
[48:14] Važno je samo 1 predavanje baš imala na velikom kongresu u
[48:18] Dubrovniku kontroverze u neurologiji ovo proljeće i bilo
[48:22] je preko 1000 sudionika praktički s pola svijeta i onda
[48:26] ah, dakle, ja sam bila suorganizator, tog je bilo u
[48:29] Dubrovniku, onda su mi ga zamoli da ja 1.
[48:33] Plenarno predavanje održim neke izaberem temu i onda sam
[48:36] izabrala temu. Neuroplastičnost u zdravlju i
[48:39] bolesti, kao ni euro, plastici i halldis i onda sam se jako
[48:43] bavila tim da još vidim šta 2 ljudi o toj neuroplastičnosti
[48:46] pišu radu, eksperimente i onda naišao sam baš na tih nekoliko
[48:50] sati ako važnih istraživanja i dokaza znači to što je vezano
[48:55] nađe da je ljubav taje 1 a eksperiment da je monza mogu
[48:59] možda isto spomenuto je osoba s druge objavljen u časopisu da je
[49:03] momcima ovom istraživanju šta ko sa štakorima neki ljek ili?
[49:09] Ne dugovječnosti u glavu 2 je imao kaveza u 1 je bio ousrh
[49:14] ističe mislim istih karakteristika štakori u ovoj su
[49:18] dobivali hranu i vodu AU drugom kavezu isto to, ali on ih je
[49:23] gladio s njima razgovarao, puštao je glazbu i bili su ovak
[49:26] 1 kontaktu volio ih je i pokazivao im da ih voli i oni
[49:31] smo 50 posto vremena dulje živjeli i nitko ni to nije
[49:34] izmišljotina nego je to stvarno fanatik 1 neki dokaz i to je 1
[49:39] od prvih pokazatelja poslije puno ljudi još radila slične
[49:42] eksperimente. Gdje se vidjelo da je ta zapravo
[49:46] ljubav bila potaknula neuroplastičnost, da se mozak je
[49:51] bio onda rezidentan otporan oporavljao se, stvarali su se
[49:56] novi putovi nove veze i na taj način izaći rast, a ono što je
[50:00] trebalo, a smanjivala sve ono što nije bilo dobro, onda ne
[50:04] često osmislimo. To je ono definitivnoj isto
[50:08] dokaza na 100 mjesta, a još i važnije, ovo je imunitet koji
[50:12] smo spominjali. To je sad isto da ovaj george
[50:14] slavić vam je 1. Genijalni istraživačkoj negdje.
[50:19] Usvojile ili dakle u kaliforniju glave institut i to baš iz ove
[50:22] psiho neuro endokrino imunologija on puno to
[50:25] istražuje, onda je 1 meta analiza objavljena 4000
[50:28] ispitanika u nekih 40 ak studija koje su napravljene gdje je
[50:34] vidio je da nakon 6 mjeseci su sudionici u ovoj u tim studijama
[50:41] koji su neku od ovih tehnika koju sam spomenula i kognitivno
[50:45] bihevioralnu terapiju ili meditaciji mainz ili neku drugu
[50:48] glavu koji su se bavili. Da s tim da malo krenu u sebe,
[50:52] da je njihov imunološki status bio daleko bolji nego prije noći
[50:57] na početku i nakon 6 mjeseci su vadili te citokine i što se
[51:01] zbilo i sretena ćemo stanice koja nam omogućuju otpornost i
[51:05] vidjelo se da su oni bili fenomenalno otpornim samo s
[51:09] svojim. Naći ga 1 meditiranjem na neki
[51:14] način da pojednostavnim ulaženja u sebe su dovele do toga da su
[51:18] imunitet pojačali. E to je to naše misli.
[51:22] Iscjeljuju nas ili se mučimo, bojimo se peremo ruke 70 puta
[51:28] alkoholom na desetke su radili. Znači to kad mislim jak vjeruje
[51:32] što se onda si gotov neću treba malo ono smislit, kum zrno salis
[51:36] kako se govori i probati doći do nečeg što je ipak najrealnije za
[51:39] svakog od nas. Zapravo, nekako mi se logično
[51:44] sljedeće pitanje nameću tu i kad smo pričali o tim mislima i kako
[51:48] misli utječu na naš na kvalitetu života, o vizualizaciji kao
[51:53] tehnici autohipnoze tim nekim stvarima i onda se sjetim ljudi
[51:57] koji su skep. Oni koji imaju.
[52:01] Možda pre visoku sposobnost kritičkog razmišljanja.
[52:07] Zapravo govorim o konceptu te vjere ili uvjerenja da je nešto
[52:13] jako puno ljudi neke, pogotovo takve stvari vrlo brzo odbaci.
[52:18] Koliko je uopće onda taj koncept?
[52:21] Ne znam kako bih to nazvao taj pojam vjere bitan.
[52:26] Kod takvih nekih. Stvari je najbitnije.
[52:29] Jer ako odbaci, morate vjerovati u ono što mislite i radite
[52:32] defakto. Je li tako?
[52:34] Jer ako ne vjerujete onda apsolutno nema smisla, ne možeš,
[52:37] onda se ne možeš se tome posvetiti.
[52:40] Ako bi radio sve te stvari recimo meditacija, tehnike,
[52:44] vizualizacije i lođe, znanstveni kao što ste vi, kaže da je to
[52:49] znanstveno ima ima podlogu, ima bazu da postoje istraživanja
[52:53] itd. I osoba da radi to svaki dan te
[52:57] aktivnosti i ne vjeruje tome vrućina u sobu koja vjeruje neće
[53:03] imati rezultat. Je da ću ne možete ako ne
[53:07] vjerujete u to, onda onda je i to što vi govorite ne govorite
[53:12] sa povjerenjem. Warsaw na neki način znači treba
[53:17] vjerovati u to jer inače, jer bi se ono što smo pričali moraš
[53:20] biti konzistentan u tim svojim mislima, jer ako ti kao recimo
[53:24] misliš pozitivno mišljenje, imati vremena je pitanje kaj a,
[53:27] to je glupost i samo vam par puta se to na neki način
[53:32] prekinuti taj način već se zapravo edu veću slabiji
[53:37] rezultati, ali načeto povjerenje u sve i vjerovanje zapravo jako
[53:42] bitno. Jako bitne.
[53:45] Zapravo smo. Se da ima ljudi koji se iscijele
[53:49] grozne bolesti tipa čak malignih bolesti koji bez nekih velikih
[53:54] terapija koju svojom snagom, kako kažu snagom volje, snagom
[53:58] povjerenja moje različitim tehnikama čišćenja sebe, u
[54:03] smislu loših misli i trauma iz djetinjstva, trauma ovih
[54:07] stresova i tak dalje, onda na kraju se iscijele, a mnogi
[54:12] nažalost ne, a isto kao sa željom pribjegnu tome, ali.
[54:17] Očito nisu, na neki način nemaju to povjerenje i onda ne uspiju.
[54:24] Ne znam da li ste ikad čuli za autoricu koja se zove carol
[54:29] dweck koji je napisala knjigu mainz d ona je zapravo uvijek
[54:33] knjizi spomenula 2 vrste mainza je razdijelila na fiksirani i
[54:42] ione razvojni kao fiksan growth mainz.
[54:46] Zapravo sad nadovezuje na ovo o čemu smo pričali.
[54:49] Vjeru recimo, može netko netko ima fiksiranim, a inzad će jako
[54:55] teško izaći iz te neke svoje zone komfora ako nema tu
[54:59] sposobnost ili taj način razmišljanja da se osoba može
[55:03] promijeniti, može promijeniti način razmišljanja.
[55:05] Može promijeniti svoja uvjerenja, može promijeniti svoj
[55:08] stav prema životu i tako dalje kako bi to komentirali.
[55:12] Vidjet ću ovo čemu sad mi priču, a mi imamo ovakve emisije kao
[55:17] što je ovaj čaj. Može mnogim ljudima reći kako je
[55:19] stvarno. Istina je, dokazano je da je to
[55:21] moguće, ali a neko će reć ma kao i pričaju gluposti.
[55:26] Dakle to je to je taj fiksirani mainz koji se ne da izvući, kao
[55:30] što ste rekli iz svoje zone komfora li svi mogu raditi i
[55:34] pokušati raditi na tome i mislim da su jako je bitno znanje
[55:37] probati plasirati među što više ljudi nego će imati uspjeha
[55:42] nekog možda neće, ne možete se, onda se ako ne znam.
[55:47] Prijatelju nekoga ili ne ja sam to probao, to ti niš ne vredi.
[55:50] Nemoj se obazirati na to što je taj prijatelj probao to treba.
[55:53] Svaki od nas sam za sebe napravite.
[55:56] Dakle, užasno je bitno biti otvoren i novim spoznajama i
[56:02] nastojati, dakle si omogućiti što ljepši i što svrhoviti život
[56:08] neće biti zadovoljan. Svi veselo, smijati se, ići s
[56:13] prijateljima na kavu, diskutirati i obvezu svim
[56:16] stvarima. Vi dečki pričate o nogometu,
[56:18] često cure pričale o dečkima, dakle.
[56:21] Mislim razini, ali to je bit zato što se sad događa i dođeš u
[56:25] nekakav kafić, a ono svi kuckaju po mobitelima se da je 1 kraj
[56:29] drugog i kurdskoj pomisli to jezivo.
[56:31] Ja se zgrozim kad to vidim ali sve više tog ima nažalost neće
[56:34] kao tobože društvo idu na kavu, onda svi vade mobitele i
[56:39] nezgrapnosti mobitelima umjesto da razgovaraju između sebe,
[56:42] znači komunikacija je ta koja je omogućuje i dugovječnost i
[56:47] ljepotu življenja da jedni od drugih učimo da se volimo, da si
[56:51] pomažemo, da misli, to je bit stvari, da si smijemo, da se za
[56:54] pomisli. Ali ide, mislim, naravno i
[56:57] sportske aktivnosti su jako bitne i to je isto 1 od tih
[57:00] druženja koje je strašno važnoj i iz sve defakto cijeli život se
[57:04] sastoji. Mi smo socijalna bića, sad je
[57:07] zadnjih godina to mi kolege koji se baš posebno psihijatri obave.
[57:11] Kažu da je ovo neki novi entitet cu sad pojavio se pojavio koji
[57:16] se zove l online, znači ostavljenost, rezultati ovih
[57:20] svih strahota, zatvaranje tanči, to je dio nije depresija kao
[57:25] negoli me osjećaj usamljenosti. Ti si sam u nekom zatvorenom
[57:29] prostoru, nemaš komunikaciju s nekim jezivo i to je to.
[57:33] Postoje bolest dakle toj, a to je apsolutno nemoguće
[57:37] spriječiti. Znači kad vi gledate na koji
[57:39] način nastoje alzheimerova bolest IU ovom 1 velikom
[57:43] istraživanju lancet promišljenom dimenzija, to je dolaziti naš
[57:47] najpoznatiji stručno znanstveni časopis one su 1 komisiju
[57:51] eksperata bili ove i prijem godina osnovali, onda je 2 će 17
[57:57] izašao 1 portret 22. I pokazali su da je 12 čimbenika
[58:03] rizika uklonjivi čimbenika rizika ako se uklone prepoznaju
[58:08] i uklone sprječavaju 40 posto demencija halo skoro svaka
[58:13] druga, a to su jednostavne stvari.
[58:16] Recimo izmjeriti tlak padne biti debeo biti u socijalnim
[58:20] kontaktima, redovito vježbati, ne pušiti.
[58:24] Ovaj im je još imati isto, nekada paziti na prehranu,
[58:28] alkoholna pića, ne previše edukacije u mladosti je
[58:32] nedostatna, isto rizik znači dakle.
[58:34] Nevjerojatno, jednostavno data kažem i isto tako za moždani
[58:39] udar se dokazalo da je znači 90 posto moždanih udara to onog
[58:43] brda odloženih. Udarac se dogodio zbog
[58:46] uklonjivih čimbenika rizika, tlak, šećer, srce, masnoće.
[58:50] Dakle mislim nevjerojatne priče i zato mi to nastojimo stalno
[58:55] pripovedati, govoriti. Dajte ljudi ovo pazite na te
[59:00] neke situacije koje je moguće izbjeći ako im stručnjaci su ti
[59:05] koji moraju reći šta je to. Može se na internetu naći puno
[59:09] podataka. Mislim da ipak smo mi ti koji bi
[59:11] trebali. Gle, ovo ti je dobro, ovo baš
[59:13] nije jelo ii, ali nek se ljudi onda stvarno 1 jako je važno
[59:17] širenje znanja da ima toliko puno znamo a ljudi na kraju evo
[59:22] umiru od demencije pa to je jezivo.
[59:25] U trenutku dobivam 1000 misli i gledam u kojem smjeru u kojem
[59:30] smjeru nastaviti dalje sa svojim fascinantnim 1 drugoga.
[59:35] Ono što ja sam sebe pitam dosta često i fasciniran sam.
[59:42] Sa tom činjenicom, to je barem moje iskustvo.
[59:45] Vidim i prema ljudima koji se nalaze oko mene.
[59:48] Vi govorite da je mozak savršeni organ.
[59:53] I kada imamo tako nešto na raspolaganju, onda mi je
[59:56] zapanjujuća činjenica da čovjek kao bića imaju izrazito nisku
[1:00:01] razinu samokontrole. On će ako ja recimo sam odlučio
[1:00:06] da želim ići u nekom smjeru da želim nešto raditi u životu,
[1:00:09] želim prestati pušiti. Želim više trenirati redovitije
[1:00:13] želim promijeniti prehranu, želim biti bolji suprug, želim
[1:00:17] ono što god. Jednostavno nema samokontrole,
[1:00:23] nema dovoljno discipline da bi svaku od tih svojih želja
[1:00:28] ciljeva u konačnici realizirali da li je mozak onda savršen
[1:00:33] organi? Vlasnik mozga nije važno.
[1:00:40] HDZ je malo žalim ali mozak i završen, ali činjenica je da je
[1:00:45] ta volja koja kao nama koji puta nedostaje, odnosno previše
[1:00:49] možete. Neka čak se i ovi 100 su radili
[1:00:51] da ljudi prestati pušiti op a ne mogu jer sam sanjaju već ima tu
[1:00:57] neku fizičku ovisnost, probleme, a ko prestaje pušit za to
[1:01:00] postoje metode, imate škola za odvikavanje i škola za debljinu,
[1:01:05] škola za ovo može sve po ak ako se odluči čvrsto sve se može
[1:01:09] provesti sigurna. Želiš to da sam baš sam pred
[1:01:14] puno godina sam 1 od mojih prvih knjiga popularnih napisala ključ
[1:01:18] za zdrave hrane, mozak i žile i bez mane 93 i onda se daje
[1:01:22] Splita i drugo izdanje. Čak i zato to je bilo ono
[1:01:24] popularna totalno knjiga, a ni tada sam baš naletjela u Americi
[1:01:28] na 1 genijalnu knjigu stres i tvrde infor.
[1:01:33] Dakle, da li je vrijedno umrijeti zbog srca?
[1:01:35] Napisao je 1 kardiolog koji je ono užasno puno radi, otrčao,
[1:01:39] predavaone zašto IU bolnici u kojoj je radio dobio infarkt
[1:01:43] srca. I onda je sve da se to desilo.
[1:01:47] U bolnici su ga uspjeli, ali to je bilo prije tih raznih naših
[1:01:50] da ovaj identificiranja i terapija ovih da love ica
[1:01:54] visokom tehnologijom 20 i neke ali uspjeli su ga ono spasiti.
[1:02:00] On je onda shvatio da u stvari je to njegovo reagiranje.
[1:02:03] Njega dovelo do to nazvao vrući reaktor iz neće osobi koja je
[1:02:07] burno reagiraju, onda smo im se digne tlak i iz srca se jako
[1:02:10] brzo i tu se troše na neki način i on je cijelu knjigu napisao o
[1:02:14] tome, znači da li je vrijedno umrijeti zbog tog stresa koji
[1:02:17] temelje? I rekao je kad bi ljudi samo 10
[1:02:20] posto ili 5 posto vremena koje provedu nakon bolesti da vrate
[1:02:26] svoje zdravlje, kad bi samo toliko upotrebili prije da
[1:02:30] očuvanje zdravlje bilo bi famozna, ali to se obično desi
[1:02:33] tek kad ljudi se ozbiljno razbole, onda te neke velike
[1:02:36] odluke ipak provedu u djelo, a doktor nije prisutno, ali samo
[1:02:40] ono kaj hoću biti lijepa neću biti debeo, ali ako je infarkt
[1:02:45] da ću se napraviti. Htio bih se malo, htio bih se
[1:02:49] malo vratiti na ovaj, možda nakon domene nekih misterioznih
[1:02:53] tema. Bila je osoba koja ovo gleda
[1:02:59] bili. Ja i vi vam religiozni ili ne?
[1:03:02] Spomenuli smo boga par puta vi ste ga spomenuo sam ga spomenuo
[1:03:06] bez obzira na to. Meni su ti recimo koncepti u
[1:03:09] religijama dosta zanimljiv, kao što je vjera koju smo
[1:03:13] spominjali, već kao što je molitva, kao što recimo
[1:03:17] zahvalnost čak i kod dispenza sam čitao isto.
[1:03:20] Zapravo, njegova je pojednostavljeno kakvu recimo
[1:03:23] iscijeliti nekom bolesti, sebe, zdravlje vratiti zapravo da
[1:03:28] stvori što je osjećaju kroz vizualizacije, stvoriti osjećaj
[1:03:30] zahvalnosti, kao da je nešto već tu.
[1:03:34] Na tom iako to sad možda nije u ovom trenutku ovdje.
[1:03:38] Kako vi recimo promatrate i razmišljate o tim konceptima?
[1:03:44] Molitve ili zahvalnost? Su neophodno, bez to su ustvari
[1:03:50] ne može postići. Mislim da je 1 i drugo i lijepa
[1:03:53] molitva je defakto i tame i te meditacija koju mi pričamo i
[1:03:57] ulaženje u sebe. To je molitva.
[1:03:59] Ne mislim, predaju se defakto nećem što želiš i zahvaljuješ se
[1:04:03] također IU molitvi zahvaljujemo, zar ne?
[1:04:05] Znači to je defakto. Mislim bogu se preporučiš i
[1:04:11] zahvališ mu se čitati svoje dala na neki način.
[1:04:14] Mislim, gle uvjere su različit, ali ja ostalog angle ali Bog je
[1:04:18] 1. Prema tome nema veze koja je
[1:04:20] vjeroispovijest jer je mislim prema tome on će sigurno svakom
[1:04:24] od nas bilo tako. Jel to neznam sad ne znam kakva
[1:04:29] vjeroispovijest istočna i lijeva ili desna ili ova mislim, to je
[1:04:33] sve ista priča, neće, Bog je energija, to je energija koja je
[1:04:37] sveobuhvatna i mi smo dio te energije te cijeli svijet.
[1:04:40] Mi smo jedni s drugima, ovaj stol i energija i ono ne znam
[1:04:43] naša ruka i čaša i duša. Sve energija neće, samo jedu
[1:04:47] stočara različita i prema tome mi i ta molitva i ta zahvalnost
[1:04:52] je sve to de fakto mi tu energiju želimo da bude da
[1:04:55] lijepo kola da nema blokada, da nema bolova, da nema, da nema
[1:05:00] loših misli, da nema, neću ga bolesti, auto je bit.
[1:05:05] Se nastavi zapravo kako se onda po vama koncept duše uklapa u
[1:05:10] neuroznanstvenim razumijemo. Za cod.
[1:05:16] Mi neuroznanstvenici bih trebali ono znate neke za rezucka
[1:05:20] pokazati da onda vidi to je to aviona.
[1:05:22] Neki smiješni eksperimenti sigurno i pročitali onaj 20:01
[1:05:27] gram da duže. 900 i neke 1 doktor kao htio pokazati da
[1:05:33] nakon što je pacijent umro, on je bio odvesti 1 gram lakše nego
[1:05:36] što je rekao, a to je da duša koja je otišla ne znam u neba,
[1:05:40] ali to nema veze. To sve nije on uspio dokazati
[1:05:43] jer su 2 pacijenti u toj seriji 1 je bio djed rakiju i za više
[1:05:49] drugih za manje 3 uopće nižeg ranga to je smešno to je mislim
[1:05:53] to nije neki dokaz, ali ja mislim da je la kvantna fizika
[1:05:57] malo pokušava tu pokazati da ipak se tu energiju da se
[1:06:01] plastificira. Mislim duše da proto energija
[1:06:03] sve naći. Može malo gušća, dajte da je
[1:06:06] bilo užasno. Puno istraživanja vezanih šta je
[1:06:08] sjelo duše, gdje je ona, u kom dijelu bar neke su istraživanja,
[1:06:12] elementi, istraživanja, autori siguran da je to straga u mozgu
[1:06:15] negdje između baze mozga i cerebrum, a onda je dekart je
[1:06:20] rekao da je to uce 1 pinealna žljezda.
[1:06:23] To je ono u sredini kao nisi to kao kažemo treća oko ne znači
[1:06:27] zanosa u dubini ravno linija. To je u stvari jedina žlijezda
[1:06:31] koja neparna u mozgu da će, to je kao po njemu bila sjelo duše
[1:06:35] jer imate ove druge su lijeva i desna ovaj kaos u sredini pa je
[1:06:39] to. Kao dakle damo da je to.
[1:06:42] Dakle puno je bilo tih opisivanja različitih i to su
[1:06:46] neke filozofske priče iz škole i tako ja mislim da mislim duša ne
[1:06:51] može nestati, materija ne može nesto cjelina čija mi smo svi
[1:06:55] zapravo ta energija je onda i materija i to je to.
[1:07:00] Prema tome, duša je najvažnije stvari.
[1:07:06] Kako recimo? Kao neuro.
[1:07:11] Da. Psihijatar objašnjava TM, recimo
[1:07:15] našu svijest ili realnost koju percipiramo uopće.
[1:07:20] Javnost je, ali mislim, to je. To je zapravo prepoznavanje onog
[1:07:25] oko nas, jer to je ta percepcija defakto mi imamo impulse koje
[1:07:28] dobivamo iz okoline iz našeg ti to možemo, onda je na neki
[1:07:34] način. Objasniti svojim dosadašnjim
[1:07:37] iskustvima, znanjem d prethodnim nekim događanjima, ali za protiv
[1:07:43] svjest defakto isto nismo baš ono previše objasnili.
[1:07:48] Ima puno istraživanja koja govore čak nalaze i neke grupe
[1:07:51] neurona koji su može zaduženi za ono da pokažu koji koji dio
[1:07:57] mozga je bio taj koji tu svijest.
[1:08:01] To je to je mozak defakto moram omogućuje da se svjesno vo
[1:08:06] nosimo se kroz život, a kako ćemo to percepcija i svijet
[1:08:11] zapravo nije ista je. Bi li ta percepcija ovisio o
[1:08:14] našem dosadašnjem? Ja mislim znanjima i načinima
[1:08:18] razmišljanja, jer možda ono što smo prije pričali reakcija na
[1:08:22] recimo neki događaj take i percepcija, možda isto drukčija
[1:08:26] kod nekih ljudi, nekom se 1 slika jako sviđa, a vama se može
[1:08:31] ne sviđa neka ili neka glazba koju ja obožavam AU milionima ne
[1:08:35] oni to slušati. Da evo to je ta raznolikost,
[1:08:39] zato smo mi to posebni. Svako od nas je zapravo za sebe
[1:08:42] 1 entitet 2 drukčiji i zato je o tome što pričamo da je empatija
[1:08:48] važna da se nastojimo razumjeti i omogućiti da svaki u tom svom
[1:08:52] najbolje st brodi. Tada percepcije su stvarno
[1:08:57] različite, ovisno o nizu stvari. Što možete reći uopće UO
[1:09:03] povezanosti? Malo smo spomenuli na početku.
[1:09:06] Bi li veza između mozga i crijeva veza?
[1:09:09] Između srca i mozga. Velika 1 zapravo veliko
[1:09:15] istraživanje kao end mozak vaš druge crijeva vaš 2 mozak to je
[1:09:21] ono bogatije od sek brando sisa tako zove znači cijeli taj.
[1:09:25] Mogu reći istraživanje, odnosno pristup i to je sad, možda nekih
[1:09:29] dvadesetak godina malo manje, možda prisutno i istraživanja su
[1:09:33] krenula su zapravo policajka s parkinsonovom bolešću kad su
[1:09:37] vidjeli da on ima neke probleme sa.
[1:09:39] Prehranom se trijebi maitake i onda sam našao zapravo daje
[1:09:43] manjak iz ovaj dopamina, a dopamin je 1 neurotransmiter i
[1:09:48] hormonskoj moguće ni stvari u organizmu, a kod parkinsonove
[1:09:54] bolesti i ga nema. Dovoljno se izlučuje u onoj
[1:09:58] crnoj jezgri u ove je u mozgu ali se 50 posto pa me ne
[1:10:04] izlučuje iz sluznice tankog crijeva i to se onda vidjelo
[1:10:08] istraživanjima da je ta količina dopamina kojeg nije dovoljno
[1:10:12] nema dovoljno pa se simptomi parkinsonove bolesti zato jer
[1:10:15] su. Izraženi da je to ipak izgleda
[1:10:18] zbog tog što ovog ima manje koji se izlučuje iz crijeva, onda su
[1:10:21] vam naši do 5 90 posto serotonina.
[1:10:24] Ono spominjali smo ga već i kao hormon sreće na neki način se
[1:10:29] izlučuje iz crijeva nači, niz bolesti se s defakto dogodi jer
[1:10:34] je ta količina koja nam je potrebna za funkcioniranje.
[1:10:39] Ovaj cijelog organizma preko tih uputa od strane mozga se ne
[1:10:45] događaju, su crijeva ne funkcioniraju.
[1:10:47] Kako treba recimo depresija vam je 1 od isto bolesti za koju se
[1:10:52] misli otok serotonina onda nema dovoljno ako je probava loša i
[1:10:56] zato se počelo svim mi imamo te trilju nestao ovih bakterija
[1:11:01] koje su nam dobre koje nam trebaju, koja omogućuju
[1:11:04] metabolizam i sve skupa. To su ti micro b one znače
[1:11:07] mikrobiota, tu se mora funkcionirati lijepo i da
[1:11:11] probava bude kak treba i onda defakto sve je dobro, nema
[1:11:16] bolesti. Međutim, ako se ljudi loše
[1:11:19] hrane, a koja prevladavaju to neki loše bakterija dolazi do.
[1:11:23] Ako zbog stresa dolazi od one strahote izlučivanja naći, a ove
[1:11:28] iz manjka kortizola onda se znači imunitet uništava, a to je
[1:11:31] najčešća priča. Zašto se to onda s tim ciljevima
[1:11:34] dogodi? Onda se to manifestira
[1:11:37] bolestima. Uglavnom, evo i ovim
[1:11:39] neurološkim, između ostalog nečega spomenula sam parkinson,
[1:11:42] ali je i depresija je recimo moždani udar, čak ima i strane
[1:11:47] nekih ono kao da se nešto dogodi prethodno u tim crijevima se pa
[1:11:51] se ne izlučuje ona količina protektivnih tvari koje nam je
[1:11:55] potrebno da bi. Funkcionira li dobro?
[1:11:58] Tada je užasno. Važno je to područje i sad je
[1:12:01] ja, na sreću se kako istražuje ponosa da imate sve silne ove
[1:12:05] probiotike prebiotike govori se što od hrane treba isto što
[1:12:10] treba izbjegavati staze imate ono for brain food not si sve
[1:12:15] moguće razne ove upute i baš je jako puno i literaturi ovo je
[1:12:20] prisutno i ono mislim i za za laike isto jako puno znanja sad
[1:12:25] na sreću se plasira i puno se o tome govori, ima i ti.
[1:12:28] Po testa isto puno OO zdravlju crijeva i mozga jer je to očito
[1:12:34] povezano jako. Došli smo do onog dijela i
[1:12:38] zapravo onoga što mi možemo napraviti.
[1:12:42] Jako jako često narativ genetike i onoga što smo dobili rođenjem,
[1:12:48] što smo dobili od svojih predaka.
[1:12:51] Kako komentirate recimo epigenetiku i kako komentirate
[1:12:57] zapravo našu sposobnost da kroz dizajniranje životnog stila?
[1:13:03] Utječemo na. Promjenu svog općenitog sta.
[1:13:08] Manja bića zdravstveno stanje tako dalje kroz svoje navike i
[1:13:13] svakodnevne neke aktivnosti. Konstatacija.
[1:13:18] Pedesetih godina kad se smiri pronašli da je na jerena i tak
[1:13:22] dalje i kad sam rekao, evo kromosomi.
[1:13:25] Genetika mi nemremo niš protiv svoje genetske karte.
[1:13:28] S tim smo rođeni i tak će nam se onda dogoditi ove bolesti itd.
[1:13:33] I onda nastoj godina bilo je onda ta da ovaj a jako puno je u
[1:13:40] tom pisalo radilo. Dakle, genetika je otkrivena i
[1:13:43] ne možemo crni protiv nje boriti.
[1:13:45] Međutim onda na sreću su postavili ljudi kao što je brus
[1:13:48] lipton koji je malo se umorio od toga.
[1:13:51] On je i studentima pričao o genetici, onda je shvatio da je
[1:13:54] to zapravo malo, ipak je ovaj pretjerano.
[1:13:57] Toliko se to onda znači defakto bi ti puštaš sudbinu svoju u
[1:14:02] ruke genetici, ne želiš si pomoći.
[1:14:05] Na neki način nećete defetistički stav totalno da ne
[1:14:08] možeš ništa napraviti protiv i on je onaj eksperiment napravio
[1:14:12] pa je pokazao da se zapravo. Možemo mi svojim mislima masu
[1:14:16] toga napraviti. Možemo kompletno promijeniti,
[1:14:19] dakle i aktivirajući neuroplastičnost promijeniti
[1:14:22] znači da izliječi CI napraviti masu stvari za boljitak, svoje i
[1:14:27] dulje, živjeti zdravije, živjeti sve ostalo, onda su ga tamo on i
[1:14:30] njegovi kolege. Malo love je krivo gledali
[1:14:33] bezbroj nije više poslije bio naseljen, tvrdog je otišao
[1:14:36] negdje na karibe i tamo živi i uživa i predaje i dokazuju.
[1:14:41] Dokazao je sve ovo što je rekao de facto je epigenetika ne znači
[1:14:46] utice. Okoline, utjecaj naših misli,
[1:14:49] utjecaj različitih impulsa iz okoline je taj koji je važan i
[1:14:53] mi moramo to osvijestiti i micati.
[1:14:56] Znači sad baš no nedugo ima li neka istraživanja, čak ovaj expo
[1:15:01] jušnom zagađenje zraka je 1 od čimbenika rizika koji može
[1:15:05] utjecati loše na na to da dođe do moždanog udara, do srčanog
[1:15:09] udara do povišenog tlaka nećeš, jer smo baš ono što sam rekla,
[1:15:12] svi smo i jedni s drugima povezani i atmosferski tlak je
[1:15:16] taj koji djeluje na naš tlak u organizmu naći.
[1:15:18] Sve je zaista u vezi i mi smo ti koji možemo.
[1:15:24] Moramo prepoznati šta od toga kod nas nije usklađeno na neki
[1:15:29] način i onda to u svom životnom stilu stvarno možemo promijeniti
[1:15:33] jer je to mogućnost da onda stvarno ljudi žive zdravije i
[1:15:37] bolje, ali to je sve na bazi te neuroplastičnosti su dokazano
[1:15:40] sve. Znači, to su mehanizmi koje Bog
[1:15:42] je to smislio da bi na mozak omogućio da ga možemo.
[1:15:46] Znači zdravim mijenjaju ćete svoje.
[1:15:50] I misli i ovaj imunitet i sve ostalo znači i boreći se protiv
[1:15:57] kroničnog stresa. Ne mislim, to možemo puno
[1:16:00] napraviti u tom. To je kronični stres te nešto
[1:16:03] što znače tlaka što sam na početku spomenula ili mijenjaš
[1:16:07] ili pristup prilagođavaš, a kronični stres je zapravo kad se
[1:16:10] ne prilagodiš i ne mijenjaš, nego si daš mu ljeto.
[1:16:13] Ne čekaj tim ne pažene naći ako je neki movida, poslom se mičeš
[1:16:18] tog posla ako te nervira među muž ili žena odlazi više 100.
[1:16:24] Ista je situacija i takav d ne vjeruj desno od njih pošalješ da
[1:16:28] ih donegal druga mami ili ili bayhill tak dakle mislim, neke
[1:16:32] stvari se stvarno mogu. Nemoj, ne smijemo to
[1:16:35] simplificirano, ne smijemo gledati kompleksnost, značili
[1:16:39] imati na umu da smo mi ipak na neki način gospodari svoje
[1:16:43] sudbine. Načini su ti geni, oni jesu
[1:16:46] odrednica, ne mogu reći da nisu bez što i znate da je boja
[1:16:50] očiju, ne znam kaj je zapravo veza na tu genetsku preći, ali
[1:16:53] na primjer ja sam znala reć pacijentima kad ono kažu.
[1:16:57] Ma moja mama umrla od moždanog udara.
[1:16:59] Tata je imao alzheimer onda šta sad ja mogu i pušiti piti onako
[1:17:02] nebu neću niš, promijenit će se to isto dogoditi ST to neće
[1:17:06] značiti, možeš kompletno baš sa takvom obiteljskom anamnezom
[1:17:10] možeš djelovati na sebe da se ne razboliš dakle, ali to zato
[1:17:15] mislim da je bitno da se o tome govori i da se ljudima ukazuje
[1:17:18] da je treba. Genetika je snažna i zaista se
[1:17:22] evo ono što smo pričali onim ljudima kako su malo bili ono
[1:17:26] kao pomlađeni to iscrtala. Oni su promijenili okoliš, bili
[1:17:30] su ne ako joj se ne znam namještaj iz sedamdesetih
[1:17:33] svirala je glazba, čitali su te novi nači, ta okolina je onda
[1:17:37] bila promijenjena u onom skladu. To što ste žena željelo postići.
[1:17:43] Kroz vaš život iz osobne priče u praksi što se tiče životnog
[1:17:47] stila i tih navika koje koje su navike, recimo onako kako bih
[1:17:52] složili po prioritetima da su bitne, koji je najdominantniji
[1:17:56] utječu na kvalitetu našeg života i našeg zdravlja za sebe je.
[1:18:03] Neka tjelovježba prehrana. Je defakto zdravlja mozga
[1:18:10] tjelovježba je jako važna. Zašto?
[1:18:12] Jer ona vam za vrijeme tjelovježbe vam se defakto
[1:18:17] povećava. Količina bide nyfw a to je
[1:18:20] brandirani jutro fiktivne zagrepčanima hrvatskog imena
[1:18:24] naći brendiraju mi ga sami, izlučujemo u hipokampusu, to je
[1:18:28] dio mozga, a taj neuro trofeji nije potreban za pamćenje,
[1:18:32] koncentraciju i za raspoloženje. Znači, nama je za sve.
[1:18:36] Kognitivne funkcije i za raspoloženje trebao tebi je nev
[1:18:40] ljudi koji nemaju dovoljno. Jeli su stari iliri su se
[1:18:43] razbolili i te njihov hipokampus više ne izlučuje hit
[1:18:47] mitohondriji svojim oslabili ove ii.
[1:18:50] Dakle njemu treba nešto dodatno da ga aktivira, a tu je
[1:18:54] tjelovježba jer ona, ali hotel je zbog naglašava kako je
[1:18:59] najdivnija i najkompleksnija tjelovježbom te fizički gdje je
[1:19:03] ples, jer ples je ono fantazija zato što tu slušaš glazbu
[1:19:07] prepoznaje, želite. Obično plešeš u paru i onda
[1:19:10] zrcalni neuroni gledaju ekipu oko tebe koji isto tako plešu i
[1:19:15] još dodatno te aktiviraju, ali prema tome to je ples i ono
[1:19:19] ludnica. Kakve vrijedan ples je ples?
[1:19:27] Prije glazbenom zavodu plesali iz imali smo mile plesali sa 2
[1:19:31] mladi ste imali ne znam i ne plešete više valda.
[1:19:34] Nažalost, imao sam 1. Period života gdje sam išao u
[1:19:37] školu plesa sigurno duže od 6 mjeseci, 6 mjeseci, 9 mjeseci i
[1:19:42] stalnog. Ponavljam si to i nikako da
[1:19:44] reagiram i da promjenim način razmišljanja i djelovanja.
[1:19:47] To mi je bio 1 od najljepših perioda u životu.
[1:19:52] Super pristup je 2 gledali ples, a mi se možeš samo u stvarima iz
[1:19:57] čak ne mislim, uz neku glazbu se čak može malog imati 1
[1:20:01] eksperiment sa mislim dokazano u onom ovaj prosvjed wings imao
[1:20:05] američke akademije objavljen radio 1.
[1:20:08] Dakle grupa vježbača u teretani i glupa plesača vadili su im krv
[1:20:12] na nivou, a ovaj ide nef a prije početka vježbanja i onda plesači
[1:20:17] su oni imali u histogramu ovakve visoke, a ovo oznojene iz
[1:20:22] teretane trotteri put manje znači dokaza isto iz krvi
[1:20:26] izvađenom to je dobro 1 ima puno.
[1:20:28] Od tih ovaj puno dokaza da je ples iako ono baš koristan i da
[1:20:33] nam omogućuje i to kretanje i može i motoriku i ali taj bi
[1:20:37] djene kojih bi ta naći fizička aktivnost izaberete su ono onu
[1:20:41] koja vam se zapravo najviše sviđa i jer vam se glupo je
[1:20:46] raditi nešto ššd, a ono zato što moraš tjelesne aktivnosti, onda
[1:20:49] bjež baš i ljut si, zato to onda totalno za poništavalo.
[1:20:54] Neće im nešto u čemu čovjek zapravo uživa a koristimo onda
[1:20:58] prehrana je super, bitna je što prehranu stalno spominjemo one
[1:21:01] sad je. Na cijeni istražena i dokazana
[1:21:04] mediteranska prehrana za zaštitu kao zdravlja mozga hrvatska,
[1:21:08] inače, zemlja koja je mediteranska prehrana u
[1:21:12] Hrvatskoj na obali otocima i ušla u registar nematerijalne
[1:21:16] svjetske baštine uneska prije 10 godina, ali to nije baš
[1:21:19] osvješteno međunarodnom, jer kad sam dođemo u neke kad su
[1:21:23] organizirale kongres u Puli, onda me prepoznaju sa tim
[1:21:28] masterchefom javili da ipak rasa ćete moći svojim gostima staviti
[1:21:32] neki deplijan. E, da je ono u restoranu jede
[1:21:35] moja svjetsku baštinu. On ne gleda nema pojma nikad
[1:21:38] nema od pojma al to je to je dokaz.
[1:21:40] Unutra je unutar smo UU tom začin s kavom nekom ovu registru
[1:21:46] da takve ali mediteranske prehrane oka naše dalmatinske
[1:21:49] dalmatinci jedu znači ribe 1 dvaput na tjedan zeleno povrće,
[1:21:54] ono povrćem, tamnih zelenih boja, voće, maslinovo ulje to su
[1:22:00] nezasićene masne kiseline jer ona je UU maslinovu najviše u
[1:22:04] ribama IU ribama i ovaj onda kaže čaša crnog vina na je dakle
[1:22:09] one francuski paradoks da je crna vina zbog resort.
[1:22:13] Patrola i polifenola na neki način korisni, jer kao
[1:22:16] antioksidans nego bijela jakna. Smijem li kakvi prijatelji
[1:22:20] bijelog vina promovirate crnom zato što moram po mogu popiti 2
[1:22:23] čaše bijelog da onda dostignemo učinak 1 čaša crnog.
[1:22:28] Prema tome, to vam je ovaj, to je ta mediterana, nije to
[1:22:32] mudrost nikakvi, ali ima puno tih raznih medija naći.
[1:22:36] Počelo je sa mediteranskom prehranom na kreti jer je to ono
[1:22:39] siromašni otokom i neki kozji sir, paradajz i malo maslinovog
[1:22:44] ulja. Ne, ali neće ni ima i puno
[1:22:46] bogatijih tih prehrana i još je bila nordic da je svojevremeno
[1:22:52] aktualnih dalje. Znači oni imaju isto to samo
[1:22:55] imaju ribe koje nisu naše. Ne znam srdelice i skuše, nego
[1:22:59] imaju ona jelo sharing en morske ribe.
[1:23:04] Nezasićene masne kiseline u sebi tak da je defakto i ta nordik
[1:23:08] daje ti ovaj meritorni je to je sve jako korisno da se spominje
[1:23:13] keto dijeta. To je sada jako izbjegavanje
[1:23:16] kompletnu niko hid rata pa onda imati srbima 100 vrsta paleo
[1:23:20] dijeta ova dijeta ali mislim ono dijete znači negdje tanak da ću
[1:23:24] prehrana kao na neki onda su i smislili tzv main daj da ću biti
[1:23:28] engleski znači un a neki da je to je kombinacijama inter anske
[1:23:33] i 10 daje to je da je tu stop pretenzija da će prehrana koja.
[1:23:37] Onemogućuje povišen tlak nači to je sa isto ono što manje ovaj im
[1:23:43] što manje ovih zasićenih masti i uz vahid rata i da ima puno u
[1:23:47] stvari zelenog povrća i voća sa magnezijem koji se IIK lijerka
[1:23:54] li je taj koji omogućuje da tvar bude niži, znači isto povrća što
[1:23:57] više znači to je kao main. Daj da koristi da se ne razvije
[1:24:02] recimo alzheimerova bolest i demencija neke vrste under imam
[1:24:06] raznih indijanca recima za kokosovo ulje se smatra da je
[1:24:10] silno korisno. Jer sprečava nastanak demencije
[1:24:14] zato što isto se razgrađuje na način da ulazi kroz krvno
[1:24:18] moždanu barijeru i omogućuje korisnim tvarima da uđu u mozak
[1:24:22] i da ga prehrane. Tak da onda mimo ovih nekih
[1:24:25] dodatnih dodataka hrani recimo kurkuma koja je dobra za
[1:24:29] podizanje imuniteta, pa c vitamin također diže imunitet.
[1:24:33] Sing isto tako podiže imunitet naći d vitamin je sad na cijene
[1:24:38] jako b 6 b 12 i to imamo i nemamo u hrani.
[1:24:43] Ak ljudi ne misli što jedu mogu i ne imati dovoljno tih
[1:24:46] vitamina. I minerala u svojoj hrani, a
[1:24:49] posebno zato što se ipak živimo na nekim uzgojnim žitar.
[1:24:54] Crkva i povrće ima i ko zna kaj mi u tim velikim centrima
[1:24:57] kupujemo kubica ima sve manje koje su iz svojih vrtova jer
[1:25:02] dakle mislim. Na žalost je ona zdrava prehrana
[1:25:05] pod stvarno zdrava i mars jedino imaš neki svoj vrt, a to niko od
[1:25:09] nas u gradu ne mane tako da ovisimo.
[1:25:12] Ipak ima nekih op EGA, možete napraviti s njima neki dio da
[1:25:16] vam donose pobjede. Moji neki susjedi imaju
[1:25:18] dovoljno. Ja mislim da je to bija podržala
[1:25:22] uvijek jer mislim, jako je važno znati što jedeš, a ne ono jesti
[1:25:27] neke ovo kad gledate sad tih pekara i ovih raznih kioska gdje
[1:25:32] se može kupiti te kroasane i kad mi se ne spava nemam ništa
[1:25:35] protiv grozdana, ali mislim da je ovo mislim i ti mladi jure
[1:25:39] samo to 1 to nekako brzo tijesto i to je to jako loš.
[1:25:44] Zato probao koju smo govorili koliko je bitna.
[1:25:47] Što bi mogli još još dodati u te stupove zdravlja, rekli smo
[1:25:51] tjelovježbu, rekli smo prehranu. Pretpostavljam da možemo dati.
[1:25:54] Uočili smo, pričali već nekakvim mindfulness tehnike nešto.
[1:25:58] GIS slijedeći nošenje sa stresom, onda za taj brend
[1:26:05] fitness spominjemo za ljude koji su malo starije dobi izaći kad
[1:26:10] odu iz radnoaktivnog nekog. Je li 2 gb dijela života i to je
[1:26:17] posebno za muškarce koji su bili necemu šefovi neke velike
[1:26:21] odvajamo one lijepo odu u penziju i nisu jer su se
[1:26:24] posvetili tom poslu u potpunosti nisu smislili nikakav hobi niti
[1:26:28] nešto čime će se baviti. To prestane i onda se ujutro
[1:26:32] probude mobitel ugašen laptop, zatvoren žene ide na živce, ona
[1:26:37] bez frendicama išla na kavu, on sam neke hoće a ne zna šta bi sa
[1:26:41] sobom razumijete, to je da to je nažalost istina i onda vam se
[1:26:46] dogodi to. Jer koga više ne da ona kad je
[1:26:49] otišao sposobni prate niti zove niti tko me je dočekali da su te
[1:26:52] se riješili prema a nije ostvario prijateljska druženja i
[1:26:56] prijateljstva su ključna ona ok imaš škole, mislim, jer poslije
[1:27:01] su sve zapravo kolegijalni odnosi većinom, to je onda ovdje
[1:27:05] dok si na poslu pa oka, ali prijateljstva su stvarno ona
[1:27:08] koju još negdje u gimnaziji zadnje te može doživjeti poslije
[1:27:12] mislim baš nekih velikih prijateljstava nema, jesu malo
[1:27:14] previše konkurencije i sa struka pa ljubomore pa tak dakle.
[1:27:19] Ali druženja jesu, jako je bitno imati stalno socijalne kontakte,
[1:27:23] baš zbog toga što je rekla da nam trebaju impulsi, a taj
[1:27:26] dotični gospodin nam onda tog nema, jer onda on lijepo sjedi,
[1:27:31] počne buljiti u neku televiziju koju ni ne gleda.
[1:27:33] Popije limenku pive, ne zakaže i to ne buni kada shvati da nikom
[1:27:38] ne treba doputovati nakon vrlo brzo vremena kad ga niko niš ne
[1:27:42] zove i onda znači to je polako put prema depresiji.
[1:27:48] Jer shvatiš da si zapravo u život poraditi AU nepostojeće
[1:27:51] nekom poslu poduzeću dobio neku nagradu, ali zapravo kosi sada,
[1:27:55] jel tako? I onda vam ta depresija na kraju
[1:27:59] ide u demenciju zato što zbog tog manjka impulsa i zbog toga
[1:28:03] što nemaš volje da bilo kaj radiš, onda nema više poticaja
[1:28:08] tih koji mozgu trebaju i onda je pamćenje sve lošije
[1:28:12] raspoloženje, sve loše lupam pamćenje, zaboravljivost
[1:28:15] pojačana i to je to i to je katastrofa, onda ni neće jesti.
[1:28:20] Jedu loše neki sendvič ili ništa ne i sve skup je grozan put, a
[1:28:25] nažalost je to fiziologija koja se patofiziologija da takve 1.
[1:28:30] Koja se događa noči treba misliti na sebe i svoj život još
[1:28:35] u tom dok si juriš iz 1 posla za druge 1 ove im sastanka na druge
[1:28:42] 1 predavanja da će treba smjestiti sebe i ima tu neku
[1:28:48] nogo neko vrijeme za sebe. Znači to je onda najprije smo.
[1:28:52] Onda tu ti ljudi trebaju taj takozvani brand fit ne znači
[1:28:55] treba vježbati malo te moždane funkcije i da ne bi zakržljale
[1:29:00] da će tu uvijek onda kažemo na učenje nekih novih znanja.
[1:29:04] Neki 2 jezik još da se nauči ili da ideš za izišlo ne znam neku
[1:29:08] novu karijeru počneš slikati nešto ili rješavati ove razne
[1:29:13] rebuse križaljke sudoku je srednja cijeni, u svakim
[1:29:16] novinama se može naći, prema tome, ne može se reći da nema
[1:29:20] tih različi, onda kažu da bi mogli ne zna pisati nešto, pa.
[1:29:24] Uzet ću nešto što vas isto tak zabavljali, moraš se na neki
[1:29:28] način natjera da to radiš, jer najpogubnije ta priča o lindi
[1:29:33] presuda. Znači to je taj fitness to jako
[1:29:36] bitno i onda slijedeća stvar te socijalni kontakt i to vam je
[1:29:41] apsolutno super bitno, jer ako se ljudi osame meni se često 10
[1:29:46] kn euro neurološki problem sa samoćom i za slabijom
[1:29:51] pokretljivošću i onda ne znam krstu gradu događa.
[1:29:55] Da odeš recimo završio svoju karijeru još kao dve 3 godine
[1:29:59] funkcioniraju sve slabije. Moje škole sve slabije izlaziš
[1:30:02] van deca imaju resa svojim karijerama i onda ti ostaneš u
[1:30:07] nekom stanu, eventualno neka susjeda donese neku salatu,
[1:30:10] grozna ljudi kvaliteta života onda 0 prema, a to apsolutno ne
[1:30:16] mora tako biti i ne smije tako biti načini.
[1:30:18] Tu moramo isto uskočiti s tim da trebamo se aktivirati u tom
[1:30:23] dijelu života II vježbati i plesati iz slikat neka i pisati
[1:30:28] pjesma svašta može se. One soare neke koji su prije
[1:30:32] radili pa je neko svirala klavir pa su 2 pljeskali u salonima
[1:30:36] doma. Ne mora se ići nekamo daleko.
[1:30:39] Zato sam tako djecu kasno glasno pravilo da se još uvijek moram
[1:30:43] baviti njima. Tara.
[1:30:48] Ali djeca su izvor svega te divote.
[1:30:53] Jasna i 1 kontakt sam kad sam imao sa s vama kad smo se čuli
[1:30:58] telefonski osjetio sam tu u životnu energiju i vedrinu i
[1:31:02] radost i ovaj koji imate u sebi pa nekako bih vas volio pitati
[1:31:08] tko je vaš zapravo 1 od glavnih postulata ovog branda lud je da
[1:31:16] ja da ja zapravo se zajedno sa svojim gostima istražujem
[1:31:18] koncept uspjeha ili koncept ispunjenja, pa sad vas pitam sa
[1:31:23] bogatim životnim iskustvom. Kako vi to definirate?
[1:31:27] Što je uspjeh za vas? Heroje sada u izvještavam se na
[1:31:33] neki način. Les ispunjavalo tijekom života.
[1:31:37] Ne mislim, mi imamo različite karijere bila 1:01 genijalna
[1:31:41] visinu, film ili knjiga o 2 prijateljice koje su svaka
[1:31:45] radile da 1 je bila super poznata neznanka i manekenka ili
[1:31:49] ne neka znanstvenica sa velikom karijeru, a druga je bila mama
[1:31:54] četvero djece i onda se sastanu 1 s drugom nakon ne znam puno
[1:31:58] godina i 1 i drugo je užasno zavide jer ova oh da je ova ove
[1:32:03] i neka recimo menadžerica je vapila za tim da ima djecu
[1:32:07] unučad muža i fanovi cilj a ova druga.
[1:32:10] I gđa koja se s tim bavi leona mislio da sam bar bila sam
[1:32:14] odličan jak da sam barem napravila to naučili na pravila
[1:32:18] kao što je ta moja prijateljica je.
[1:32:20] Dakle ovisi zaista što si si uzeli ne ako za vas kamo vas
[1:32:24] život odvede, ali ispunjenje da taj je uspjeh.
[1:32:29] E da taj neki neki svoj cilj ste ispunili na kraju u tom životu
[1:32:33] na noči. Mislim da budeš zadovoljan, to
[1:32:37] je uspjeh da budeš zadovoljan sa svojim životom, a ne da tražiš.
[1:32:42] Jeste li zadovoljni? Vidim.
[1:32:45] Da ja super zadovoljna. Mene je Bog stvarno ove obdario
[1:32:49] s time da misli mišića izazvanom sve na neki način uspijeva.
[1:32:53] Nisam nikad bila nervozna niti niti zasjenila što sam zakinuta.
[1:32:58] Znate ono kada krene stajali potezi odličan jak, pa onda ti
[1:33:01] se onda svi te nekako malo i hvale, pa onda doba svi hvale
[1:33:05] protiv sjajno, onda se poslije početi druge hvaliti.
[1:33:08] Dakle ne moram reći da mislim super, imali smo divnu i
[1:33:12] nažalost moj suprug je umro prije 7 godina prekršio.
[1:33:19] On je bio totalno druga struka. Bio je arheolog karikaturista,
[1:33:23] bavio se umjetnošću. Dakle, to je mene onda još
[1:33:25] ispunjavalo drugom smjeru, pa smo zajedno išli još neke njihov
[1:33:28] njegove lokalitete gledati tak tak da mislim, mislim, bitno je
[1:33:34] da si čovjek zapravo zadovoljstvo da ostvaruje svoje
[1:33:38] ciljeve, ali ne ono pod svaku cijenu da se onda nerviraš ak ti
[1:33:41] se nije promijenilo jer je ravno.
[1:33:47] A to treba malo malo dulje živiš onda shvatiš da a mladi to ne
[1:33:52] misle da je tako oni hoće. Razlog.
[1:33:54] Oni ravna glavom kroz zid i to je to.
[1:33:56] Ja to šteta jer onda onda boli glava da abloy.
[1:34:00] Mislim, može se masu stvari postići sa uma i ytongom 1.
[1:34:04] Maloprije spomenuli to ovaj meni se nekako ova je došlo došlo do
[1:34:09] mene u zadnjih par dana. Zapravo ta vjera da si sretna
[1:34:13] osoba ili da te prati sreća da kako si se nekako bi izrazili
[1:34:16] ovamo zaista nešto što ti pomaže.
[1:34:21] Zvuči ljepše. Apsolutno.
[1:34:23] Lagodniji. Jer mislim da je mi se ako se
[1:34:28] nerviramo ono to je recimo pod nekim.
[1:34:31] Malo kolokvijalno rečeno ako neki strani onda zapravo si sam
[1:34:35] kriv zbog toga jer smo rekli da se makneš od toga.
[1:34:39] Vjerojatno je prema tome, a ove i sigurno se može puno stvari
[1:34:46] promjenom tog nekog našeg fokusa promijeniti, da su onda dobro
[1:34:50] osjećaš i. Uživao sam u razgovoru s vama.
[1:34:55] Je li to bilo 1? Hvala vam na na gostovanju i
[1:34:59] molim se, hvala se ništa, vidimo se uskoro bok.

Shows are listed from Apple Podcasts' charts and directory, and Podcast Index where it is used. Every show and episode belongs to its publisher and plays from the publisher's own feed; this site hosts none of them.